DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 73 — Količinu medju — prihoda teško je ustanoviti na osnovi tekućeg prirasta i iz onih podstojnih´stabala, kojajprelaze u glavnu sastojinu; praktički lakše je to izvesti na osnovu prihoda prorede i jakosti prorede pojedine sastojine. Sve u jedno uzeto možemo reći, da M. knjigu našim šumarima najtoplije preporučamo. Dr. Đ. N. Različite vijesti. Ispit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva, obdržavan je u Zagrebu od 27. studena do 2. prosinca 1911. Članovi povjerenstva bili su : Predsjednik: Robert Fischbach kr. odsječni savjetnik. Ispitni povjerenik za skupinu I. Dragutin Polaček, kr. šumarski savjetnik; za skupinu II. Bogoslav Kosović, kr. županij. šumar nadzornik; za skupinu 111. Mirko Puk, kr. župan, šumar, nadzornik. Strukovni opisi pregledani su dne 26. studena. Pismeni ispit obdržavan je dne 27. i 28. studena. Zadatci za pismeni ispit bili su: 1. Koje "općenite zasade i načela vrijede za prirodno, a koje za ručno pomladjivanje šuma. 0 kojim okolnostima i u koliko ovisi jedan i drugi način pomladjivanja 2. Medje šumske postale su uslijed čestih uzurpacija i uslijed toga što nisu bile trajno znakovima obilježene nejasne i prijeporne, pa se je šumovlastnik sa susjedima nagodio, da se ima obaviti reambulacija medja toga posjeda i to na osnovu katastralnih mapa. Kako će se ta radnja izvesti mjeraćim stolom i kako će se odredjene granice stabilizirati. 3. Postanak, vrst, doba godine i mjesto zametka šumskih požara. Posljedice zbivših se požara po šumsko gospodarstvo po vrsti drva, načinu uzgoja šumskog, starosti sastojina, stojbini kao i vremenu požara. Opišite uz to koli predusretna sredstva toli i dotične načine gašenja pojedinih vrsti požara. 4. 0 kojim okolnostima i odnošajima napose ovisi doba sječe drva. Na koje načine i kakovim sve orudjem može se ta sječa provesti. Sa kojima prednostima, odnosno s kojima manama su ti pojedini načini sječe spojeni? 5. Zemljištua zajednica dobila je godine 1884. uslijed segregacije 400 kat. jut normalno obraštene 80 godišnje hrastove šume, koja po svojoj stojbinskoj dobroti spada u IV. razred po Feistmantlu. Do sada nisu ovlaštenici iz te šume ništa uživali, te traže, da se prodajom stabala namakne onolika vrijednost (glavnica), koliko odgovara njihovim zaostalim užitcima, te da im se ta glavnica individualno podijeli. Nadzorna oblast je taj zahtjev odobrila, samo traži, da se provede obračun godišnjeg prihoda na tom temelju, kao da je šuma imala biti odmah u početku primopredaje uredjena sa stogodišnjom ophodnjom. Cijene drva i sortimenta uzmite po volji, a obračun izvedite uz predpostavu, da se je glavnica u šumi ukamaćivala sa V^j^. Ji´itanje je, koliko će se glavnice imati medju ovlaštenike razdijeliti, a koliko će vrijediti glavnica, koja u šumi ostaje. 6 Opišite biologiju borovog prelca i njegovu štetnost po šume, te predusretna sredstva, odnosno sredstva tamanjenja koja u to ime služe u šumarstvu. Pismeni izradci pregledani su dne 29. studena, a dne 30. studena 1911. obdržavao se je ustmeni ispit u šumi Maksimir, koji je nastavljen 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 74 — dne 1. i 2. prosinca u ispitnim prostorijama Ispitu se je podvrglo ukupno pet kandidata i to: Sava Bnlanović šumar, vježb. kod petrovaradinske imov općine; Dragutin Brnjas, šumar, vježb. kod ogulinske imovne općine; Petar Petrović, kr. šumar vježbenik kod kr. kotarske oblasti u Zagrebu; Emil Rivosechi, šumarski kandidat i S´etozar Drenovac, šumar vježbenik kod ogulinske imovne