DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 115 —


Željezne i drvene podvlake na željeznicama. Od strane industrijalaca
željeza napose u Njemačkoj kuša se dokazati, da željezne podvlake
imaju u financijalnom i gospodarskom pogledu mnogo veću prednost od
drvenih. Dosadašnja praksa dokazuje upravno protivno, jer valjano impregnirane
podvlake traju mnogo dulje od željeznih, ma da su tečajem vremena
na željeznim podvlakama razna poboljšanja izvedena.


Željezne podvlate na pruskim željeznicama traju oko 20 godina,
dočim su se katranom impregnirane bukove podvlake na francuskoj istoč.
željeznici i nakon 25 do 35 godina pokazale još uvijek dobrim dijelom
uporabivima. Nakon porabe od 27 godina nadjeno je samo 11 ^/o impregniranih
bukovih podvlaka, da su za dalnju porabu nesposobne.


Uslijed novijeg poboljšanog načina impregniranja uz tlak, pokojemu
može dobro osušena bukova podvlaka upiti 37 do 38 kg tekućine, još
će se više trajnost drvenih podvlaka povećati.


Uprava belgijskih državnih željeznica počela je u novije doba ponovno
rabiti drvene podvlake akoprem se je od god. 1886 služila isključivo
sa željeznima. Isto tako su u tunelu St. Gotthard, u novije doba izmijenjene
željezne podvlake sa drvenima, jer su se željezne pokazele kao
neshodne. Američke francuske i engleske željeznice rabe skoro isključivo
drvene podvlake, akoprem bi barem u Engleskoj željezne podvlake bile
znatno jeftinije od drvenih.


Zavod za istraživanje tla. Kr. zemaljski zavod za istraživanje tla
u Zagrebu ustrojen je u prosincu g. 1910. sa zadatkom, da služi praktičnim
svrhama i potrebama domaćih gospodara. On imade proučavati
osebujnosti tla u Hrvatskoj i Slavoniji, da se stvori sigurna podloga i za
tehničke melioracije tla i za gospodarsku i šumarsku kulturu Hrvatske i
Slavonije u obće. U prošloj godini bavio se je zavod, zajedno s vinogradarskim
stručnjacima kr. zem. vlade, ispitivanjem vinogradarskog tla, pa
je započeto sustavno ampelogeoložko kartiranje naših vinogorja u svrhe
sustavne regeneracije i rekonstrukcije naših vinograda.


Nadalje je započeto istraživanje srijemskih »slanjača«, koje će se
nastaviti uz pomoć zadruge za izsušivanje jugo iztočnoga Srijema. Tim će
se točno upoznati karakter tih, za sada neplodnih površina i pristupiti
odredjivanju načina njihove kultivacije.


U zavodu je g. 1911. izradjeno: po nalogu kr. zem vlade 131 iztraživanje,
za ampelogeoložko kartiranje 140, na zahtjev kotarskih oblasti
23, na zahtjev gospodarskih družtava 15, na zahtjev privatnika 44, za
agrogeol. sekciju geoložkoga povjerenstva 30 istraživanja, ukupno svega
383 istraživanja sa 3071 istražnih operacija.


Upozoruju se na zavod naši domači gospodari, a osobito vinogra dari
, koji žele svoje vinograde zasaditi američkom lozom. Američka je
loza osjetljivija na pojedine sastavine tla: vapno, vlagu itd., nego li do
maca loza. Regeniranje krivim podlogama uzslijedilo je na žalost na mnogim
mjestima, a to se može izbjeći, ako se zemlja dade prije sadnje istražiti.
Isto tako upozorujemo one gospodare, kod kojih u vinogradima vlada
kloroza, da dadu iztražiti zemlju.


Gospodar i pako, koji žele privesti kulturi za sada nekultivirane
površine, neka dadu te površine na licu mjesta prije pregledati i iztražiti
pa će se onda zajedno s gospodarskim stručnjacima odrediti, kojim bi se
načinom te plohe imale kultivirati.