DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 6. U ZAGREBU, 1. LIPNJA 1912. GOD. XXXVI. ŠUMARSKI M5T Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite {lanove I razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. liste K 4u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K{ četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Gospodarska osnova za šumu z. z. Draganić. Piše Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik. (Nastavak.) Pošto sam u 10. i 12. broju „Šumarskog lista* od prošle godine svestrano i na sve moguće načine sa financijalnog stanovišta rasvjetlio neopravdanost i neprovedivost redovitoga prebirnoga sijeka u draganičkoj šumi po „zasebnom gospodarenju" od g. Dojkovića, preostaje mi sada, da raspravim pitanje, da li je redoviti prebirni sijek opravdan obzirom na gospodarstvene prilike i gospodarstvenu potrebu ovlaštenika, radi čega je navodno g. uredjivač taj način gospodarenja odobravao. U tom smijeru mogu biti posvema kratak. Težište svih gospodarstvenih potreba i zahtjeva zem. zajednice Draganić leži u potrebi paše, žirovine, vinogradarskog kolja te gradjevnog i ogrjevnog drvlja A jeli se predloženim prebirnim sijekom (po uzoru uredjivača) udovoljuje, odnosno može udovoljiti tim zahtjevima? Ja sam u zadnjem broju »Šumarskog Lista« od prošle godine pod točkom o) na strani 457.—464. jasno i nedvoumno dokazao, da se tim zahtjevima ne može udovoljiti, jer će se ili mimo ustanova § 10. šum. zakona i § 1. zakona od 26. III. 1894. ob uredjenju stručne uprave i šumskog gospodarenja u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom, kano i § 20. k tomu zakonu izdane provedbene naredbe od 23. IV. 1903. broj 23.152 i napokon § 20. priloga |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 202 — C k § 29. iste naredbe za sastavak gospodarstvenih osnova morati u branjevinah uživati paša, ili će se pako, ako se izvršivanje paše uz istodobno poštivanje šumskoga i drugih zakona te postojećih propisa hoće omogućiti, morati izsječena mjesta (šumski vrtići) ogradjivati ogradama, a to će stajati zemljištnu zajednicu ogromnu svotu, koja glasom mog obračuna u prošlogodišnjem »Šumarskom Listu* od mjeseca prosinca na strani 462. i 463. iznosi bez vrijednosti ogradnog materijala , 0 kojem sam predpostavio, da će ga se badava iz šume dobivati, u gotovom novcu bez kamata 10,301.928 K. Ovakovu ogromnu svotu z. z. Draganić nije kadra plaćati, pa da i svu svoju šumu na jedanput proda i sav novac na ogradjivanje upotrijebi, pošto šuma zem zajednice Draganić glasom moje procjene vrijedi samo oko 7-25 milijuna kruna. Nu uzmimo da bi upitnu svotu za ogradjivanje z. z. Draganić i bila kadra namaknuti, te da bi ju bila voljna i plaćati, premda niti pašnjak skupa sa žumom ne vrijedi toliki novac, to bi u namicanju ogradnog materijala (trnja i kolja) nastala nova nesavladiva poteškoća. U »Šumarskom Listu" od mjeseca prosinca pr. god. na strani 468. izračunao sam, da bi za ogradjivanje tečajem svih ophodnjica, dakle kroz 88 godina trebalo 12,303.360 kola trnja (a 2 pr. m) te 230,688.000 komada kolja. Ovu ogromnu masu trnja i kolja morala bi z. zaj. ili izvana nabaviti, ili na vlastitom zemljištu producirati. Izvana je nebi mogla nabaviti, jer bi je po svoj Hrvatskoj morala tražiti, a na vlastitooi zemljištu je proizvesti opet nebi bila u stanju, jer bi za proizvodnju gornjega trnja i kolja trebala 16.000 jutara šumskoga zemljišta bez onih 6000 jutara, što ih sada posjeduje te ih treba za uzgoj šume. Ni jedno ni drugo nije dakle moguće. Nu uzmimo da je to moguće i predpostavimo za prvi slučaj, da će 1 kola trnja sa dovozom na drag. stanicu stajati 2 K, a 1 kolac samo 6 filira, to će samo nabavni troškovi za ukupni ogradni materijal iznositi: 1. 12,303.360 kola trnja po 2 K = 24,606.720 K 2. 230,688.000 kolaca po 6 fll. = 13,841.280 K ili ukupno 38,448.000 K |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 5 <-- 5 --> PDF |