općine. Od napomenutih kandidata položio je ispit jedan sa vrl o dobrim , jedan sa dobrim i trojica sa dovoljnim uspjehom. Šumarski državni izpit u Budimpešti. Šumarskom državnom izoitu održanom 30 listopada 191 I. i slijedećih dana pripušteno je 27 kandidata, od kojih je jedan izostao, jedan pako neposredno prije pismenog ispita odstupio tako, da je izpit polagalo 25 kandidata Članovi povjerenstva državnog izpita bili su: Sandor Horvath, ministarski savjetnik; Julijo Tomcsanyi, umir ministarski savjetnik; Dragutin Bund, tajnik zemaljskog šumarskog društva i Sandor Janko, redoviti profesor visoke škole i podjedno perovodja povjerenstva. Na pismenom izpitu održanom 30. listopada stavljena su slijedeća pitanja: I. Na mnogim mjestima naših brdskih šuma opažamo, da staru mješovitu šumu čisti smrekovi mladici izmjenjuju. Opišite na koji način bi se mogli mješoviti mladici, na mjesto čistih smrekovih uzgojiti. a) ako se umješat se imajuće vrsti drveća još nalaze u izrabit se imajućih sastojina; b) ako se izrabljivanje već obavlja u čistih smrekovih sastojina ? If. Pet kupaca kupili su u društvu 200 kat rali veliku u jednom kompleksu nalazeću se izbojnu šumu, koja iduć od iztoka prama zapadu sastoji iz 50 kat. rali vrijednih po jutru 300 K, 80 kat. rali vriednih po jutru 400 K i 70 kat. rali vrijednih po jutru 475 K; vrijednost po rali predstavlja skupnu vrijednost tla i na njemu nalazeće se drvne sastojine. S južne strane omedjašuje šumski posjed jedan ravni put, medje izmedju raznovrijednih dijelova šume pako su okomite na taj put. Kupci podmirili su kupovninu u razmjeru 1 : 2 : 4 : 3 : 5 te žele nakon kupa cijeli posjed medjuse na 5 dijelova razdijeliti tako, da svaki kupac na kupovnini participira, dakle da dobije u gornjem razmjeru vrijednu površinu i drvnu sastojinu, te da se razdioba iduć od istoka prama zapadu redom po gornjim brojevima razmjera (1, 2, 4, 3, 5) sa ertama okomitima na put obavi Neka ustanovi kandidat, kojemu su kupci razdiobu povjerili, veličinu površina novih dijelova kao i to, koliko od jednog ili drugog od ovih odpada na dvije susjedne površine različite vrijednosti. III. Neka kandidat priugotovi za šumski posjed naznačen na priležećem nacrtu i u potankom opisu šume za 100-godišnju obhodnju osnovu razšestarenjem po površini uzevši u obzir da posjednik polaže važnost na to, da u drvnoj produkciji šume ne uslijede znatna kolebanja i da uzmogne iz šume svoju potrebu na jelovom tvorivom drvu trajno podmirivati užitnu i ogojnu osnovu sa kratkom karakteristikom predloženih načina izrabljivanja i pomladjivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 75 — Poianki opis šume. PovrStašina d Vrst drveća rost cd -CL 0 p a z k a o 13 +3 kat o´ i smjesa GoO O rali dina JA m 1. io;)-o III. Smreka 10 35 1-0 2. 70-0 III. Bor ob5. 1-0 65 10 ( Smreka 0-1 a. 100-0 II!. \ Jela 0-4 15 10 \ Bukva 0-2 4. 60-0 III. Bukva 10 110 0-8 5. 35-0 III. Smreka l-O 5 0-6 6. yo-o III. Bukva 10 110 0-8 ( 2o7o drvne gromade izra1 đjeno je putem pripravne 7. 400 111. Bukva 10 110 0-6 1 sje^e iz prvobitne sastojine ( sa sklopom ođ G´8. 1 Kao pod toč. 7., ali prigo 8. 50-0 HI. Bukva 10 110 0-4 1 dom oplodne sjeće, pomla\ djenje skoro podpuno. 1 Bukva 0-6 9. 80-0 III. 5-10 0-7 1 Mjestimice manjkavo. \ Jela 0-4 Jela 0-6 10. 