DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^^ 259 — A Što onda? uzalud sav trošak i trud, gospodarska osnova morati će se iz nova sastavljati, a time će za z. z. Draganić nastati novi veliki trošak. Svakomu praktičnomu šumaru je poznato, da se branjevine bez ogradjivanja od blaga sačuvati ne dadu, ako ono u šumu ide pak je svaka mudrolija izlišna, koja bi htjela makar kakovim doskočicama provesti pomladbu bez branjevina to jest, ako se ide sbilja za tim, da se šuma u istinu, a ne samo na papiru pomladi. Po metodi g. D. potrebno je zavesti u Drag. lugu ili neogradjene branjevine, a to bi značilo osujećenje pomladbe ili provesti pomladbu ogradjivanjem i time doći u konflikt sa z. zajednicom koja takove ogromne ogradne troškove neće htjeti ni moći dati. Tim svršavam ovu svoju raspravu izjavljujud, da me pri njenom sastavku nije vodio nikakav antagonizam proti g. D., meni je lebdila pred očima samo korist zemljištne zajednice Draganić, čije interese hoću da zaštitim i sačuvam od onih velikih gubitaka, koje će neminovno pretrpiti uslijed prebirnoga sijeka. Meni je samo do toga, da na tu abnormalnost upozorim mjerodavne faktore ; koji će glede odobrenja te osnove imati konačnu i odlučujuću riječ. Mirko Puk. Spuzaljka za drvo iz užeta od žice. Napisao za „Š. L." A. Mahr, nadšumar u Hochenbergu u" Dol. Austriji. Medju manje poznate naprave za odpremanje drva, a koje se naročito u Austro-Ugarskoj monarkiji rijedko kada rabe, spadaju spuzaljke iz užeta od žice. Gdje se radi o tome, da se drvo dopremi sa takovih mjesta, sa kojih se ono ne može već ni drvenim žljebovima ni točilima ni kakovima drugima vrstima spuzaljka, radi poteškoća teraina dopremati, ondje je spuzaljka iz žicanog užeta još uvijek dobro došla. Takovi slučajevi nastupaju ondje, gdje postoji pogibelj, da bi se drvo odpremanjem na prije spomenutim spuzaljkama |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- -260 moglo razbiti ili oštetiti, gdje se radi oštrih kratkih zavoja dugačko drvo ne može odpremati na kolima sa visočina u dolinu, nadalje na onim mjestima, gdje se mora prelaziti preko provalija ili tijesnih dolina, te gdje se radi poteškoća teraina pećina, klisura ili radi velikih troškova ne mogu graditi putevi. Prije nego se odlučimo za gradnju spuzaljke iz žicanog užeta, moramo u prvom redu ustanoviti, u kakovom omjeru stoje troškovi gradnje sa množinom drva, koje bi ´se imalo odpremati, t. j da li će se dotičnom spuzaljkom spuštati tolika količina drva, da bi se u opče izplatilo postavljanje takove naprave. To je stvar računa, a razumije se samo po sebi, da je sa financijalnoga gledišta tim bolje, ako će biti više drva za odpremanje. Od velike je važnosti izbor mjesta, gdje će se ovakova spuzaljka dostaviti, jer kad bi se tom pogledu pogriješilo, mogli bi prema okolnostima nastati veliki uzaludni troškovi. Svakako treba kod izbora mjesta za smještanje spuzaljke u prvom redu dobro paziti, gdje će se smjestiti gornja postaja za utovarivanje i dolnja postaja za istovarivanje. Pošto se naprava za spuzanje drva ne gradi obično samo za koji mjesec, nego se gradi za dulje vremena, to se skela za tovarenje mora postaviti na takovom mjestu, do kojega se može drvo najlagljim načinom dopremati iz svih sječina i odkuda se ono može odmah spuzaljkom spuštati u dolinu. Uz to mora biti ondje dosta veliki prostor za manipulaciju. Ako u opće terain dopušta, najbolje je gornju postaju smjestiti na rubu obronka, odkuda se može pregledati cijela spuzaljka, kao i doljnja postaja za istovarivanje. Skelu za istovarivanje najbolje je smjestiti na takovom mjestu u dolini, odkuda se spuzano drvo može lako dalje odpremati, dakle u blizini cesta ili šumskih željeznica ili ako je to moguće u neposrednoj blizini pilana ili drugih sHčnih tvornica, koje se bave preradjivanjem drva. Dakako, da se i kod smještanja dolnje postaje mora na to paziti, da bude oko nje dosta prostora za manipulaciju, da se spuzano drvo može bez zapreke razvršćivati, natovarivati i odpremati. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 261 - Iz ovoga kratkog uvoda opisati ćemo spuzaljku iz žicanog užeta, koja je postavljena u Hohenbergu u Doinjoj Austriji. Spuzaljka kod llohenberga sastoji se iz tri žična užeta i to od jednoga (T"), koji za pravo nosi teret (si. 1.), zatim od užeta, kojim se gore vraćaju prazne naprave, kojima je bilo pričvršćeno niz brdo spušteno drvo (L), te od pomičnog užeta ili konopa za zaustavljanje iU). Uže T, koje nosi teret, te uže po kojem se vraćaju naprave za pričvršćivanje drva, privezani su vrlo čvrsto za paiijeve iza drvenih skela gornje postaje za tovarenje (Slika I. i II.) Pomično uže za ustavljanje {U) je bez kraja, te se pomiče izmedju dva željezna kotača sa žljebovima a (si. II.) od kojih je jedan učvršćen u drvenim skelama na gornjoj postaji za tovarenje, a drugi isto tako na doinjoj postaji za istovarivanje (SI. III.). Uže T koje nosi teret i na kojemu se odpremaju drva, imade promjer od 22 mm. Uže, kojim se vraćaju prazne naprave, koje služe za pričvršćivanje drva, kvake za pričvršćivanje kuseva, lanci, klanfe itd, imade promjer od 9 mm. Uže, koje se pomiče ili koje služi za ustavljanje (U) imade promjer od 12 mra, a služi za to da se pomoću njega regulira brzina, kojom se giblje teret na užetu T ili da se teret na kojem god mjestu zaustavi. Užeta se napinju pomoću kolotura. Užeta T i L učvrste se, kako je već spomenuto, čvrsto iza gornje drvene skele za razne panjeve, te se polože na zemlju u smijeru prema doinjoj postaji za istovarivanje. Užeta od žice T i L počivaju u žljebićima željeznih podloga, koje su opet vrlo dobro pričvršćene na drvenom poprečnom balvanu kod s i Si (SI. L). Uže U ide preko obih drvenih valjaka r (SI. I.). Kada se užeta postave svako na svoje pravo mjesto, onda se uže T na doljnjem kraju pričvrsti za koloture, i tako dugo nateže, dok nebude dovoljno napeto, što je obično vrlo dugotrajan posao Doljnji kraj užeta 7" namota se na drveni valjak |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 26ž — (SI. III.). Moramo spomenuti da uže ne smije biti preveć nategnuto. Kada je uže T konačno napeto, onda se na slični način nategne uže L i to tako, da dodje u istu visinu sa uzetom T. To se lahko postigne jer L imade mnogo manji profil, a prema tome je i znatno laglji za natezanje. Prema tome su oba konopa Ti L paralelna, a udaljenost obaju iznaša po prilici 2 metra. Slita I. Gornja postaja (straga). Jedan kraj užeta U stavi se u žljeb dolnjeg kotača, koji se nalazi u drvenoj skeli na stovarištu (SI. III.). Drugi kraj napinje se opet pomoću kolotura, a konačno se oba kraja tako spletu, da ne nastane čvor. Prema tome postane U kako je već spomenuto uže bez kraja, koje teče u žljebovima gornjeg (Si. II.) i doljnjeg kotača (SI. III.) i preko valjaka r (SI. I.). Toliko 0 žičnim uzetima a sada ćemo opisati zavor (SI. IV.). Taj zavor ugradjen je u drvenoj skeli na gornjoj postaji (si. II.), a sastavljen je ovako : |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 263 — Izpođ više puta spomenutog kotača sa žljebom a (SI. II. i IV.) pričvršćen je na okomitoj osi jedan drugi željezni kotač sa glatkom ploštinom tako zvani kotač za ustavljanje b (SI. II. i IV.). Ovaj kotač kreće se izmedju dviju klada za paočenje (stegača) od bukova