-- 203 — K ovim troškovima pridolazili bi jošte izdatci za poslove samog ogradjivanja, koji iznose u gotovom, kako je to već obračunano 10,301.928 milijuna kruna, te bi tako ogradjivauje tečajem svih četirijuh ophodnjica stajalo u gotovom novcu bez ikakovih kamata 38,448.000 + 10,301,928 == 48,749.928. U drugom slučaju, kad bi z. zajednica Draganić ogradni materijal u vlastitoj režiji producirala, trebala bi si ponajprvo kupiti potrebno šumsko zemljište i to 12 000 jutara za proizvodnju trnja, a 4000 jutara za proizvodnju kolja. Uzmemo li sretni slučaj, da bi se takvo šumsko zemljište u okolici moglo kupiti uz cijenu od 200 K na jutro, to bi ku-. povnina za ovo zemljište iznosila 16.000X200 = 3,200.000 K. Predpostavili se sada, da proizvodni troškovi za 1 voz trnja iznose samo 20 filira, a za 1 kolac 2 filira. to će ti troškovi iznositi i to: 1. za trnje: 12,303.360X0-20 = 2,460.672 K 2. za kolje: 230,688.000 X O´OŽ = 4,613.760 K ili ukupno 7,074.432 K Nejamčim, da su ti troškovi za proizvodnju toga ogradnoga materijala zaista dostatni, nu svakako stoji, da sačinjavaju minimum, i da se k njima moraju bezuvjetno jošte priračunati kamati od glavnice sa 3,200.000 K, izdane ze kup šumskoga zemljišta. Ja ću tu zaračunati samo jednostavne kamate uz 3% za produkciono vrijeme od 88 godina. Čineći to, dobiti ćemo u ime tih jednostavnih kamata svotu od 3,200.000 X 0-03 X 88 = 8,448.000 K. Priračunamo li k ovoj svoti prije obračunane proizvodne troškove, dobiti ćemo ukupno 7.074.432 + 8,448.000=15,522.432 K. Naravno da se ovim proizvodnim troškovima imadu jošte pridodati izdatci za poslove samog ogradjivanja, koje sam u prošlogodišnjem „Šumarskom listu" ustanovio sa 10,301.928 K tako, da će svi izdatci oko ogradjivanja šumskih vrtića u gotovu novcu, bez kamata, iznesti sveukupnu svotu od 25,824.360 K. Sravnjujuć izdatke u ovom slučaju sa onima, kada se materijal nabavlja iz vana, ukazuje se |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 204 — proizvodnja ogradnog materijala u vlastitoj režiji jeftinijim za 48,749.298—25,824.360= 22,924.938 K. Premda je dobava ogradnoga materijala u vlastitoj režiji puno jeftinija, ipak sa i tu troškovi proizvodnje te troškovi ogradjivanja tako ogromni, da se na zaštitu pomlatka proti pasućera blagu, rabeći za ogradjivanje kolje i trnje, ni pomisliti ne može. Pri svem tom ali zem. zajednica, akoprem bi morala kupiti 16.000 jutara zemljišta, nebi imala niti valjane paše, a niti valjanog vinogradarskog kolja. Valjane paše ne, jer bi se zasadjena mjesta sve više sgušćivala, a površina starih šuma, gdje najviše paše imade, nestajal´a, dok nebi na koncu izčeznula i zadnja stopa paše. Osim toga bi se usjed silne rascjepkanosti, koja će u staroj šumi već nakon prve i druge ophodnjice nastupiti, silno oteščalo i samo uživanje paše. Isto se tako nebi paša mogla uživati na kupljenom posjedu, jer taj bi morao služiti za produkciju trnja i kolja- Istina, da bi se proredjivanjem mladih sastojina mogla paša poboljšati, ali izmedju stabala gusto obraštene mlade šume neima nikada valjane paše. Valjanog vinogradarskog kolja pako ne bi imala z. zajednica, jer bi se sva potreba na vinogradarskom kolju morala namirivati iz prorede, od slabog, nevaljalog i lošeg materijala, od grbavih, kržljavih, na polak osušenih hrastića te inih vrsti drveća. Preosiaje sada jošte pitanje, ne bi li se ogradjivanje vrtića na drugi koji, jeftiniji način dalo izvesti, na pr. samcem ili žicama. Ogradjivanje vrtića samcem je isključeno, jer bi svu šumu prerovali šamcevima tako, da se kroz nju kašnje ni proći nebi moglo, a osim toga nebi bilo ni jeftinije. Istina, da bi se tim načinom ogradjivanja prištedio ogradni materijal, te bi i nabava novoga zemljišta mogla izostati, nu pri svem tom bilo bi to ogradjivanje, kako prije rečeno štetno, jer bi se šamcevi nakon otvorenja branjevina morali na hiljadu i hiljadu mjesta zasuti, samo da se omogući kolni prolaz. Da bi se tim i mnoge mlade sastojine djelomice morale sasjeći i to stoji. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 205 — Nakon toga preostaje mi da se osvrnem samo još na jedan način ogradjivanja, na ogradjivanje žicom. Ovaj način bio bi svakako jedan od najshodnijih i najjednostavnijih, nu svakako skup kao i ogradjivanje trnjem. Jer bi za tu vrst ograde trebali na svaka tri metra po 1 stup od 2 m, na kojemu bi dolnji kraj na 0*5 m ostao neodjelan, pa bi se tim krajem ukopao u zemlju, a u ostalom dijelu od 1*5 m dužine imao kvadratični prosjek sa stranicom od 15 cm. Na ovaj stup imala bi se od zemlje počimajuć do visine od 0*6 m pričvrstiti mreža od žica sa oknima od 10 cm u kvadratu. Odavde dalje pa do visine 1-5 m dakle na širinu od 1 m, u udaljenosti od 20 do 20 cm imale bi se nategnuti i na stup pribiti žice od 2*8 mm. Prema tomu trebalo bi za svaku takovu ogradu od 3 m dužine: 1) po 1 stup prije naznačene dimenzije; 2) mreža od žica sa 3 m dužine i 0´5 m širine; 3) 15 m žice (br. 28) t. j . žice sa 2-8 mm debljine. I. Stup od 2 m duljine, dole na 0 5 m neotesan, a odande na dužinu od 1*5 m odjelan, sa kvadratičnim prosjekom od 15 cm, stajao bi i to; 1) drvni materijal Kl. — 2) rezanje i tesanje » 0.30 3) dovoz na lice mjesta . . . . . . . » 0.10 4) ukapanje u zemlju » 0.20 ili ukupno . . . K 1.60 II. Materijal od žica pako stajao bi po cjeniku tvrdke Jergitsch i sinovi u Celovcu i Gradcu i to: 1) 3 m duga, 0"5 m široka mreža od žica br. 28 sa okom od 10 cm po 1 D m 1 krunu, a po tom za (3 X 0-5 m) = 1´5 D m K 1.50; 2) žica br. 28 t. j. od 2-8 mm debljine 1 m po 3 fil., a po tom 15 m K 045; III. Eadnje oko pribijanja i natezanja žica na dužinu od 3 m, te pribijanja mreže od od žica K 0.35 materijal i radnje skupa K 3.30. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 206 — Sračunamo li sada sve troškove skupa, to ćemo imati za ogradu od 3 m ukupni trošak od K 3.90, a prema tome na 1 m K 1.30. Pošto se prema računu na strani 460 „Šum. lista" od g. 1911. imade godimice ogradjivati dužina od 25-15" X 1440 = 36.173" ili 68.828-7 metara ili okruglo 68.829 ra, to će ogradjivanje za 1 ophodnjicu od 22 godine iznositi 68.829X22 = 1,514.238 metara, a za sve četiri ophodjice kroz 88 godina 1,514.238X4 = 6,056.952 metara. S razloga pako, što će takova ograda moći izdržati najviše samo 11 godina, te s razloga, što mlada hrastova branjevina ima barem 23 godine ostati pod zabranom, što će se tečajem svake ophodnjice od 22 godine ograda imati dva puta graditi. Prema tome iznositi će ukupna dužina svih ograda i za sve ophodnjice 6,056.952 X 2 = 12,113.904 m. Pošto 1 metar ograde glasom gornjega obračuna stoji 1.3 K, to će ukupna ograda od 12,113.904 metara stajati 12,113.904 X 1-3 = 17,748.075 K u gotovom novcu bez kamata. Odavde proizlazi, da se radi tih neizmjernih troškova, koji nadilaze svaku, pa i najveću financijalnu snagu zem. zajednice Draganić, ne će moći „vrtići" niti žicom ogradjivati. A kad je tome tako, da se kod redovitoga prebirnoga sijeka mlade kulture radi neizmjernih troškova ne mogu ogradjivati i tako zaštititi proti pasućem blagu, onda se mora ili napustiti paša, a provadjati pošumljivanje, ili napustiti pošumljivanje pa dozvoliti pašu. Valja naime ili udovoljiti ustanovama šumskoga zakona i pošumljivanje svom eneržijom provesti, te u tom slučaju strogo zabraniti pašu, ili proti postojećem šum. zakonu napustiti pomladjivanje, pa dozvoliti pašu. Paša i pošumljivanje bez umjetne zaštite pomlatka kod redovitog prebirnog sijeka nemože usporedo postojati. Hoće li se. dakle uz pošumljivanje omogućiti i uživanje paše, valja za buduće šumsko gospodarenje odabrati oplodnu sječu sa visokom ophodnjom od