65-0 III. \ Smreka 0-2 90 09 \ Bukva 0 2 Na ustmenom izpitu, održanom poslije pismenoga, dobili su diplomu: Gavro Molcsany (sa izvrstno), Franjo Mudrovich, J. Papp, Denes Szy, Aladar Budav, Milan Mar6thy, Ivan Tramm, Ljudevit G6sswein, Ladislav Totth, Josip Petz, Antun Berrenkovits. Dezider Horvath, Pavao Nemet, Ivan Vahcs, Stjepan Bevelaqua, Žiga Tahucs, Ilija Slijepčević, Mile Brateljević, Andrija Kazuljak, Samuel Borbely, Josip Manina i Viktor Sperling, posljednja trojica još staru šumarsku, ostali pako šumarsko-inžinirsku diplomu. Tri kandidata propali su na pol godine. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 76 — Dvije zakonske osnova. Ministarstvo poljodjelstva predložilo je dalmatinskomu namjestničtvu dvije zakonske osnove, da ih iznese pred dalmatinski sabor na razpravljanje Jedna osnova odnosi se na pošumljenje krasa, a druga na zaštitu postojećih šuma. Prije nego što te osnove dodju pred sabor biti će pretresene po odboru ađ hoc, koji će sastojati iz dobrih poznavalaca domaćih prilika, te koji će po tome moći staviti shodne predloge o eventualnoj promjeni ili nadopunjenju spomenutih zakonskih osnova. Reorganizacija šumske uprave u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva javljaju, du je zajedničko ministarstvo financija u Beču odobrilo: 1. da se koncem rujna napusti šumska uprava u Sarajevu, a mjesto ove, da se sa 1. listopadom njezin djelokrug razdijeli na dvije nove šumske uprave i to na šumsku upravu Prača sa uredovnim sjedištem u Ligitinu hramu kod Svjetline i šumsku upravu Srednje 2. da se osnuju nove šumske uprave Ugar sa uredovnim sjedištem u Cošićima i šumska uprava Vrbanja sa sjedištem u Siprazi. Nove šumske uprave počinju funkcionirati danom 1. listopada. Šumarska akademija u Zagrebu i bosanska vlada. »Obzor« donaša: Bosansko-hercegovački sabor bio je usvojio slijedeće rezolucije glede šumarske akademije u Zagrebu, 1. Sabor poziva zemaljsku vladu, da povuče naredbu od 4. juna 1905., ili da je nadopuni onako, da imaju pristup u bosansko-hercegovačku šumarsku službu i apsolventi kraljevske šumarske akademije, prislonjene uz mudroslovni fakultet kraljevskog sveučilišta Franje Josipa 1. u Zagrobu; 2. Sabor poziva zemaljsku vladu, da odredi dovoljan broj stipendija a zagrebačku šumarsku akademiju, kako bi se pružila prilika domaćem podmladku, da se na materinskom jeziku naobrazi za ovu po nas važnu struku. Na ove rezolucije saopćila je zemaljska vlada saboru slijedeće: Ad 1. Od sada će se primati u bosansku-hercegovačku zemaljsku šumarsku službu i oni natjecatelji, koji su pohadjali i svršili kraljevsku šumarsku akademiju, prislonjenu uz mudroslovni fakultet kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, U tom smislu preinačena je naredba 0 primanju apsolvenata šumarskih nastavnih zavoda u bosansko-hecegovačku državnu šumarsku službu. Ad 2, U načelu nema zapreke da se i bosansko-hercegovačkim slušaocima kraljevske šumarske akademije podijeljuju stipendije tako isto, kao što su se podijeljivale i drugim pohadjačima zagrebačkog sveučilišta. Projekti ugarske vlade za unapredjenje gospodarstva- S razloga što mnogi veliki posjedi, a naročito posjedi općina i urbarialna dobra, neodbacuju skoro nikakovoga prihoda, namjerava kr. ugar. vlada predložiti zakonsku osnovu, prema kojoj bi takova dobro došla pod nadzor gospodarskih nadzornika, a u slučaju nužde, da ih država uzme u samoupravu. Rentabilitat općinskih posjeda namjerava se podići time, što bi se vode, koje potiču od kanalizacije pročistile biološkim putem, te uporabile za natapanje obližnjeg zemljištnog posjeda. Radi što uspješnijega pošumljivanja ogoljelih površina namjerava se strogo razlučivati šume od pašnjaka. Pašnjaci će se kao takovi i nadalje uzdržati, a pošumljenje misli se provesti samo na zemljištu opredijeljenom za šumsku gojitbu. Pošumljivanja |