drva B (SI. II. i IV.), koje su sa svojim stražnjim dijelom (koji se na slici ne vidi) tako za skelu pričvršćeni, da se njihovi prednji dijelovi (koji su na prednjem dijelu označeni sa Slika II. Gornja postaja (sprijeda). slovom B) mogu kretati u horizontalnom smjeru na balvanu H. Kroz prednji dio stegača (Bremsbacken) ide željezna šipka sa vijkom u jednom stegaču, a na sipki pričvršćen je kotač R (SI. II. i IV.) tako zvani kotač za paočenje. Ako se kotač za paočenje R okreće na lijevo, to vijak otvara stegača B. Ako se pako kotač okreće da desno, to se oba stegača sklapaju i tište na kotač za ustavljanje b (SI. IV.). Uslijed nastalog trenja kreće se kotač za ustavljanje sporije, tako da možemo njegovu brzinu |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 2(54 — po volji ravnati, a gibanje možemo u svako doba ustaviti ako kotač za paočenje R tako dugo okrećemo na desno, koliko je to u opće moguće. No kako je rečeno pričvršćeno je kolo za ustavljanje b na istoj osovini sa kotačem sa žljebastom udubinom a, u kojoj teče Blika III. Dolnja postaja. uže U za ustavljanje. Toga radi se kreću oba kotača istom brzinom. S toga se mora kotač sa žljebom, dakle i uže za ustavljanje sporije gibati, ako se kotač R za paočenje, okreće na desno, t. j . kada oba stegača tište na kotač za ustavljanje |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 23 <-- 23 --> PDF |
265 te se ustavi cijelo gibanje, ako se kotač R tako dugo okreće na desno, dok to u opće ide, t. j , dok oba stegača ne stisnu kotač za ustavljanje b sa najvećim mogućim tlakom. Na slici I. i II. vidi se radnik kraj kotača za paočenje. Promjer gornjeg i dolnjeg kotača sa žljebom iznaša 1-4 m, a onaj od kotača b za ustavljanje 0*78 m. Primjećuje se, da kotači sa žljebom moraju imati po šest žbica (palčeva), pošto oni sa četiri žbice nisu dosta odporni, te se lako polome. Na doinjem mjestu za istovarivanje neima nikakovih na i4> prava za ustavljanje. Ondje se nalazi u skeli samo kotač sa žljebom. Drvene skele, kojih se konstrukcija može u glavnom razabrati iz slika I., II. i III. moraju biti dakako vrlo jake. Glavni stupovi ukopani su 1-5 do 2 m. u zemlju, a pojedini dijelovi medjusobno su čvrsto Slika IV. spojeni i prikovani sa jakim željeznim Šetnatički nacrt zavora čavlima Dimenzije upotrebljenog drva iznašaju u promjeru 25 do 30 cm. Pričvršćivanje i odpremanje drva na spuzaljki samoj prikazuje slika I. i II. Drvo, koje se ima tovariti, doprema se do gornjeg tovarišta na vlačicaraa, spuzanjem po drvenim žljebovima itd. te se spravlja na drveni most visok pp. Slika V. V» m. Taj most prekinut je ispod napetog užeta. Popreko preko tog praznog prostora leže dva poprečna drva Q (SI. I.) koja su u savezu sa dvije poluge h (SI. I.). Na poprečna drva dovalja se ono drvo, koje se imade odpremati. Zatim se na glavno uže, koje nosi teret T objese 2 kuke sa kotačima (tako zvane mačke) tako, da uže dodje u žljeb kotača (SI. V.). |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 266 — Kazmak kuka (mačaka) je ovisan od duljine drva, koje se imade odpremati. Na kuke tih mačaka objesi se pomoću lanaca teret, te se sve pričvrsti sa željeznim klanfama. Kada je teret tako spremljen, tada se pomično uže C^koje služi za ustavljanje i koje ide ispod užeta za teret T pričvrsti za teret, koji se odprema pomoćju plosnatih klanfa. Tada se dignu obje poluge h, a uslied toga padnu oba poprečna drva Q na kojima je teret počivao tako, da isti sada slobodno u zraku visi, te je podpuno pripravan za odpremu. Sada okrene radnik kotač R na lijevo, oba stegača za paočenje B (SI. II.) se uslijed toga rastave, te ne stišću više kolo