DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 3     <-- 3 -->        PDF

BROJ 4. U ZAGREBU, 1. TRAVNJA 1912. GOD. XXXVI.


ŠUMARSKI LI5T


Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I- razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Šum. liste K 4u ime pretplate. — »Lugarski viestnikc dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum. lista< stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K;


četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Pismo iz Draganićkog luga.


„Eine sachliche Kritik
eine schonende Belehrung last sich
jeder gerne gefallen und ein kollegialer
Meinungsaustausch über strittige Fragen
ist stets von grösstem Nutzen für
die Sache und für die Allgemeinheit!
Mit Bosheiten und bissigen Worten
erreicht man gar nichts, höchtens dass
man schliesshch ganz isoUertauf dem
hohen Piedestal seiner eigenen Weisheit
steht und mit innerer Befriedigung
auf die aufgehende Saat der Zwietracht
und des Hasses in den Reihen derer
deren heiligen Pflicht es wäre, wie ein
Mann Schulter an Scuhlter unsere
Ideale zu verteidigen, niederblicken
kann-"


Freie Vereinigung z. S. d. W. u
Oest. F. u. Jagdzeitung.


I lanjskogodišnji izlet, kog je hrv.-slav. šumarsko društvo
na moje posredovanje, a na poziv zastupstva zem. zajednice
Draganić preduzelo u njezinu šumu Draganički lug, kao i cjeli
tečaj tog izleta uvjerili su me, da sam bio u pravu, kad sam
na društvenim skupštinama požurivao, e bi naše društvo izljetalo
u šume bud domaće, da što bolje upoznamo naše odnošaje
i prilike pod kojima sudrugovi raditi i patiti se moraju, ili u
vanjske, da se ondje s pregorjela jur tudjeg truda i izkustva,
sprijateljimo sa utvrdjenima gospodarstvenima zasadama, sa pro




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 122 —


kušanim udesbama, da ih tada tim laglje i brže prenesemo u
naše šume. To bi bio po mom mnienju put i način, kako bi se
u jednu ruku na domaji uznjegovalo medjusobno sudr´uško uvažavanje
i poštivanje, svojstva, koja su naše društvo svagda
pridizala i. jačala, kojih ali nekako ponestaje. Ta okolnost je
stoga za požaliti, što se odatlem radja nerazpoloženje i nehaj
za naše stališke i strukovne prilike. Ako je isto u stanju, da
potonje objasni, tad je to stanje, u kojem se nalazi već od
nekoliko godina naš društveni list.


Tako je sasma bezuspješno bilo nastojanje jednog urednika,
da si češćim povisivanjem honorara pribere oveći broj
suradnika. Makar i živimo u vijeku „novca", ipak nije novac
sve. Moćnija je od njega ljubav k struci, jači je stališki ponos!
Pridignimo ove, popravimo što je dosele ma na koji način
pokvareno i ozdraviti će naše stališke i društvene prilike s temelja.
To je po mom sudu sredstvo, kojim se ublažuje raspoložbe,
budi i podržaje volja k radu; kojim se čelici odluka i
čudesa se stvaraju. Sve ono drugo ne može donjeti ploda nigdje
i u nikojem društvu, jer nije i ne može biti elementom niti
medjusobnog sklada, niti trajne produkcije, a po tom niti zamjerna
uspjeha.


U drugu ruku udovoljilo bi se željkovanim izletom u strane
krajeve opravdanom zahtjevu, da se u što kraćem vremenu
popnemo o rame onim sretnijim šumarima, koji su nas, uz povoljnije
svoje razvojne i radne prilike u mnogočem nadkrilili i pretekli,
koji su´ mogli produktivno djelovati dok smo mi našu snagu


´Morali ulagati i trošiti u borbi za stališku evoluciju i materijalni
2^bs*tahäk, koji — na žalost niti do danas dotjerani nisu. Gornji


zahtjev opravdan je i s patriotične strane, i sa-stanovišta probuđjene
naše stališke svijesti. Sprječavati ih značilo bi neraditi u
korist razvitka naših narodno-gospodarskih odnošaja. Hrvatskim
se- šumarima mora podavati prilika, da svoje stručno obzorje
proširuju na uzornim uspjesima; naša prilježna volja 2a rad mora
se u korist naših šuma i naroda izcrpljivati u produktivnom
smjeru. Da se u što kraćem vremenu, stručnog djelovanja ma


ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 123 —


koje vrsti postigne što veći i korisniji poslovni učinak, to bi
imao biti vrhovni cilj naše praktične izobrazbe. Put k toj svrsi
taracan je mojom željom za izletima u inozemstvo. Valjalo bi
samo potražiti sredstva i načine kako bi Se to omogućilo. Mislim
da se uz dobru volju možemo i glede toga sporazumiti.


Naši izleti, a naročito oni širom domovine imali bi, nositi
značaj više turistički, gdje si svaki izletnik u prtenici ponese
što je za dan, dva u šumi neohodno nužno. Sama obskrba
imala bi biti jednostavna, skromna, pa bi se imala prepustiti ili
brizi pojedinca, ili osigurati po mjesnom poslovodjitako, da mu
se pravodobno pripošalje zato ustanovljeni novčani iznos. Na
taj način ne bismo padali nikome na teret, pa bi nas se i pozivalo
i.radje nam dozvoljavalo, da zanimive gospodarstvene
objekte razvidimo. Temeljito bismo na taj način suzbili nazore
onih koji drže, da su svrhe tim izletima samo krcati stolovi.


^ a sudrugove do uključivo X. dnevnog razreda, koji u svrhu
izleta nebi dobili od nikalem podpore, imalo bi se iz društvenih
sredstava podmiriti ono efekt, putnog troška, što bi ^ga odpalo
na željeznicu i kola. U tu svrhu valjalo bi se u društvenom
proračunu shodno pobrinuti. Društvo je to činiti tim više dužno
—, što na mladjiraa ostaje svijet i , što članovima označene
službovne kategorije, pri današnjim okolnostima nije moguće,
da si od svojih beriva ma isto znatnijeg prištede, u svrhu praktične
svoje izobrazbe. ,


Za svaki izlet, za kog bi tko želio, da se na njemu u
ime hrv.-slav. šum. društva raspravi kakovo stručno
pitanje, ili da se stvori na ime društva kakova
rezolucija , bila bi dužnost predlagačeva, da zato u društvenog
odbora naročito zamoli i da mu o dotičnom predmetu podnese
još prije izleta, pismeno izvješće Odbor bi imao, djau
svakom takvom slučaju dobavi suizvjestitelja (ako takav nije već


. po molitelju najavljen), koj će imati predmet kritički rasvijetliti,
raspravu voditi, produbljivati je, ter prednietu. podati takav oblik,
da će se izletnici na ime društva o njemu moći izjaviti. Ovo
držim stoga potrebnim, da se za buduće ne uzmogne ma čijim
ifnecajem spriječiti programni razvoj samoga izleta.




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 124 —


Konačno držim obdržavanje takovih izleta i stoga potrebnim,
što je to jedina prilika gdje se možemo naučiti mirnom
raspravljanju i ozbiljnom zaključivanju; što će takovi izleti i
vidjene pri tome prilike, pale opaske i čuvene pobude, mnogog
od nas opeta navratiti na prilježno prebiranje po šumarskoj
knjizi, bez koje ne možemo trajno biti, posvršavali naše nauke
na ma kakovim školama. Šumarska se znanost produbljuje i
i specializira tolikom mnogostručnošću, obiljem i zamašajem, da
se čovjek i te kako načitan, više puta u stvari teško snadje,
nebavi li se baš prilježno stručnom knjigom svakdašnjicom.