najmanje 160 godina, pi će biti i šume i paše na pretek, jer će se kod ovoga načina sječe paša moći vazda uživati na Ve ukupne šumske površine, što |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 207 — čini kod zem. zajednice Draganić 6000 X ^ e = 5000 jutara, a usto neće se milijuni izbacivati za ogradjivanje »šumskih vrtića*. Ili ako i to nebi bilo dosta, onda treba pašnjak posvema izlučiti iz šume. U tom slučaju biti će gospodarstvo posvema slobodno. Sa šumom gospodariti će se prema pravilima šumarske znanosti, a sa pašnjakom kano sa objektom, komu je glavni cilj produkcija paše. A bude li to, onda se neće trebati uteći kojekakvomu „zasebnom šumskom gospodarenju", koje nevodi i ne može dovesti do nikakova cilja, već samo do rugla te propasti šume, pa i same zem. zajednice. Daljnje vrlo važno, da upravo životno pitanje za draganićku zem. zajednicu je žiro vina. Čuo sam sa više strana isticati, da je donjekle i taj razlog uredjivača draganićke šume ponukao na uvedenje redovitoga prebirnoga sijeka, jer uredjivač te šume drži, da će se uporabom redovitoga prebirnoga sijeka povisiti produkcija žira, a tim podići u Draganiću i svinjogojstvo. Istina, Draganičaki velikim trudom i marom te u velikom broju goje svinje, pa neima dvojbe, da će se blagostanje ovlaštenika zem. zajednice Draganić znatno dići, ako im se uzgoji šuma, koja će što više i što češće roditi žirom. Nu da će se taj cilj polučiti uvedenjem redovitoga prebirnoga sijeka, to ne stoji, jer ako i stoji, da se proredjivanjem diže rodna snaga pojedinih stabala, pa i cijele šume, to ipak ne stoji, da će se uvedenjem redovitoga prebirnoga sijeka povećati godišnji urod žira. Da je tomu tako evo dokaza. Redovitim prebirnim sijekom, kako ga uvadja g. Dojković, posjeći će se uvijek samo najjača i najljepša hrastova stabla (od 65 cm gore). Usljed toga pasti će žrtvom sjekire upravo ona stabla, koja najviše i najbolje rode žirom, dočim će slabija sa manjom rodovitošću ostati u šumi. Stabla, kakova se ovdje redovitim prebirnim sijekom na sječu predlažu, dakle stabla od 65 cm i veće debljine, kad je dobra žirna godina, mogu uroditi i sa 1—2 hl žira, nu ja ću uzeti samo 40 litara. U svrhu razjašnjenja kašnjijih mojih izvoda navesti ću ovdje dvije skrižaljke i to skrižaljku A i B. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 208 Skri ob urodu žira pri raznom gustom sklopu u jednoličnili 133 Na 1 jutru ima Na 1 stablu ima L> h 05 cS a pri urodu pri urodu M C3 stati pusredslapusredslaM *3 J4 o bala nom njem bom nom njem bom ff m cS X! a CD žira žira a, c3 5° broj o 3Q litara litara EH a c d e 1 f 1 g h 1 i 1 j 1. Slučaj. Na posve prostom stajalištu. ^ ´ 1 10—20 8 64 90 3*50 90 45 4 1 0-5 21-30 10 100 58 468 115 57 8 2 1-00 a 3 31-40 12 14+ 40 480 120 60 12 3 1-50 4 41—50 14 196 29 580 145 73 20 5 2-50 5 51-60 16 ´254 22 528 132 66 24 6 3-00 6 61-70 18 ) 324 7 71-80 20 ! 400 600 150 75 40 10 5-00 1 8 81—90 22 ( 484 9 91 i + 1 1 — ii. s»lučaj .U sl< (lopu sasto jina i stog ( lebij. razre da o o 1 10—20 4 16 360 720 180 90 2 0-50 0´25 2 21—30 5 25 230 920 "30 115 4 1-00 0-50 a 3 31—40 6 36 159 954 277 138 6 1-50 0-75 C3 4 41—50 7 49 117 1117 279 139 10 2-50 1-25 >tsi 5 51—60 8 64 89 1068 267 131 12 3´00 1-50 7 71—80 10 100 1 1160 290 145 20 5-00 2-50 a 8 81—90 11 121 Š 58 9 91 i + 12 144 ) o o CS S] |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 209 — žaljka A. i raznoličnih sastojina na 1 jutru i na 1 stablu. Na jutru ima Na 1 stablu ima "ča pri urodu pri urodu iS -i M m stapusredslapusredslam o bala nom njem bom nom njem bom 03 "5´ a Ot ož žira zira >S x> S" broj 3 a & 03 litara litara o EH a b C đ e 1 f g M i 1 J II i. U sklopu i pod pritiskom jačih stabala. Za 107„ 1 10—20 4 16 360 1-80 0-45 0-225 žira 2 21-30 5 25 230 3-60 0-90 0-460 manje 3 31—40 6 36 159 5-40 1-35 0-675 nego 4 41-50 7 49 117 9-00 2-25 1-125 pod II. 5 51—60 8 64 89 10.80 2-70 1-350 6 61—70 9 81 Ostane 1 ) V 71—80 10 100 } 58 \ 40 10 00 5-000 I. jer mu 81—90 11 121 1 slabiji « 1 1 deb. rar. 9 91 i + ) ne škode Ili. U sklo[ )u, ali s jed ne St rane % kr ošnje otvoi ena 1 10—20 4 16 360 2-025 0-506 0-253 2 21—30 6 25 230 4-050 1-0 3 0 506 3 31—40 6 36 159 6-075 1-5-20 0-759 4 41—50 7 49 117 10-125 2-530 1-266 5 51—HO 8 64 89 12150 3-040 1-520 6 61—70 9 81 7 71—80 10 100 1\ 58 } 40-00 10-00) 5000 8 81—90 11 121 9 12 144 81 i + I |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 12 <-- 12 --> PDF |
