DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 78 —


Slobodim se upozoriti Vas na »Šumarski list« još pod mojim uredničtvom
na moj sastavak: Hrvatsko nazivlje drveća u narodno j pjesmi«
itd. — kritično obradjena gradja za šumsko nazivlje. Od onud bi se moglo
što šta upotrebiti


2. Dopis g. dr. Ugrenovića Aleks- ml. Radosno pozdravljamo misao
uredništva o sabiranju gradje za hrvatsku šumarsku terminologiju i njenu
izgradnju, jer držimo da je to pitanje u nas davno već dozrelo. Liječnici,
inžiniri, a u novije doba naročito pravnici, pobrinuli su se već prije nas
šumara, da izgrade svoju stručnu terminologiju, jer spoznaše, da je to ne
samo strukovna, već opća kulturna potreba.
Malo nas je — držim — koji nismo bili iznenadjeni onim izrazima,
što smo ih čuli na prvom predavanju iz šumarstva. Znam da je svaki od
nas u tom času poželio, kako bi lijepo bilo, kad bi nam i jezik struke
naše bio onako lijep kao i jezik književni. Sad nam se eto daje prilika,
da svaki pribere po koju mrvicu


Smatrajući dakle dužnošću, da svaki šumar pridonese kamečak izgradnji
zgrade strukovnoga nam jezika, uslobodjujem se, te ovdje u nekoliko
krupnih poteza iznosim misli za nacrt, po kojem bi se moglo poći na rad.


1. Misao izgradnje hrvatske šumarske termonologije (odnosno sabiranje
gradje za nju) imala bi se u obliku konkretnoga prijedloga
iznijeti pred narednu skupštinu »Hrv. slav. šumarskog
društva« . I ako je »Šumarsko društvo« zvano u prvom redu da promiče
interese šumarstva u našoj domovini, valjalo bi ipak i svakom nečlanušumaru
— dobrom poznavoocu hrvatskog jezika — dati prilike da Uiječe
na riješenje toga pitanja.
Fo primjeru »Jugoslavenske akademije« i »Matice Hrvatske« valjalo
bi potražiti kontakt sa »Srpskim šumarskim društvom« u Beogradu, ne bi
li se samo pitanje moglo zajednički riješiti.


2. Zadaća rada oko terminologije bila bi:
a) ustanoviti one riječi, koje su dobre, pa se mogu i nadalje
p r i d r ža ti;
b) ustanoviti one riječi, koje su loše, pa se moraju izmijeniti
boljima;
c) ustanoviti one riječi, kojima bi se imale nadomjestiti
on e po d b. (sabiranje gradje u narodu, izgradnje novih izraza itd. što
bi se odredilo potanjim rasporedom )


Rad oko izgradnje terminologije imao bi se bezuvjetno osvrnut i
na svu hrvatsku šumarsku literaturu naročito na onu, sadržanu
u »Šumarskom listu«.


4 Valjalo bi fiksirati one grane šumarske znanosti,
za koje će se pitanje izgradnje terminologije rješavati samostaln o
(uredjenje, računanje uprava itd.) a za koje bi se terminologija imala prisloniti
0 najbližu čistu znanost (čuvanje, uzgoj itd.). Svakako bi
se imalo riješiti i pitanje terminolog! jezalov.


5. Sabiranje gradje imalo bi se provesti na što širem području
a nikako u granicama »Šumarskoga društva« Konačnu pak redakciju valjalo
bi povjeriti posebno m odboru , izabranom po skupštini »Šumarskog
društva«. U taj bi odbor imali svakako ući profesori šumarstva
na akademiji zagrebačkoj, zatim oni, što ih s k u p š t i n a izabere, te jedari
nešumar-filolog (Dr. Maretić?).