S gornjim mojim nazorima skroz je oprečan zaključak
lanjskogodišnje glavne skupštine, koj ide za tim, da se za buduće
napuste skupni društveni izleti, pa da se mjesto njih članovi
društva razdrobe u manje hrpe, koje bi tad imale da same za
sebe izljeću. Ta biljka nije nikla na tlu naših društvenih potreba
i probitaka, a nije niti prikladna, da naše stališke prilike unapredi.
Ona znači cijepanje mjesto ujedinjenja, ona razjazuje
mjesto da sbližava. Dok se u Austriji ujedinjuju i po dva
šumarska društva, da nakon svojih glavnih skupština zajednički
podju na jedan naučni izlet, dok se u češkom šumarskom društvu
na izletu nadje i do 500 članova, zar da se u nas nebi
kojih 30—50 članova moglo skupiti u jednu exkurziju? Istina
je, da je austr. Reichsforstverein izašiljao maleni, ili bolje reći
ograničeni broj svojih članova na izlete u Švedsku, Švicarsku,
u Ugarsku i Hrvatsku. To ali nisu toliko društveni izleti o
kojima ja govorim, već su to bila obsežna, više znanstvena
putovanja poduzeta od, većim dijelom šumara specijalista, koja
traju po osam i više dana i koja stoje znatnih novčanih žrtava.
Tako je za izlet u Švedsku-Norvešku morala pojedina osoba
osjegurati po 1600 kruna. Takova naučna putovanja može upriličiti
pojedina imovna obćina, velevlastelin, kr. zem. vlada za
svoje činovnike; nikako nije naše društvo zvano, da takve izlete
stavlja u program svog djelovanja iz tog razloga, što i društvu
i nama članovima manjkaju u tu svrhu i sredstva i vrijeme.
Našim izletima imade biti poglavitom svrhom, da uz naučnu




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 125 —


cielj i poznavanje domaćih prilika njeguju razumjevanje i smisao
za stališko udruženje, bez kojeg nećemo nikada unaprediti naših


materijalnih prilika. Bez velikih talambasa mogli bismo jednu
godinu u gorski kotar (cestogradnje, prodaje uz procjene bez
naknadnih premjerba, vodjenje sječina s nastojanjem oko naravne
podmladnje i uspjeh iste); drugu godinu u jedan dio šuma
Novogradiške im. obćine (prilike i posljedice cyklona, gradnja
šumske željeznice, proizvodnja ogrjeva na veliko); treće godine
u šume državnog erara ih kog velevlastelina (exploitacija) J
četvrte godine u jedan dio šuma gjurgj. im. obćine ili petrovaradinske
Imovne obćine (prelazno poljsko gospodarenje, troškovi
i prihodi mu, njegovi učinci na prirast, na rentabilitet tog načina
gospodarenja). Svake pete, šeste godine u jednu od obližnjih
šuma Štajerske, Koruške, Kranjske, Ugarske, Bosne, Dalmacije
itd. — Tko se za stvar zanima lahko će složiti sgodan program
za izlet. I dok ovaj baš i nemora biti dosele nevidjeno kakvo
svjetsko čudo, već sam izlet po sebi, izmjenjen način života na
dan, dva i proveden u krugu većeg broja znanaca i osoba, za
koje predvidjamo, da će u mnogočemu naći razumjevanja za
naše stališke i poslovne tegobe, da će se u tom krugu naći
novih pobuda za budući rad, — sve to djeluje toli oporavno
na dušu i tijelo, liječi nara prenapete živce u tolikoj mjeri, da
bi nam već iz tih razloga valjalo ozbiljno nastojati o tome, da
u tom pogledu za buduće ne izgubimo niti jedne godine. Preporučam
članovima našega društva, da ovaj predmet stave na
dnevni red svojih želja u budućim glavnim skupštinama.


Zašto napisah sve to? Jer mi je stalo do razvitka našeg
društva, pa i od želje, da u članovima pobudim što življe zanimanje
za stvar samu, da se na budućim izletima postigne istaknuti
cilj i njihova svrha u cijelom opsegu, te da im se osigura
i podpun, po nikome neometan uspjeh.


Lanjskogodišnji izlet u Drag. lug nije — na žalost —
uspio. Nije uspio stoga, što su se njeki članovi šum. društva




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 126 —
držali ovlaštenima, da svojoj osobnoj indispoziciji spram prireditelja
izleta i predavača, dadu neprikrivenog oduška. Takav
istup bio je skroz neurajestan i gledom na prisutne domaćine,
jer je time povrjedjeno ono poštivanje gostoprimstva, kojim je
svaki uzvanik dužan da iste susreće, U ovom slučaju dvostruko
više, jer je isto potjecalo od hrvatskog seljaka; a bio je istup
nedopustiv i stoga, što u kulturnom svijetu vlada načelo, da se
sa osobom, kojoj se u dnevnom doticaju ugibljemo, u javnim
prilikama nikako sražavat i nesmijemo, jer ju tako silimo,
da nam ee i proti svojoj volji i dužnosti, mora staviti na razpoložbu
samo s obzirom na ono dužno poštivanje, kojim ostale
uzvanike susretati i odlikovati hoće i mora. Izlet nije mogao
uspjeti niti zato, što je na nj već bila ponesena tendencija da
se omete. To je odavala sasma neobična forma raspravljanja,
koja bje predavaču narinuta jošter prije, nego li je isti mogao
iscrpiti exkurzioni predmet. Nesuzdrživost prigovaratelja, njihov
ton i geste, bili su u svakom pogledu tako neobični, da sam
se morao odlučiti na prekinuće same rasprave tim više, jer sam
doskora uvidio, da su zli primjeri u stanju da pobude na patetičko
istupanje i utjecanje u raspravu i one drugove, koji o
samom predmetu s vlastitog opažanja jošte niti upućeni nisu
mogli biti -— a sve to načinom koj je dao predvidjeti, da se
rasprava podesnom završetku privesti dati neće. — Morao sam
ove refleksije istaci stoga, da bude čitatelju razumljivo, odaklem
i kako su nastali proti meni napereni ispadi, koji su u br. 9.
do 12. „Sum. Lista" iz godine 1911. otisnuti nakon izleta u
Draganički lug o načelima, na kojima se kani u istomu urediti
potrajnost uživanja. I dok mi je tako dugo sasma drago, da
se 0 predmetu u društvenom organu raspravlja, doklem se pojedini
pisci drže lih predmeta, to moram duboko, požaliti, da su
se pažnji bivšeg uredničtva smjeli izmaći oni napadaji, u kojima
sam osobno dirnut. To žalim tim više, što u društvenom
list u ne smije biti mjesta, niti nikome dana prilika za osobni
istup proti nepovoljnom mu članu; žalim stoga što osobno izazvan,
moram makar i proti volji reagirati, jer to obrana iziskuje,




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 127 —


i konačno stoga, što čitalačka publika odabranog ukusa, za lične
borbe neima ni potrebe, niti razumjevanja.