210 — B. Izu vjerojatnoj množini žira pri punom, srednjem i slabom u o S M » H 1 2 3 4 6 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Naziv rudine T3 (U C3 i-* 1—3 a c3 > o m oa ft 3 c3 a 0; ´0 t> o a ,-1 ^ Visoko Uliupno 10—20 21-3 0 31—40 41—50 51—60 61—70 71-8 0 81—90 sn2806 2806 57206 27255 21201 26107 22603 11514 3966 879 574 1713(14 20 30 9-70 7-60 9-30 8-05 4-10 1-14 0-31 02 1 60-71 33-29 15-91 1-246 15-25 13-19 6-72 1-87 0 51 034 99 54 Sušje Uliupno io—ao 21—30 31—40 41-5 0 51-6 0 61-7 0 71-8 0 81—90 91 + 2114 ) 12114 49650 13912 7505 8509 10430 8001 3657 1553 1449 104649 23-70 6-68 36 0 4-09 500 3-78 1-73 0-73 0-69 50-00 47-40 13-36 7-20 8-18 10-00 7-56 3-46 146 1-38 Jelas- Karabno 10-2 0 21-3 0 31-4 0 41-5 0 51-6 0 61-7 0 71-8 0 81—90 91 + 710 37034 9662 11575 10509 4830 1915 1034 763 752 52-16 13 61 16-16 14-80 6 80 2-70 1-46 1-07 1-06 47-50 12-40 14-70 13-50 6-20 2-45 132 0-97 0 96 Ulsupno 710 78074 109-8-2 10000 Sveukupno 5630 354027 Na 1 stablu Na 1 jutru ima ima pri urodu pri urodu ,91 at a a a o rt 1= u a 0 a 0 Cl a 0 žira litara 2-0 0-50 0-26 40-60 10-15 507 4 0 1-00 0-50 38 80 9-70 4-85 6-0 1-BO 0-75 45-60 11-40 5-70 100 2-60 1-25 93-00 24 25 U-60 12-0 3 00 1-50 96-60 24-15 1207 1 MOO 10-00 5-00 280-40 . 57-60 28-80 ) 545-00 136-25 6812 2 0 0-50 0-25 47-40 18-85 5-92 4-0 1-on 0-60 26-72 6-68 3-34 6-0 1-50 07 5 21-60 5-40 2-70 10-0 1-50 1-25 40-90 1012 5-06 120 3-00 1-50 60-00 15-00 7-50 1 [40-0 10 00 500 277-20 69.10 34-55 J 478-8-2 118-15 59 07 2 0 0-50 0.25 104-32 26-08 13-04 4-0 1-00 0-50 54-44 13-61 6-80 6-0 1-50 0-75 96-96 24-24 12-12 100 2-50 1-25 148-00 37-00 18-50 120 3-00 1-50 81-60 20 40 10-20 1 >40-0 1000 5-00 251-60 62-90 31-45 j 1 1 736-92 184-23 92-11 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 13 <-- 13 --> PDF |
211 kaz urodu na stablu, na 1 jutru te 1 god. sječine u drag. šumi. Gođignja sječina u 1—3 -a o d > o 22-42 22-42 18-90 18-90 3-68 ,2 02 455 2´7 170 20a 180 i 129 1360 448 127 69 77 95 1 > 131 945 192 50 60 65 25 i 23 pri urodu a a o ´—9 c o d TS d 03 žira litara 910 868 1020 2090 2160 5160 12208 896 50 i 414 770 1140 5240 8968 384 200 360 550 300 920 228 217 265 522 B40 1290 3052 224 127 104 193 286 ISIO 4243 96 50 90 138 75 230 a o Opask a « 114 109 117 261 270 1 645 1526 112 63 52 97 142 645 340 48 25 45 69 38 116 3-6S 405 2714 1 679 340 1 45-00 2710 23890 1 5974 :2987 1 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 212 — Skrižaljka A. izkazuje za razne debljinske razrede i razne stupnjeve sklopa sastojina (pri raznoj udaljenosti stabala), urod žira po stablu i po jutru u litrama za obilno, srednje i slabo rodne godine. Ova skrižaljka može se uzeti, da predstavlja minimalni prihod na žiru, a služi kano podloga k skrižaljki B, koja izkazuje količinu žira po stablu i jutru za sve debljinske razrede, te na redovitoj sječini za jednolične hrastove sastojine u draganićkoj šumi prema slučaju II. skrižaljke A, Obzirom na sklop, obrast, te promiješane debljinske razrede trebalo bi, da sam sastojine u draganićkoj šumi subsumirao pod III. skrižaljke A*, i prema tome obračunao godišnji prihod, odnosno gubitak na žiru, kako kod redovitoga prebirnoga, tako i kod oplodnoga sijeka. Ja toga nisam učinio, a nisam učinio zato, što skrižaljka II. A. pruža