za ustavljanje. Prvi teret moraju radnici tako daleko odgurati, dok kotač prve mačke nepredje točku s od drvenog kozlića, a onda se teret sklize dalje sam od sebe. Radnik kod kotača i? može vrlo lako prema potrebi ravnati brzinu spuzanja, jerbo je pomično uže U koje služi za ustavljanje, čvrsto spojeno pomoću klanfa sa teretom. Kada je tovar prispjeo na sredinu spuzaljke, tada okreće radnik kotač R tako dugo na desno, dok je to u opće moguće, oba stegača za ustavljanje B ustave kolo b, a prema tome i kotač sa žljebom zajedno sa uzetom za ustavljanje, te tovar ostane na polovici puta. Čega radi se to čini odmah ćemo reći. Sada se pripremi za spuštanje drugi tovar, te se i taj pomoću plosnate klanfe pričvrsti za uže za ustavljanje. Sada treba samo da radnik kretanjem kotača R na lijevo odpusti zavor, to se drugi tovar sam od sebe bez ljudske pomoći sklizne preko s, jer ga prvi tovar, koji je ostao na pol puta spuzaljke svojom težinom vuče dolje, pošto su medjusobno spojeni sa uzetom za zaviranje. Na dolnjoj postaji za istovarivanje načinjen je takodjer jedan most visok p. p. V2 met. iznad zemlje. Čim je prvi tovar prispjeo na dolnji most, to radnik stisne sa kotačem R zavor, te prvi tovar stoji čvrsto kod dolnjeg mosta, dočim se drugi tovar nalazi ponovno na sredini spuzaljke. Radnik na dolnjem mostu skine klanfe i lance, oslobodi uže za ustavljanje od plosnate klanfe, kojom je bio tovar za isto pričvršćen, te odprerai |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 267 — drvo sa mosta. Kad je to učinjeno, tada objesi isti radnik samo jednu mačku na uže, kojim se vraćaju sprave za pričvršćivanje L, zaveže za isto drugu mačku, sve lance i klanfe, te ujedno pričvrsti viseću mačku za uže, koje služi za ustavljanje. Sada se sa gornjeg tovarišta (stanice) spusti dalnji tovar, pri čemu uže za ustavljanje, jer je bez kraja, vuče gore onu mačku, koja visi dolje na užetu skupa sa drugom mačkom i lancima, koji na njoj vise. U sredini spuzaljke opet se sve ustavi i to prazna mačka nasuprot tovaru. Drugi tovar vuče praznu mačku i ostale spreme preko točke s na drvenom kozlu, pa se iste ponovno upotrebljavaju za odpremu tovara. Na taj način neprestano se obavlja transport drva. Tovari drva spuštaju se na užetu za teret T dolje, a prazne mačke, lanci, klanfe, a eventualno i hrana i t d. putuju na konopu L gore.. Preko valjaka kod r na drvenom kozlu sklize se konop za ustavljanje. Slika III. prikazuje fotografsku snimku dolnje postaje za istovarivanje te cjelokupne naprave, a gore kod X vidi se posve maleni drveni kozlić (Slika III.) od gornje postaje za tovarenje, koji je postavljen na rubu obronka, a konopi nategnuti su preko vrhova drveća. Mora se primjetiti, da uže za teret T mora biti na gornjoj postaji za natovarivanje izmedju drvenog kozlića i gornje skele prilično horizontalno nategnuto, pošto bi se inače tovar spuznuo. Veća duljina drva koje se imade odpremati ne smeta ništa pri samoj odpremi, samo duljina drva nesmije biti veća od udaljenosti drvenog kozla od drvene skele na gornjoj postaji za tovarenje. Konačno ćemo navesti nekoje podatke o samoj napravi spuzaljke kod llohenberga. Razlika visine izmedju gornje i dolnje postaje iznaša 320 met., a dužina spuzaljke izmedju drvenog kozla, do dolnje postaje iznaša 900 met., te visi posve slobodno t. j . žičana užeta nisu nigdje poduprta. U nazočnom slučaju radi se o tome, da se drvo, koje se nalazi na visoravni pkruženoj strmim stijenama (vidi pozadinu si III.) spusti u do |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 26 <-- 26 --> PDF |