3.
U broju 9. ,S. L." od lanjske godine izvjestio je gosp.
Kosović 0 tečaju izleta u Drag. lug, pak je isto protkao množinom
nedelikatnih napadaja protiv mene, akoprem mu je zato
manjkala svaka legitimacija. Očitom povrjedom smatram stavak
na str. 344. gdje se govori o izbrajanju sastojina, ter gdje se
piše: „Da li su tomu izbrajanju prisustvovali i odbornici z. zaj.
i zato plaćeni bili, te koliki trošak za to izbrajanje otpada na
samog uredjivača, nije g. predavač spomenuo." Ako je pisac tog
stavka htio biti o tom predmetu upućen, tad mu je bila dužnost,
da me u šumi pred izletnicima i pred prisutnim odbornicima
zato i upita. Tako bi u normalnim prilikama svaki gospodin
postupao, a ja bih mu odvratio: da je izbrajanje sastojina preduzimano
u isto vrijeme, dok sam ja prosjeke (već u drugom
uredjajnom razr.) trasirao, usljed česa da istomu ja niti prisustvovao,
pa za oto niti nikakvog troška zaračunao nisam, p o č e m
na mene za to izbrajanje da neotpada niti
jeda n f i 1 i r, što je medjutim svatko tko je samo htio, morao
razabrati iz »izkaza o izbrajanju sastojina«, koj je izkaz u šumi
izletnicima i razdijeljen bio. Da li je premjerivanju stabala po
koji put prisustvovao koj odbornik, toga bez uvida u isplatne
listine, koje leže kod obć. poglavarstva u Drag. sada ustanoviti
ne mogu. Nu ako je i prisustvovao koj odbornik kod tih radnja,
to ga nisam ja onamo delegirao, već predsjednik zem.
zajednice. Da je pako on imao pravo to naredjivati, toga mu
nitko poreći ne smije, jer je zem. zajednica bila vlastna, da po
svojim organima nadgleda posao, kog je imala platiti.


Nu ovakav lojalni objašnjaj ne bi išao g. K. u račun, jer
se onda ne bi bilo dalo izmedju redaka čitati, da ja nisam
naredio izbrajanje sastojina tobože s razloga strogo stručnih
već samo zato, da pri tome i ja odbornici nješto ušićarimo, da
zem. zajednicu za nekoliko dnevnica i putnog troška omaknemo.




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 128 —


Ako je tako, onda je g. K. dužan da objasni, što ga je ovlastilo,
da stavi pitanje onako, kako je gore citirano? Da li je
on bio na dan izleta inspekcioni organ izaslan po oblasti da
ispita moj rad, ili je bio likvidator, opunomoćen po ovlaštenicima
zem, zajednice, da obredi uredjajni trošak ? Neka objasni,
što ga je ovlastilo na to, da u onom pitanju mene predstavi
čitaocu kao stručnjaka, koj će biti toliko nesavjestan, da onaj
rad, koj se dade obaviti po pomoćnim organima i koj je zaista
po dviraa kr. nadlugarima i obć. lugarima i obavljen, ide osobno
obavljati samo stoga, da šumovlasniku prouzroči nerazmjerno
velike — a skroz nepotrebne troškove. Neka se g. K. izjavi,
jesam li ja imao kakvog razloga ili povoda da zatajim ili prešutim
onaj dio (i nepostojavših) troškova, koji bi za izbrajanje
sastojina imali bili tobože na mene odpasti, akoprem sam te
troškove potanko označio u već gore spomenutom izkazu 1.´


Na str. 349. piše g. K. „Uvaži li se još konačno, da je
sa stručnog gledišta upravo absurdno, da se nakon potpunog
izbrajanja i mjerenja svih stabala promjerkom u svim
odjelima, još dalje polažu i snimaju njekakve pokusne plohe,
kako se to sada faktično čini, tada držimo da smo dovoljno
ilustrirali taj zasebni, kod nas još neprovadjani način uredjenja
šuma, akoprem bi se o tom zasebnom načinu
dalo još puno toga, ali žalibože samo nepovoljnoga
reći".... „Neznamo kako će sama osnova izgledati
kada bude gotova, kao ni to, kada će radi polaganja
nepotrebnih pokusnih ploha, gotova biti"
Ponajprije ću da analiziram tendenciju ovih stavaka. Ja čitam
iz njih ovo: zar ne vidite vi Drag. ovlaštenici i vi nadzorne
oblasti, da D. u Drag. lugu na trošak zem. ´zajednice nješto


´ Oti troškovi izkazani su ondje ovako: uredj. razred Visoka ukupno 171.294
stabla. Ista su promjerena u 39 -f- 38-5 radnih dana (po 2 promjerke, 2 zatesaća
i 1 kr. nadlugar kao bilježite]]" uz trošak od 3 krune po osobi) sa ukup. troškom
od 1185 kruna. Prema tome odpada troška na hrast 0-69 fil. a na jutro izbrajanja
(2806 jut. 4701]"): 41 filir. — U uredj. razr. Sušje (2114 jut. 688 J°) 104.649 hrast,
odpada na hrast 0-65 fil., a na jutro 32 fil., dok u ur. razr. Jelas-Karabna (716
jut. 640Q" 78.074 hrast, odpada na hrast 0-45 fil., a na jutro 49 filira.




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 129 —


radi što je upravo a b s u r d n o, da on ondje nešto radi o
čemu bi se dalo još puno toga ali žalibože samo
nepovoljnoga reći i da on ondje nešto skroz nepotrebnoga
radi, zašto se u obće nezna, kada
<će to gotovo biti. Zašto nije g. K. onaj svoj stavak
ovako otvoreno, muževno napisao? U tom slučaju bila bi to
barem poštena dojava ovlaštenicima i vlastima, na koju je svatko
ovlašten, koj si uzimlje truda ili ima priliku, da prati rad javnog
zvaničnika pa pri tome konstatuje, da taj rad ne odgovara
moralu, etiei, da se iz|i njega nešto nedopuštena krije. Zašto je


g. K. prešutio „puno ´toga, što bi on nepovoljnog imao reći?-´
Ta urednik, papir, tisak stajali su mu do mile volje na razpoložbu!
A zašto me je objedio, da ja hotice odgadjam, zavlačim
dogotovljenje osnove polaganjem tobože nepotrebnih pokusnih
ploha? Valjda zato, da se odatlem uzmogne zaključiti, da ja
svoje koristi radi, nešto znalice i namjerice propuštam, zavlačim,
činim, od česa će nastati šteta po zem. zajednicu! Prije nego
li odgovorim na ovako odvratno i tendenciozno pisanje, na
takovu insultu nanesenu mi u društvenom listu, pozivljem g. K.
4a bez straha, bez ikojeg suzdržaja sve ono: „još puno toga,
ali žalibože samo nepovoljnoga reče" što je za se pridržao a
rekao nije onda, kad je označene redke pisao. Jošte nikada u
životu nisam pred nikim strepio, toga časa Ije niti g. K. dočekati
neće, jer mi je savjest čista a čelo vedro. Naprijed dakle

ja čekam!
Nu donlem neka mi je dozvoljeno, da oilih poštovanih
izletnika radi, spram kojih i nakon izleta sudruškog počitanja
gojiti neprestadoh, o tom predmetu podadem sljedeći objašnjaj.
Na »upravo absurdno snimanje njegovih pokusnih ploha« ponukali
su me sljedeći razlozi, Prvi: polaganje ploha naloženo mi
je postojećim službenim uredjajnim naputkom, koj na str. 32. u
alineji četvrtoj propisuje sljedeće: »u potonjem slučaju (kada se
najme imade obhodnjica naročito proračunati) valja prije svega
ustanoviti prsni promjer, koji moraju imati stabla u dobi sječe.
Nakon toga valja u tipičnih sastojina preborne šume i po mo




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 130 —


gućnosti tamo, gdje najdeblji razred stabala odgovara izabranom
prsnom promjeru, položiti više pokusnih ploha, te na većem
broju pokusnih stabala zadnjeg debljinskog razreda usta noviti
onaj broj godina, što ih prosječno trebaju
stabla izabranog predzadnjeg razreda debljine,
da urastu u najdeblji razred, u kojem polučuja
za sječu ustanovljeni prsni promjer". Jeli to
jasno, decidirano? Jest! Pa kad sam ja nješto radio što je u
uredjajnom naputka uredovno i upravo imperativno naloženo i
propisano, a g. K. to poslovanje krsti „upravo absurdnim",
onda ga umoliti moram, neka on izvoli, glede toga absurditeta
dalje obračunati neposredno sa kr. zem. vladom, jer ja daljne
opravdanje već i zato odklanjam, što sam u tom polaganju
pokusnih ploha bio samo ovršitelj apodiktne službene odredbe.
A da nisam pok. ploha polagao, pak da mi je s tog razloga
već gotov elaborat nepotvrdjen povraćen? Što bi se onda reklo?!