povoljnije uvjete za redoviti prebirni, a nepovoljnije za oplodni sijek, pa kada mi uspije dokazati, da se i uz ove povoljnije uvjete, kod redovitog prebirnog, a nepovoljnije kod oplodnog sijeka za prebirni sijek ukaže nepovoljna bilansa, odnosno veći gubitak na žiru, to je jasno, da će uz nepovoljnije uvjete, kako ih pruža za redoviti prebirni sijek skrižaljka A. III, biti gubitak na žirovini još veći. Ja ću najprije iskazati gubitak žira pri izvadjanju redovitoga, prebirnoga sijeka uzimajuć količinu, kojom pojedino stablo rodi, iz tablice A II, a za tim ću obračunati onaj gubitak, što ćemo ga pretrpiti, ako rabimo čisti odnosno oplodni sijek. I. Gubitak žira pri redovitom prebirnom sijeku. Narišimo si u u slici 1. str. 213. grupu stabala od 1—8, a medju njima stablo A, koje se prebirnim sijekom ima iz te grupe povaditi. Okolo izvaditi se imajućeg stabla A, neka je 8 komada stabala manje dimenzije, na kojih 8. osmo stablo, pošto je odveć neznatne debljine, a osim toga kržljavo i potišteno, posvema odpada. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 15 <-- 15 --> PDF |
213 Ostalih 7 komada, koji su naokolo A, neka rode žirom prema tablici A II, kad je potpuni urod, sa sljedećom količinom: 1) Stablo broj 1 sa . 2 litre 2) Stablo broj 2 i sa 4 litre 3) Stablo broj 3 sa 4 litre 4) Stablo broj 4 sa 6 litra 5) Stablo broj 5 sa 6 litra 6) Stablo broj 6 sa 6 litra 7) Stablo broj 7 sa 12 litra 8) Stablo broj A sa 40 litra Sli. Uzmimo sada, da u gornjoj slici 1. stablo A. koje će se izvaditi, u punoj žirnoj godini urodi, kako jur navedeno, sa 40 litara žira, a od naokolo stojećih tanjih stabala, kojih neće nikada biti više od 8, neka njih 7 rodi žirom i to ukupno sa 40 litara, što je razmjerno prema glavnom stablu vrlo mnogo, predpostavimo nadalje, daće ova manja stabla od 1 — 7 nakon sječe najjačega stabla A. sa 50% obilnije uroditi nego što su radjala prije sječe i napokon, da će se upliv sunca, svjetla i zraka protegnuti ča na ´A krošnje preostajućih stabala dočim će rodovitost ostalog dijela ostati ista kano i prije sječe, jer na te djelove svjetlost sunca i zrak imadu isti upliv kano i prije sječe: to ćemo na spomenutih 8 stabala imati sljedeću količinu žira: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 214 I. prije sječe litar; 1. od stabla A (koje se ima posjeći) ... . 40 2. od stabala 1—7, (2+4+4+6+6+6+12) =: 40 Ukupno .... 80 II. nakon sječe 1. — 2. od stabala 1—7 : 40 b. u ime viška uroda 40X0-5X0-25 = . . . 6 ili ukupno . . . .46 Sravnimo li količinu žira pod I i II, to se ukazuje razlika ili manjak od 80—45 = 35 litara kod svakog izvaditi se imajućeg stabla. Mi ćemo dakle nakon sječe imati kod svakog posječenog stabla manjak od 35 litara usprkos tome, što smo dopustili, da preostavša stabla za 507o bolje i obilnije rode, a to znači kod 1440 komada hrastovih stabala golemi gubitak od 35X1440 = 50.000 litara ili 504 hl; a to čini za sve ophodnjice ili kroz 88 godina 504X88 = 44352 hektolitara u vrijednosti od 443.352 K. Primjećujem, da je postotak radovitosti stabala, koja nakon sječe nastaje usljed intenzivnijega upliva sunca, svjetla i zraka, sa 507o doista tako velikim poprimljen, da se absolutno u nikojem slučaju nesmije više povisiti. Isto tako je predpostava, da se upliv sunca, zraka i svjetla proteže na ´A krošnje naokolo stojećih manjih stabala, te da se uplivom rečenih elemenata tangira svaki put 7 komada hrastovih stabala, više no primjerena, pak se taj upliv u nikojem slučaju ne može većim poprimiti, a niti na više stabala protegnuti. Prema tome je pri zadnoj godini gubitak žira od 504 hl, posve primjeren, te mu nemože biti prigovora. II. Gubitak na žirovini kod čistog i oplodnog sij.eka. Kod redovitog prebirnog sijeka gubimo dakle u obilno rodnoj godini svake godine 504 hl. žira |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 215 — Istina, da