-~ 20« linii To se nije moglo načiniti drugim načinom^ već jedino pomoću spuzaljke od užeta iz žice, pošto bi izgradnja puteva iziskavala nerazmjerno veće troškove, a doprema drva po drvenim žljebovima ili po točilima (po zemlji) nije bila moguća radi prevelike strmine. Pri dnevnom radnom vremenu od 10 sati, može se spustiti 40 do 45 tovara. Jedan tovar iinade IV2 do 2 m´´, a pri dugačkom drvu i više. Spuzaljka kod Hohenberga načinjena je u proljeću g. 1911. sa slijedećim troškom: Nadnica za postavljanje skela, napinjanje užeta, nadnica za kiriju i t. d 635´08 K montiranje 102"93 „ kovačke radnje . . . . . . . . . . . 436*50 „ užeta iz žice 1027"-IO „ željezni kotači sa žljebom i kotači za ustavljanje itd. 696"42 „ razni drugi poslovi 87-00 „ Ukupno . 2985-03 K Vrijednost drva, koje je bilo potrebno za gradnju skele nije u gornji troškovnik uvrštena, pošto se drvo nakon što će se spuzaljka rastaviti, može ponovno upotrebiti. Nadalje se primjećuje, da je u stavki nadnice od 635*08 K sadržan i iznos za izgradnju radničke kolibe za 13 ljudi. Kada se tovari drvo u komadima dugim 8 met. to su dovoljna na gornjoj postaji 3, a na dolnjoj jedan radnik. Kod dužina iznad 8 met. moraju biti gore 4, a dolje 2 radnika. Razlog radi kojega se spuzaljke iz žičnog užeta razmjerno malo rabe, može se tumačiti time, što mnogi šumari misle, da je postavljanje takove naprave vrlo skupocijeno, što kako je ovdje pokazano nestoji. Primjećuje se, da su skele itd. postavljane od samih šumskih radnika. Gdje se ovakova naprava isplaćuje, možemo njezinu izgradnju svakome samo preporučiti- Dodatak uredničtva. Na našu naročitu zamolbu odazvao se je g. nadšumar Mahr svom pripravnošću, te nam prikazao netom opisanu spuzaljku od žičnog užeta, kojom se |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 269 — mogu i veliki tereti po volji spuštati sa velikih visina u dolinu. Kod nas u Hrv. i Slavoniji biti će dosta predjela, gdje bi se ovo razmjerno jeftino, a spretno prometno sredstvo moglo uporabiti. Osim ovog prometnog sredstva za težke terete, rabi se za spuzanje laganih tereta u alpinskim predjelima sasvim slična, ali daleko jednostavnija spuzaljka iz obične brzojavne žice. Oba kraja dovoljno dugačke brzojavne žice pričvrste se kao i kod po g. Mahru opisane spuzaljke za panjeve ili ine kakove čvrste predmete, žica se nategne i spuzaljka je gotova. Gdje se po strmim stranama sječe u većoj količini brst za blago, pruće za plot, kolje, kupi nastor itd , tamo se svežanj po svežanj omota tankom žicom ili špagom, pričvrsti na običnu drvenu kvaku, te po žici otisne u dolinu. Naprava je vrlo jednostavna a praktična, te radniku uštedi mnogokratno tegotno uzpinjanje i silazenje po strmini. Praktično je i to, što se dolnji kraj nemora pričvrstiti odmah na podnožju brda, nego, ako je iole pad dobar, može se žica nategnuti daleko preko polja sve do ceste, ili inog kojeg prikladnog prometila. Naši seljaci često puta nepotrebno muče sebe i blago, dok uz veliki gubitak vremena svake godine snesu sijeno, drva, kolje, listinac i dr. proizvode iz brda u dolinu, a eto ima u svijetu tako jednostavnih i jeftinih naprava, kojima bi im se taj težki posao olakšati mogao- Nešto o prirastu u visinu crnog bora u. kraškim kulturama našeg Primorja. Za proučavanje prirasta visine crnog bora (Pinus Laricio var. austr.) uzeo sam u našem kraškom predjelu uzgojene kulture, i to u okolici mjesta Cirkvenice i Selce. Kako je poznato uspjeva spomenuti bor takodjer i na hranilima siromašnom tlu, te se baš poradi toga svoga svojstva većinom i uzgaja u kraškim predjelima U prvom redu spomenuti ćemo nekoliko riječi o geološkoj formaciji i o petrografijskini prilikama našeg kraja. Petrografijski |