Drugi razlog sadržan je u istom propisniku na strani 27.
točka 3. alineja prva, koja glasi: »u prebornih i u srednjih
šuma valja da se ustanovi tekući prirast na drvnoj zalihi i to:
kao prosjek svih zastupanih razreda debljine, odnosno dobnih
razreda u dotičnoj sastojini." Da bude glede tih razreda i
sistema, sasma je naravno, da sam tekući prirast tražio i
računao na debljinsko-razrednim srednjim stablima, nalazećima
se na otim tipičnim pokusnim plohama.* () tome mogao se je


g. K. uvjeriti, da je zavirio u izkaz 2. o izmjerama srednjih
stabala pojedihih debljinskih razreda i računanju tekućeg prirasta
(po Schneider-Borggreveovoj formuli) iz istih, prema posljedku
odnosnih pokusnih ploha«, koj izkaz sam izletnicima takodjer u
šumi podijelio bio, jer sam se htio tokom rasprave i na nj
osvrnuti. . .
Ima jošte jedan i to vrlo važan razlog, zašto se u prebornoj
šumi uprav o moraj u stanovite pruge ili pokusne
plohe tražiti i odbadati. A to je taj, da se tako uzmogne iztra


* Ovako je sam pisac Slanka izreku izpravio. Nama je nerazumljiva. Ur.


ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 131 —


žiti i ustanoviti onaj broj stabala za svaki pojedini debljinski
razred koj je potreban, da podade za svaki debljinski razred
podjednaki sbroj temeljnica. Na taj se naime način dade ponajprije
a i najsigurnije ustanoviti ono, što je u preborno šumskom
gospodarenja najteže, a to je slika normalne preborne šume,
koju ne valja ustanovljivati putem spekulativnim računom, već
ju treba tražiti u samim sastojinama. I dok se ovo dade ustanoviti
samo na stanovitoj, opredijeljenoj površini,
ne dade se to ustanovljivati iz cijelih, preko stotinu jutara
velikih odjela stoga, što ovdje broj stabala i sbroj temeljnica
nestoje u onom izvjestnom omjeru prema cijeloj površini odjela
(u kojemu imade čistina, čreta itd.). kao što je to slučaj na
naročito u gornju svrhu odabranoj i odbodenoj ploštini.


Mene vrlo zanima pitanje, da li je to sve g. K. znao ili
nije znao ? Ako je on to sve znao, pak je usuprot svojega
boljega uvjerenja napisao, da ja nešto radim što je absurdno,
onda ga izručujem sudu čitalaca, jer sam uvjeren, da će oni
znati prelomiti štap nad takovim radom. Nije li gosp. K. toga
svega znao, pak je ipak ono napisao, onda mu taj grijeh praštam,
za da laglje zadje u diku nebesku, jer ga ne mogu učiniti
odgovornim za ono, što je počinio s neznanja.


Konačni razlog, zašto sam izlučio pokusne plohe u pojedinim
uredjajnim razredima, odnosno u već iskolčeniraa i dao
sv a stabl a debljinskih razreda (ali deblja tek naknadno)
poredjivati bio je taj, što je upravni odbor žup. zagreb. stanovitinl
povodom od mene tražio podatke o dobi, o starosti hrastova
pojedinih debljinskih razreda. Osim data, što sam ih sabrao uzduž
glavnog prosjeka prigodom obaranja u trasu upalih hrastova
radi vlastitog orientiranja, nisam imao glede dobe inih sistematskih
podataka, jer nisam držao potrebnim, da se s ctim
čimbenikom bavim ondje, gdje se radi o uredno prebornom
sijeku, kad na obhodnju, etat neima uphvati pitanje o fizičnoj
starosti stabla, već samo ob onoj dobi, koja je potrebna, da
stabla predzadnjeg debljinskog razreda urastu u zadnji, najjači
razred. Da uštedim svaki, ma iole samo veći trošak kod radnja




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 132 —


na tim pokusnim plohama, odnosno drugim riječima, da i ja sam
što manje zaslužim na dnevnicama i kilometrini, to sam dao
obarati i analizirao sam samo ona 3 — 4 stabla tanjih debljinskih
razreda, dočim sam stabla posljednjih, jačih trijuh razreda samo
navrtao u prsnoj visini prirastnim svrdlom i mjerio njihovu duljinu
visinomjerom. Već prigodom tih radnja upozorio sam prateće
me radnike (Drag. pravoužitnike) pa i dogodice pridošlog
odbornika ili predsjednika, da će se jača debla rušiti tekar onda,
ako se bude uporno tražilo, da se istraže i u pogledu dobe,
pak da ću tada na njima posabrati i ostale podatke, ako stabla
budu već pasti morala. I upravo zato, što sam ja svakom prigodom
radnike i odbor o svakoj, preduzeti se imajućoj radnji
potanko obavjestio, uzrok i svrhu im obrazložio, što sam znao
da ću uspješno moći u toj šumi poslovati samo tako dugo, dok
si budem medju pučanstvom mogao održati ugled, koj se dade
steći samo savjestnim, marljim i nesebičim radom,
zato upravo nije upalila ona jadikovka g. K-a. o »upravo absurdnim
«, »nepotrebnim« nepotrebnim pokusnim plohama i zato
upravo prešli su i Draganićko pučanstvo i odbor, kojemu bje
iz Zagreba naročito poslan onaj broj „Šum. Lista", u kojemu
je remek-kritika g. K. odtisnuta, preko nje na dnevni red. I
ovo držim da je najbolji odgovor na tu kritiku. Da čitaoci
raedjutim uzmognu prosuditi o čemu se u toj cijeloj stvari radi
to ističem, da su u svemu izkolčene: u ur. razr. Visoka (2806
jut.) tri, u ur. raz. Sušje (2114 jut.) četiri i u ur. raz. Jelas-
Karabna (716 jut.) tri pokusne plohe. Tko se je god uredjajnim
radnjama u praksi bavio, taj će znati, da si pri tim pokusnim
plohama — kuće u Zagrebu steći mogao nisam. Bilo je stoga
sasma suvišno, da je g. K. zaboljela glava s troška, koj će
s gornjeg rada po Drag. nastati.