se taj gubitak neopazice, ali ipak konstantno Tiadomještava razvojem slabijih stabala u jača, nu ipak se on uraštavanjem slabijih stabala u jača nemože potpuno nadoknaditi, a naročito ne onda, kada se pošumljivanje neobavi valjano pravodobno i potpuno. Nu takovo dizanje rodne snage šume na žiru biva i kod čistog te oplodnog sijeka, pa s toga u tom smjeru neima izmedju jednog i drugog načina sječe nikakove razlike. Medjutim nas ovaj čas nezanima apsolutna visina toga gubitka koliko pitanje, dali se takav gubitak na žiru trpi takodjer kod čistoga, i oplodnoga sijeka i dali je taj gubitak tu veći ili manji nego kod redovitog prebirnog sijeka. Da to pitanje riješiti uzmognemo, valja samo znati, kolika je- površina redovite godišnje sječine, broj posjeći se imajućih stabala kano i količina žira, što ju sječom stabala na redovitoj -godišnjoj sječini čistoga i oplodnoga sijeka gubimo. Sve ovo vidimo u skrižaljki B. Ovdje je i površina redovite godišnje sječine i broj stabala, i količina žira kako za obilno — tako i za srednje — i slabo — rodnu godinu točno izračunana, te iznosi za prvu 238´9 hektolitra. Prema tome je dakle gubitak na žiru kod redovitog prebirnog sijeka veći od onoga kod čistog i oplodnog sijeka za 504—238´9 hl = 265-1 hektolitra na godinu, ili, na 88 godina za 265*1 X 88 = 23328-8 hektolitara, što vrijedi 23-328-8 X 10 = 233-288 kruna. Isti resultat pokazati će se — ali u manjoj mjeri — ako sravnimo gubitke na žiru kod redovitog prebirnog, te čistog i oplodnog sijeka za srednje — i slabe — žirne godine. Konačni resultat ispasti će uvijek u prilog čistog odnosno oplodnoga sijeka. Ne stoji dakle tvrdnja, a naročito ne za draganičku šumu, da će se uvedenjem redovitoga prebirnoga sijeka povećati godišnji prihod na žiru, ako se mjesto oplodnoga sijeka uvede redoviti prebirni sijek, nego obratno stoji; stoji da će se uvedenjem te vrsti sječe prihod na žiru svake godine za 504 hektolitra umanjiti, a prema oplodnom sijeku, gdje taj gubitak |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 216 — iznosi samo 238´9K. da će se zemljištna zajednica Draganić oštetiti svake godine za 265-1 hektolitra ili u novcu za 2651 krunu. Po tom se niti u ovom smjeru ne udovoljuje, a niti može udovoljiti gospodarskim zahtjevima z. zajednice Draganić, već se ti zahtjevi usljed godišnjega umanjivanja žirovine izravno vrijedjaju i oštećuju, bez da će im se ikada moći udovoljiti. U ostalom, da se prihod na žiru godimice i ne umanjuje, već od godine do godine raste, ipak se gospodarskim potrebama te zem. zajednice pri uporabi redovitoga prebirnoga sijeka nebi moglo u pogledu uživanja žirovine udovoljiti, pošto je u prebirnoj šumi bez ogradjivanja »šumskih vrtića« žirenje svinja upravo tako isključeno kano i uživanje paše. I tim sam jasno i nedvojbeno dokazao, da se šumskim gospodarenjem, komu za podlogu služi redoviti prebirni sijek, nemože udovoljiti gospodarskim potrebama ovlaštenika niti u pogledu paše, niti u pogledu produkcije vinogradarskog kolja, a niti napokon u pogledu uživanja žira, a kad_ se tim vitalnim interesima nemože udovoljiti, onda takovo gospodarstvo, koje ne promiče ciljeve razložnog šumskog gospodarstva, dapače radi proti njima, nevalja, pak osnova, koja takovo gospodarenje budi izravno budi neizravno podupire odnosno propisuje, neima prava na opstanak, te ju nijedna oblast odobriti ne može. Gospodarska osnova z. zajednice Draganić protivi se mnogim pozitivnim ustanovama, naročito § 19 naputka za sastavak gospodarskih osnova i programa kr. zem. vlade od 23/4 1903. broj 23152. Odmah u početku svoje rasprave, na strani 426 Sum. lista od mjeseca listopada i studena pr. godine ustvrdio sam, da se gospodarska osnova za z. zajednicu Draganić, koja se osniva na redovitom prebirnom sijeku, protivi ustanovama § 19. priloga D. naredbe kr. zem. vlade, pa se ta osnova već stoga gledišta odobriti ne može. Ovu tvrdnju želim sada dokazati. § 19. spomenute naredbe doslovno glasi: Kod izbora načina sječe u visokih šuma (čiste, oplodne, preborne, hrpimične itd.) valja uvažiti sve postojeće prilike, te |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 217 — sječu primijeniti vrsti drveća, svrsi gospodarstva, potrebama šumoposjednika i stojbinskim odnošajem. Ako je šumska površina tako malena, da se potrajno uživanje šume može osjegurati šumoposjedniku samo prebirnom sječom, tad valja taj način sječe doista i uvesti. Osim toga imati će se prebirna sječa zavesti i na onih mjesti, gdje ju § 6. i 7. šumskoga zakona odredjujk Pita se sada, da li je na temelju koje god ustanove § 19. opravdano uvedenje prebirnoga sijeka u draganićkoj šumi. Prva alinea § 19. kaže, da se kod izbora vrsti sječe imadu uvažiti sve postojeće prilike, naročito vrsti drveća, svrha gospodarstva, potreba šumoposjednika i stojbinski odnošaji. Jesu li dakle vrst drveća, svrha gospodarstva, potreba šumoposjednika i stojbinski odnošaji takovi, da traže uvedenje prebirnoga sijeka? Nisu. Nijedno, ni drugo, ni treće ni četvrto nemože opravdati uvedenje prebirnoga sijeka. Za hrastovu šumu, a naročito ža takovu, kakova je šuma z. zajednica Draganić koja se nalazi većim dijelom jošte u vrlo lijepom sklopu i sadržava gradju od neprocjenjive vrijednosti je prebirni sijek gotova propast i uništenje, jer se šuma prebirnim sijekom proredjuje, lijepo porasli hrastovi sa ravnim i visokim deblom kvare u svojoj tehničkoj vrijednosti te pretvaraju u ogrijev, a time sastojini nanosi neizmjerna šteta, pa ipak nijednoj gospodarskoj potrebi zemljištne zajednice kano što su uživanje paše, žirovine, produkcija kolja ne udovoljuje, dapače radi proti ovim potrebama. A što se tiče stojbinskih odnošaja, to ovi pogotovo nezahtijevaju uvedenje prebirnoga sijeka, pošto se sva draganićka šuma nalazi u ravnici. Dakle na temelju ustanova alineje prve § 19. uvedenje prebirnoga sijeka u ničem nije opravdano i ako bi se na temelju tih ustanova uveo, to bi se moglo dogoditi samo usljed potpunoga ne razumjevanja ustanova spomenutog § i nepoznavanja naravi prebirnoga sijeka. Prebirni sijek imao bi se nadalje uvesti samo onda, kad je šumska površina tako malena, da se potrajno uživanje šume može osjegurati samo prebirnim sijekom. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 218 Pa je li je draganićka šuma zaista tako malena, da je za njeno potraj no uživanje potreban prebirni sijek. Nipošto. Draganićka šuma ima blizu 6000 jutara, te je osim šume turopoljske imovne općine, jedna od najvećih šuma z. zajednica cijele kraljevine Hrvatske i Slavonije. Konačno bi se prebirni sijek imao uvesti na mjestima, koja odgovaraju ustanovama § 6. i 7. šumskoga zakona, dakle kod šuma zaštitnih, na velikih strmina, na velikih visina, na obalah velikih rijeka, gdje tlo nije zaštićeno pećinama i tvrdim kamenjem, i napokon na letećem pijesku. Nu pošto draganićka šuma obzirom na svoju stojbinu ne spada u spomenutu kategoriju šuma, to je i uvedenje prebirnoga sijeka skroz na skroz neopravdano i proti ustanovama postojeće naredbe, a konačno i u gospodarstvenom obziru po zem. zajednicu od velike štete. (Svršit će se). Trgovačke uzance (uvjeti) koje vrijede na bečkoj burzi za trgovinu sa svim vrstima drva. Valjaju od 1. travnja 1911. (Svršetak). § 96. Maksimalni broj komada. Ako nije utanačena kakova druga pogodba, ima se po jednoj bačvi dobaviti slijedeći maksimalni broj duga i dana. Debljina Debljina sljubglave duge nice dna Duge Duge 1 Broj Broj "1,0 mm ""Ao mm "1,, mm "/,„ mm Komada Komada ´U 15 13 6 5 20-28 35 ]´2 17 15 7 6 30—38 37 12 1-1´/, 19 17 8 7 40-5B 40 13 23 20 9 8 60-85 43 14 3-4 V, 26 ´23 9 8 90 -135 45 15 5-6 28 25 10 9 140—200 48 16 7-9 31 ´28 11 10 10 13 35 31 13 11 "/ii mm "/.o mm 1 Komada Komada j 14—18 36 38 11 i |