Nu da suzbijem jedanput za svagda svako sumnjičenje onih
koji drže, da sam se ja iz materijalnih probitaka za tu uredjajnu
radnju otimao, to mi je očitovati, da sam tu radnju na
nalog bivšeg mi podžupana, makar i proti volji preduzeti morao,
akoprem Drag. lug u ono vrijeme u krug moga nadzora uprave




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 133 —


podpadao nije, te sam onim časom, čim sam nastupio u šum.
odsjeku zvanje kr. zem. šum. nadzornika, mog neposredno predpostavljenog
kr. odsječ. savjetnika zamolio bio, da me izvoli
riješiti daljnjeg poslovanja oko uredjenja Drag. luga jer da držim,
da je nastavak dotadanjeg uredjajnog poslovanja s mojim novim
položajem, inkompatibilan. Moja molba bje odklonjena motivacijom:
da za njezino uvaženje neima razloga tim manje, što da
se ovlaštenici proti mojem dotadanjem radu pritužili nisu i što
da ću ja, dok bi si nasljednika u nastavak poslovanja uputio,
radnje mu u naravi predavao — radnju moći i sam završiti tim
više, što je ista donlem već i znatno napredovala bila. Da medjutim
ne dodjem u nepriliku, da si u obrani od osobnih napadaja
moram pisati hvalospjeve to izjavljujem, da se u buduće
na osobne izazive obazrjeti neću, dolazili isti ma od koga.
ali to jedno, da ako će se već htjeti, da me se osobno napada
i ako bude dozvoljeno, da se to u društvenom organu izvršava,
da se to izvoli učiniti bez ikakvog podmetanja, supozicija,
a onakovom nedvojbenom jasnoćom, da će mi ista moći služiti
za ishodjenje dolične zadovoljštine.


A sada na stvari Za ono što je pisano u „Nar. Nov." i
,Sum. Listu* 0 načinu kako da se imađe sastaviti gosp. osnova
za Drag. lug, neimam ja nositi odgovornosti niti ičesa oprovrgavati,
pošto nisam za dotično pisanje nikome dao mandata.
Istina je, da su Drag. ovlaštenici na glav. skupštini zahtjevali,
da se ne bi sjekle prosjeke 20 m široke, i da se ne bi osnivale
branjevine. Istina je, da sam obećao, da se prosjeke
ne će sjftći na 20 m širine, već na 4—5 m, o čemu da će se
prigodom samoga rada gledom na svrhu prosjeke (glavna, pobočna),
s odborom shodno utanačiti, kako je to i bivalo. Istina
je i to, da je Drag. žiteljima obećano, da se u šumi ne će
osnivati branjevine ali samo tako dugo, dok će se etati
morati vaditi neuredno prebornim sijekom po cijeloj
šumi. Ali je istina i to, da je na taj način etat doznačen samo




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 134 —


jedne godine (1908.), da je druge godine (1909.) isti podmiren
iz hrastova stajalih na prosjekama, a od treće godine da se
etat podmiruje uredno prebornom sječom iz pojedinih
odjela, čime se gornja koncesija imade smatrati utrnulom. Nasuprot
nije istina, da sam ja ikada obećao Draganičkira
ovaštenicima, da u njihovoj šumi u
obće ne bude branjevina, već sara pozivom na uredjajni
naputak, kog sam na prvoj glavnoj skupštini
imao u ruci, kao i na postojeće propise
jasno i glasnoizjavio, dao tom predmetu ne može biti
pogadjanja, jer da bi takova utanačenja bila — sve da ih i
sklopimo — protuzakonita i ništetna. Dokazom, da ja Draganičkim
ovlaštenicima nisam nikada obećao, da u njihvoj šumi
ne će biti u obće branjevina, jesu u tom pogledu sa zastupstvom
vodjene rasprave kao i ogojni predloži, koji se podnašaju
prema mojim uputama sve od onda, čim se je prestalo
neuredno prebornim sijekom, kao i doslovna odredba, da se sve
one čistine, koje su već jeseni 1911. zasadjene žirom, imadu
iograditi.


Ne će „dakle biti*, kako g. K. piše, da sam ja Drag.
obećao, da u njihovim šumama ne bude branjevine, već nasuprot
stoji, da sam ja o tome i sa zastupstvom i glav. skupštinama
ovlaštenika vodio rasprave i izrazio njihove zaključke. Svakako
je zanimivo poznavati razlog, s kog bi ja po držanju g. K. bio
Drag. obećao, da u njihovoj šumi neće biti branjevina. To bi


.imala s moje strane kanda biti nekakva protuusluga spram Drag.


ovlaštenika ? Zašto je to zapelo u grlu g. K-a? Na polje i


s time — da čujemo! ,


Nastaje daljne pitanje, zašto je g. K. pisao o tom zabranjivanju
i to hipotetično, kad je i u šumi čuo, da će se imati
isječena mjesta naplodjivati i ogradjivati? Valjda zato, da mi
uzmogne nešto podmetnuti, čega učinio nisam. Za takav način
kritike vele — da nije pristojan. . : :


Nestoji tvrdnja g. K., da je Drag. lug šuma „žirovnjača"
već je to šuma preborna, u kojoj : se na mnogo stotina.jutara




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 135 —


nalaze poraješani svi dobni razredi, kako se to razabire iz slika
br. 1 i br. 2. Jedan dio takovih sast´ojina vidio je i g. K. odmah
na mjestu gdje je odpočela rasprava, drugih djelova nijesu izletnici
iz tog razreda vidjeli — akoprem je njihov obhod bio
povučen u izletni program, što se zato nije pokazalo dostatnog
zanimanja. Stoga je sasma kriv opis što no ga je o Drag. lugu
podao u zadnjoj alineji str. 346. g. K. — Djelomice vrijedi
sjamo za one odjele i grede, u blizini kojih se nalaze stanci i
torovi i to iz lahko shvatljivih razloga. Vjekovita paša, .isjecanje
sivakog tanjeg hrastića pastirima za vatru. . Da je Drag. lug
zaista preborna šuma dokazuje i izbrojna skrižaljka (koja bje
razdjelena medju izletnike!) po glasu koje imade od 171.294
Sttabala u uredj., razredu Visoka: .57.205 štab. 10—20 cm prs.
ptorajera, 27.255 štab. 21—30, 21.207 štab 31—40 ili 6l7o,
u uredj. razr. Sušje od 104.649 štab. 49.651, 13.912, 7.505
Stab, ili 667o i u. uredj. raz. Jelas-Karabna,. od ukupno 78.074
Stab, njih 37.304, 9.662, 11.575 ili 747o dakle pretežito tanjih
debljinskih razreda s debljima izpremješanih, stoje po
prebornu šumu značajno. Zašto nije g. K. u taj izkaz zavirio
prije nego li je svoju tvrdnju napisao, a zašto nije od mene u
šumi zatražio, da mu te karakteristične preborne sastojine pokažem?
Znam za razlog. Manjkala bi hipoteza, pa o čemu bi
se tada pisalo!´


i Nestoji da glavni dio šume sačinjavaju stabla od 40 — 60
cm prs. promj , jer takovih imade svega skupa samo 82.961
stablo, . odnosno samo 237o od sveukupnog njihovog broja


(354.017) čime se jošte jače obara tvrdnja g. K. da Drag. lug
nije preborna šuma. Kad bi stojala tvrdnja g. K. onda bi provadjanje
uredno prebornog sijeka naišlo na znatne poteškoće,
jer- bi se prešutjela existencija od 21.201 hrasta u Visokoj, 7505
u Sušju i 11.575 u Jelas-Karabni, ili ukupno od 40.281 stabla,
l^oja su sada 31—40 cm debela, koja stabla bi imala doći već
iza 44 godine od danas do uporabe, pošto se u 22 godine
prsni promjer za 10 cm povećava. Od ozbiljnog i savjestnog
kritičara očekuje se, da svoje tvrdnje istom onda


ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 136
Slika 1. Odjel 4. ur. raz. Sušje


Slika 2. Odjel 4. ur. raz. Jelas-Karabna.




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 137 —


konstruira, kad je svestrano izpitao podloge za iste. A toga


g. K., kako gornje brojke dokazuju u gornjem slučaju —
učinio nije.
A sada na „vrtiće" i na preborni sijek! 0 tom predmeta
raspisao se je g. K. i opeta pomočju hipoteza tako nesretno
po se, e je tim poglavjem upravo sjajno dokazao, kako njemu
za pisanje uredjajnib kritika fali svaki, recimo samo — dar.
Uglavljujem to sljedećim. Već onda, kad sam pristupio uredjajnim
radnjama i kad sam prosječnom mrežom razdjeliosvatri
uredjajna razreda u 50 odjela
pružio sam dokaz, da izvanjskim razdjeljenjem neimam pred
očima uredjenje Drag. luga na izključivoj podlozi prebornog
sijeka, već da a priori stvaram mogućnost, da će se u buduće,
budu li to samo okolnosti dopuštale i nastane li zato potreba,
moći iz uredno prebornog sijeka odmah preći na periodno,
odnosno na sječinsko gospodarenje. Ja sam izletnicima odmah
kod ulaza u šumu otvorio pregledovid, rastumačio izvanjsko
razdjelenje, pak sam bio uvjeren, da će g. K. barem to znati^
da se ondje, gdje se imade isključivo zavesti uredno preborni
sijek, neizlučuju odjeli već samo sjekoredi, štose
obavlja ili samo sa njekoliko uzdužnih ili poprječnih, u brdima
terrainu prilagodjenih prosjeka. To je kardinalna razlika izmedju
vanjskog razdjelenja u sječinskom i uredno prebornom gospodarenju,
što mora barem onaj znati, koj suce rukave, da izvrgne
tudje, pošteno nastojanje i rad nezasluženom ruglu. Na samom
sam izletu tečajem mojeg obrazlaganja izletnicima, pa i inakom
prilikom zastupstvu zem. zajednice jasno i glasno izjavio bio,
da nesmatram uredno preborni sijek usuprot njekih znatnih njegovih
prednostih idealnim sredstvom, preko kojega bi se imale
urediti i upotrebljivati hrastove šume naših zem. zajednica iz tog
razloga, što taj način uporabe zahtjeva puno sitnoga rada, izvježbanog
šumsko-upravnog i pomoćnog osoblja, a prije svega
velike pripravnosti i susretljivosti od strane ovlaštenika za samu
provedbu gospodarstvenih operacija (prevršivanje stabala prije


njihovog usjeka,
umjetno kultiviranje, ogradjivanje ondje gdje se
U




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 20     <-- 20 -->        PDF

.
— 138 —


ovrštrje paša i žirovina) kao i stoga, što segregirane obć. šume,
naročito hrastove, imadu svoju zasebnu posvetu, koja se preb,
sijekom nedade lahko postići, kad je glede toga zakonom u
načelu inače naredjeno.´^


No
upravo obzirom na to:


1. što Drag, lug nije ovlaštenicima nikada dopao u vlastnost
segregacijom tako, da bi u njemu bilo prostorno odijeljeno
drvarinsko gospodarenje od paševinskog, već je to od starine
šuma ote župe u kojoj ta uživanja razlučena nebijahu a niti do
danas nisu;
2. što je Drag. lug faktično šuma, koja je jošte danas
obterećena služnošću paše i žirovine na cijelom
svojem obsegu i površju;
3. što su se Drag. ovlaštenici sada, prigodom nedovršenih
još uredjajnih radnja uporno opirali sječinskom gospodarenju i
osnivanju periodnih branjevina, protegnutih preko cijelih odjela
s jedne strane stoga, jer se je svaka hrpa ovlaštenika bojala,
da će morati u doglednom vremenu odatlem seliti sa svojima
stanovima i konacima, a s druge strane, što su se svi zajedno
bojali, da će im se u tom slučaju čistom sječom isjeći svi hrasti
i hrastići tanji od 60 cm p. p. počem da bi oni za dugi niz
godina bili lišeni žirovnog prihoda od tih hrastova kojemu se
ovako nadaju, a i pače usljed zabrane cijelih odjela, to sam se
odlučio, da predhodno uvedem uporabu etata uredno prebornim
sjekom kao najprobitačnijim načinom prelaza iz neuredno prebornog
sjeka, da ih iz cijele šume stisnem s uporabom etata u
odjele, i da ovlaštenike na taj način stavim pred riješenje pitanja
o
po nje najshodnijem načinu pomladnje.
Pa upravo zato, da zastupstvo čuje o predmetu i mnjenje
drugih stručnjaka, a naročito u onom smjeru, kako je
teško braniti njihov zahtjev za uredno prebornim gospo


´ Neđiram ovime u prirastne i financijalne prednosti tako zvanih progalnih
sjekova (Lichtungshieb), koji se provode tečajem zadnjih 20-30 god. prije dovršnog
sijeka, koji in ultima linea i nisu ništa drugo, nego li i opeta uredno
prebiranje i prozraSivanje, samo Sto je isto stegnuto na dotične pomlađne odjele,
umjesto na cijele sjekoređe.




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 139 —


darenjem naročito onda, ako ovlaštenici priležno neprionu uz
ogradnju izsječenih mjesta ili naredjenih branjevina, predložio sara
bio zastupstvu da pozove članove šum. društva na izlet u svoju
šumu. Tom prigodom imao bi se bio predmet svestrano objasniti
i pretresti, predpostavljajuć naravno, da će se to raspravljanje
(kao i drugi predmeti: o kanalizaciji Drag. luga, o tekućem
prirastu u preb. šumaraa gledom na prebore izdane prije 28 — 30
godina, rasprava o uredjajnom naputku i njegovoj najshodnijoj
provedbi itd) zaista i dostojno provesti. Umjesto da je g. K.
izjavio, da drži, imajuć pred očima sasma zasebne pravne
odnosaje Drag. luga i iznimne gospodarstvene
prilike Drag. žitelja, uredno preborni sijek prelazno mogućim
ali samo pod uvjetom, da se isti provodi bud na stanovitim
sjekoredima, koji bi se imali bezuvjetn o stavljati
postepeno u predzabrane sa ciljem naravne pomlađuje i popunjivanjem
plješina sadnjom, na koj način bi se i opeta nakon
otvorenja tih branjevina u istima omogućila žirovina s preostav-
Ijenih hrastova i hrastića; bud ogradjivanjem lih isječenih mjesta
odnosno starih čistina — odsudio je on uredno preborni sjek
napoprjeko i neznajuć, koliko se je time ogrješio o samu stručnu
teoriju, osudio je umjetnu pomladnju i ograđuju isječenih mjesta
odnosno plješina (vrtiće), ter je takovim osujetio svrhu samog


izleta, jer se odbornici seljaci od njegova rogobora ničemu


naučili nisu, osim što su odpočeli svoje suprotno stanovište bra


niti — istim argumentom. Svakako je bio red na g. K-u. da


u šumi obrazloži onaj način gospodarenja, kog bi on držao za


Drag, lug i tamošnje ovlaštenike probitačnijim. Nu on toj krie


tičarskoj dužnosti nije udovoljio, već je kašnje u »S. L « svoj.


misli 0 tome objasnio, na koje ću se medjutim jošte vratiti.


Da je g. K. bio malo oprezniji, mogao je i sebi i šumdruštvu
uštediti onu, na str. 346. (al. predzadnja) napisanu,
zaista smješnu insinuaciju, koja je mogla nići samo na polju
skrajne uobraženosti, da sam ja naime namjeravao dobiti »sankciju
« hrv.-slav. šum. društva za gore istaknuta uredjajna načela.
Niti je hrv.-slav. šumarsko društvo,, koliko ga goder čije




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 140 —


nim zvano, niti je ono u stanju da podjeljuje ikakovu sankciju
za onaj stručni rad, koj se imade prosuditi, ter odobriti ili zabaciti
po zato nadležnim oblastima. Da hrv.-slav. šum. društvo
po sto puta i sankcionira zavedenje uredno prebornog sijeka u
Drag. lugu, to potonji pada tim časom, čim se ja i zastupstvo
zem. zajednice ne možemo nagoditi o načinu svrsishodne pomladnje
isječenih mjesta i plješina. već moramo da u tom predmetu
izazovemo odluku zato nadležne vlasti i čim ova inače
odluči. Ta to je barem g. K. morao znati! Pa kada se je to
znalo, zašto se je onako napisalo? Ta to izgleda onako, kao
da sam ja htio nešto da pomočju šum. društva — profurtimašim,
a zasluga da ide g. K. da je on taj naum svojim oštrovidom
sprječio. To ali nestoji, jer je meni osobno i danas sasma
svejedno, na koji način se imade ili će se morati osnova glede
sječe i pomlađuje konačno redigovati. Ako to samo bude Drag.
žiteljima pravo!


Dok odvisi ustanovljenje etata od drvne gromade i prirasta
odnosno od površine i obhodnje ili uporabnog doba, moguće je
razložno gospodarenje (sječenje i pomladjivanje) u Drag. lugu
naglašujem: pri sasma zasebnim pravnim i gosp. odnošajima i
šume i ovlaštenika, po mom mnjenju samo u okviru sljedećih načela:


a) ili sječinsko gospodarenje sa naravnom pomladnjom,
dakle i predzabranom periodnih površina unutar svakog pojedinog
uredjajnog razreda, ter uzgajanjem jednoličnih sastojina
za buduće;


b) ili zasnovanjem branjevina barem u jednoj šestini cje


lokupne površine prema propisu § 10. š z. pošto je Drag. lug


obterećen služnošću paše i žirovine. U ovom slučaju imale bi


se branjeVine razdjeliti proporcionalno sječinskoj površini na sva


tri uredjajna razreda, pa bi se fixirani etat imao vaditi ili čistim


sjekom (po potrebi umjetna pomladnja), ili preborom (nakon


izcrpljenih najjačih debljinskih razreda unutar branjevina) i po


cijeloj površini neuredno sve do ponovne razgaje daljne jedne


šestine, koja bi usljedila tek onda, nakon što bi se prvanja


šestina i opeta otvorila za pašu.




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 141


c) ili provedbom uredno prebornog sjeka na zasebnim sjekoredima
uz predzabranu istih i istodobno umjetno pomladjivanje
plešina na istima se nalazećih;


d) ili provedbom uredno prebornog sjeka unutar pojedinih
odjela izsjecanjem samo onih stabala, koja su deblja od 61 cm


p. p. ter umjetnom pomladnjom samo izsječenih mjesta (»vrtići«),
odnosno njihove alikvotne površine starih čistina unutar dotičnog
ili sljedećeg odjela.
Biti će za kašnje izvode sgodno, da sad već promotrimo,
kakve bi se branjevine u pojedinim slučajevima uporabe etata
morale zasnivati. Uzev za podlogu računa da uredj. razr. Visoka
mjeri 2806 jut., u. r. Sušje 2114 jut., u. r. Jelas-Karabna 716
jut. ili sveukupno 5636 jut., to bi se imalo u slučaju pod a)
uz čisti sjek. obhodnju od 120 g. i ukupnu g. sječ. površinu
od 46-96 jut. (nestegnutih u podpuni obrast) unutar prvih 22
godina zagajiti 1033-12 jutara. Koliko bi se od toga nakon 22
godine moglo otvoriti to bi odvisilo od okolnosti, kako su nastupale
sjemenačne godine. U najpovoljnijem slučaju moglo bi
se otvoriti samo 516 56 jut. i to samo onda, kad bi bila sjemenačna
godina nastupila odma prigodom zagaje prve poluperiode.
U protivnom slučaju nebi bilo isključeno, da u 23. god.
ostane jošte uvjek zagajeno svih 1033"12 -!- 516-56 jut. (nova,
treća poluperioda), u svemu 1549-68 jutara. Svakako bi ali i u
najpovoljnijem slučaju ostalo trajno zagajeno najmanje (516-56X2)
1033-12 jutara. Od toga bi odpadalo na u. r. Visoka 514-36
odnosno 771-54 jut., na u. r. Sušje 387-42 odnosno 581-13
jut. a na u. r. Jelas-Karabnu 131-12 odnosno 196-68 jutara.
Bilo bi dakle u pojedinom slučaju zagajeno 17 odnosno 277o
od cjelokupne površine. — U slučaju pod b), koji nepredstavlja
ništa drugo van 20 g. periodu 120 godišnje obhodnje, iznosile
bi branjevine (u V«) 939-33 jut. ili l6-667o od ukupne
površine, odnosno preračunano, komparacije radi, na 22 godišnje
sječine 103325 jutara. — U slučaju pod c) su za sada nepoznate
branjevinske površine iz tog razloga, što dosele jošte nije
poznat onaj broj stabla (jer sve odnosne pokusne plohe jošte




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 142 —


obradjene nisu), koj bi se iz svakog debljinskog razreda morao^
odnosno imao isjeći ili ostaviti u svrhu, da se postigne onaj
sbroj temeljnica, koji će se za pojedini deblj. razred kao normalan
ustanoviti. Nu može se sada već reći, da niti u ovom
slučaju nebi ogojne površine bile manje od slučaja pod a), jer
bi se na sječinama morali za postignuće normaliteta potrebni
deblj. razredi preostavljati (najshodnije u hrpama). — U slučaju
pod d) imali bi se unntar obhodnjice (od 22 g.) isjeći svi hrasti
deblji od 61 cm p. p. — Ovo samo uvjetno i to samo onda,
ako obziri na postignuće normaliteta nebi zahtjevali, da se prsni
promjer i dalje povisi, počem bi k doznaci došao jošte broj stabala.
To bi imalo za povod, da bi branjevinske površine jošte
manje bile od onih o kojima će biti niže govora.


Prema izkazu o izbrajanju hrastova imalo bi se u gornjem
roku isjeći u u. r. Visokoj 16.933, u u. r. Sušju 14.660 a u


u. r. Jelas-Karabni 4.464 hrasta ili sveukupno 36.057 manje
4.000 (koji će se imati pridržati radi izjednačenja predhvata),
daklem ukupno samo 32.057 ili godišnje poprjeko 1457 stabala.
Naglašnjem da se ovaj broj imade smatrati samo kao veliki
prosjek, jer će taj broj biti u pojedinim godinama, kad će doći
sječine u odjele gdje su pretežito debeli hrasti (90, 100, 120
cm p. p.), puno manji. Gornja stabla zastiru (pomnože li se
krošnji obstori poj. deblj. razreda sa odnosnim brojem stabala),
u uredj. razr. Visokoj 339-01, u ur. razr. Sušju 333-20 i u ur.
razr. Jelas-Karabni 103-97 ukupno 77(;-18 jut. ili 13-777o od
cjelokupne površine. Jednogodišnja sječina iznosila bi u svemu
3528 jut. od kojih bi odpadalo na ur. raz. Visoku 15-34, Sušje
15-16 i Jelas-Karabnu 4 78 jutra. Neima daklem dvojbe, da bi
se od svijuh načina uporabe, posljednjim načinom (vrtići) unutar
22 godine stavio najmanji dio šume u zagaju, da bi se ova
zagaja povećavala iz godine u godinu samo za 45-28 jut. dok
bi se u slučaju pod a) moralo odmah staviti u predzabranu najmanje
516-66, a nakon jedanaest godina i opeta daljnih 516 66
jut., dočim bi se u slučaju pod b) 939-50 jut. moralo odmah
zagajiti i ogradjenim držati. Prema tome došlo bi do zagaje i
ograđuje obzirom na uporabu u slučaju:


ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 143 —


a) 1. god. 516-66 jut., ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno . . . 5119-34 jut.


11. „ 516-66 „ 1033 32 jut. . „ „ „ do k. 22. g. 4602-98 „
23. „ ´61666 „ 1549-"98 „ „ , „ „ . . . . 4086-32 „
b) 1. „ 939´50 „ ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno do k. 22. g. 4696-BO ,
odnosno do eventualnog otvorenja. Nakon toga ponovna zagaja
od daljnih 939-50 jut. — U slučaju neotvorenja 23, godina
daljna zagaja od 939 50 ukupno 1879´— jut.
d) 1. god. 35-28 jut. ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno . . . 5600-72 jut.
2. , 35-28 „ uk. 70.56 jut. „ , „ „ ... 5565-44 ,
11. „ 388-08 , ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno . . . 6247-92 „
23. , 766 15+ 36-28 jut., uk. 801-44 jut. „ „ .. . 4838-54 „
U ovom zadnjem slučaju zapremale bi daklera nakon 23.
godine (pri početku druge obhodnjice) branjevine manje na
površin i od slučaja pod a) za 231-88 odnosno za 748"24 jut.
a u slučaj pod b) za 138*06 odnosno 1077-56 jutara. — Glavni
posljedak pri pojedinoj metodi uporabe i gajenja bio bi taj, da
bi se u slučaju pod a), smanjila žirovna i pašovna površina već
prve godine najmanje za 516-66 jut. a od. jedanajste već pa
do 22. godine za 1033-32 jutra; u slučaju pod b) već prve
godine za 939-5, odnosno u 23. godini za 1879 jut. dočim bi
u slučaju pod d) »vrtići« zagajena mjesta gledom na izsječene
površine mjerila samo 35-28, u drugoj 70-56 u jedanajstoj
samo 388-08 a u 23. godini sveukupno 801-44 jut. — NaraAfno
je, da bi se sve ove zagaje umanjivale otvaranjem odraslih, a
povećavale prigradnjom novih sječina nu ipak tako, da bi prije
20—22 godina teško dolazilo do otvorenja prvih zabrana. 0
samom gospod. efektu pojedinog od tih načina zagajivanja biti
će kašnje govora.


Moja je dužnost da zastupstvu z. zajednice obrazložim
prednosti i mane svakog pojedinog od gornjih načina uporabe
i pomladnje, o čemu sam već i raspravljao. Stvar je ovlaštenika
da se odluče za onaj sistem, kojeg oni gledom na svoje sasma
zasebne ekonomske odnošaje drže po sebe najpodesnijim. To je
jedini temelj, jedino sredstvo koje ima biti mjerodavno za način
uživanja i pomladnje, jer će se samo one i onakove branjevine
mirnim načinom i bez vanrednih mjera i investicija
provesti dati, glede kojih će ovlaštenici držati, da im najmanje




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 144 — >
smetaju pri uporabi njihove šume, To sam tvrdio u šumi, to
tvrdim i danas tim više, što to ne samo što uvjetuju već upravo
i nalažu propisi § 4. cit jur provedbene naredbe i § 14. uredjajnoga
naputka. Moje je uvjerenje i danas, da se gospodarstvena
svrha (Das Wirtschaftsziel) imade uvjek ravnati po opravdanim
željama i gospod. potrebama ovlaštenika, a nikada po
jednostranoj volji, odredbi i želji uredjajnikovoj, što je medjutim
glede stanovite vrsti šuma sasma precizno rečeno u § 3. cit.
zakona od 26. ožujka 1894. Ako se ova bitna zasada ne drži
pred očima, onda se stvaraju elaborati, koji su već prve godine
neprovedivi, jer nailaze na nerazumjevanje i odpor ovlaštenika
sve i onda, pa da tako naredjujemo i »mi od vlade«, kako je
u svojoj g. K. izvolio sebe apostrofirati onom zgodom, kad je
našao za shodno, da protuslovi gornjim, po meni zastupanim
načelima.


Dok ovlaštenicima ne pripada nikakav utjecaj na ustanovljenje
etata, na njegovo razvrstanje u tekući, u predhvat u vanredni
prihod, pošto su ta ustanovljenja lih posljedci inventure
sadanjeg stanja i njegovog odnošaja spram fundusa instruktusa,
to im se mora prepustiti utjecaj u sam način i lokalitet vadjenja
tog´ godišnjeg prihoda, pošto to bitno utiče u njihove gospodarstvene
prilike a naročito u šumama, koje su obterećene stanovitim,
podavanjima, kao što je to Drag lug, u šumi tolike
veličine, u šumi, u koju sa svojim dnevnim potrebama navire 19.
ovlaštenih sela. Od kakve je pako važnosti po Drag. ovlaštenike
i gledom na udaljenost te šume od njihovih sela (10—16
km) i gledom na njihove obće ekonomske prilike, upravo što
manje smetano uživanje paše i žirovine, neka služi dokazom i
ta okolnost, što nije prigodom pregledanja ovogodišnjih sječina
u šumi nijedan zastupnik potraživao, da se za doznaku zabilježi
više hrastova no ih je opredjelio kr. kot. šumar, ali je svaki
od njih u svakom odjelu kojim smo prolazili, rukom
odgrtao odpali listinac da vidi, imali pod
njim jošte neutrošenog žira, za kog su ljetos Drag.
platili preko 14.000 kruna. Ova pojava je tako zasebna, da




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 145 —


uredjajniku otvara oči i onda, kad bi on bio ma kaico zasljep-
Ijen zasadama o izključivo čistoprihodnom gospodarenju i uzgajanju
isključivo što ljepših i vrjednijih sastojina i onda, kada
bi se time narušavale uporabe inih šumskih užitaka. — Drag.
ovlaštenik ne živi od etata hrastovine što ga godimice dobije,
ako ga i treba za svoja stanja. Ali podpuno urodio žir restaurira
ga gospodarstveno na kojih 4—5 godina, jer iz utovljene
krmadi poplati svoje dugove i steče daljni, novi kredit.


(Svršit će se.)


Trgovačke uzance (uvjeti) koje vrijede na bečkoj
burzi za trgovinu sa svim vrstima drva.


Valjaju od 1. travnja 1911.
(Nastavak).


IV. Dio.
Posebne ustanove za drvo listača.


§ 62. Doba sj eče.


Ni jedna vrst lisnatog drveća, izuzevši bukvu, ne smije se
sjeći kada je u mezgri, osim u onom slučaju, da je izrično ugovorena
dobava u mezgri sječenoga drva. Kod prodaje obloga
drva (drva u okruglom), razumjeva se, da isto mora biti sječeno
minule zime, ili pako takovo, koje će se iduće zime sjeći.
Ako nije izrično pogodjeno drvo, koje potiče od sječe predprošle
zime ili iz još starijih zimskih sječa, to kupac nije dužan
takovo drvo preuzeti.


§ 63 Gulenje kore.


Drvo od listača mora se dobavljati sa korom, ali je dozvoljeno,
da se može ostrugati vanjski raspucani dio kore. Slučajno
na deblu se nalazeće grane, moraju se glatko uz
deblo odrezati.


§ 64, Posljednji rok za dobavu drvaod onih
listača, kojih se drvo brzo kvari.
Kod drveća, kojeg se drvo brzo kvari, a koje je prodano
pod uvjetom, da se roba mora u stanovitom roku postaviti