DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 269 — mogu i veliki tereti po volji spuštati sa velikih visina u dolinu. Kod nas u Hrv. i Slavoniji biti će dosta predjela, gdje bi se ovo razmjerno jeftino, a spretno prometno sredstvo moglo uporabiti. Osim ovog prometnog sredstva za težke terete, rabi se za spuzanje laganih tereta u alpinskim predjelima sasvim slična, ali daleko jednostavnija spuzaljka iz obične brzojavne žice. Oba kraja dovoljno dugačke brzojavne žice pričvrste se kao i kod po g. Mahru opisane spuzaljke za panjeve ili ine kakove čvrste predmete, žica se nategne i spuzaljka je gotova. Gdje se po strmim stranama sječe u većoj količini brst za blago, pruće za plot, kolje, kupi nastor itd , tamo se svežanj po svežanj omota tankom žicom ili špagom, pričvrsti na običnu drvenu kvaku, te po žici otisne u dolinu. Naprava je vrlo jednostavna a praktična, te radniku uštedi mnogokratno tegotno uzpinjanje i silazenje po strmini. Praktično je i to, što se dolnji kraj nemora pričvrstiti odmah na podnožju brda, nego, ako je iole pad dobar, može se žica nategnuti daleko preko polja sve do ceste, ili inog kojeg prikladnog prometila. Naši seljaci često puta nepotrebno muče sebe i blago, dok uz veliki gubitak vremena svake godine snesu sijeno, drva, kolje, listinac i dr. proizvode iz brda u dolinu, a eto ima u svijetu tako jednostavnih i jeftinih naprava, kojima bi im se taj težki posao olakšati mogao- Nešto o prirastu u visinu crnog bora u. kraškim kulturama našeg Primorja. Za proučavanje prirasta visine crnog bora (Pinus Laricio var. austr.) uzeo sam u našem kraškom predjelu uzgojene kulture, i to u okolici mjesta Cirkvenice i Selce. Kako je poznato uspjeva spomenuti bor takodjer i na hranilima siromašnom tlu, te se baš poradi toga svoga svojstva većinom i uzgaja u kraškim predjelima U prvom redu spomenuti ćemo nekoliko riječi o geološkoj formaciji i o petrografijskini prilikama našeg kraja. Petrografijski |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 270 — karakterišu naš kras vapnenci i dolomiti. U bližoj okolici Cirkvenice vidimo vapnence ksenonske krede, na kojoj su baš skoro sve kulture z. z. Cirkvenice uzgojene. Ovo kamenje dosta je rastrošeno i raspucano. Kako je poznato ne obiluju ovi vapnenci vlagom, te akoprem je ovaj naš kraj dosta oborinama bogat, to ipak usljed rastrošivosti vapnenih kami gotovo sva oborinska voda izčezne. Klimatičke prilike našeg kraja su za uzgoj šume prilično loše, pa ako bi za izbor pojedinih vrsta drveća za pošumljenje krasa jedan faktor i bio povoljan, to drugi u isti mah isključuje povoljan uspjeh kultiviranja. Tako n. pr. mora se kod izbora vrsti drva uzeti u obzir na krhkost drveta i stoga štetni utjecaj bure na njega, na vapneno tlo i malu količinu vode u njem, na vlagu atmosfere i (u predjelima kraj mora) preveliku količinu soli u njoj. S ovih razloga vrlo je teško nači vrstu drveća, koja se svim tima faktorima bar donekle može prilagoditi. Za prije spomenuti crni bor znademo, da je biljka, koja podnaša priličnu toplinu, a ne stavlja ni velikih zahtjeva na vlagu tla, te je poradi toga, kako je već i spomenuto, podesna biljka za pošumljenje krasa. Za uspjeh vegetacije nekog kraja nisu samo geološke, nego i klimatičke prilike, i to hydrografijske i one vjetrova, od osobitog značenja. Poradi toga spomenuti ćemo i nekoliko riječi o klimatičkim prilikama našeg kraja. U našem predjelu (t. j . kraj mora) poprečna je godišnja temperatura zraka 13-8 C"; najveću poprečnu temperaturu pokazuje mjesec srpanj sa 23-8 0°, dok je najhladniji mjesec sifečanj sa poprečnom temperaturom od + 5-0 C°. Najveća apsolutna temperatura zabilježena je sa 37 C", a najniža sa — 4*o C°. Sto se oborinskih prilika, tiče iznaša poprečna godišnja množina oborina 1,432 mm. Mjesec listopad, studeni i prosinac imadu najveću množinu oborina, te iznaša poprečna množina |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 271 — oborina ovih mjeseci 506"6 mm. Najslabiji su na oborinama mjeseci siječanj, veljača i ožujak. Sasvim je naravno, da ovakovo razdjeljenje oborina nije za uzgoj biljki u našem kraju baš povoljno i to s razloga, što su za sam uspjeh kultura a tako i za prirast mjerodavne oborine za vrijeme trajanja vegetacionog perioda (kod nas od veljače do konca listopada). Ovo podjeljenje oborina sasvim je opet ovisno o vjetrovima našeg kraja. U mjesecima, u kojima je vladajući vjetar sirokko (SO) imademo obilno oborina, dok u mjesecima u kojima je vladajući vjetar bura (NE) imademo malo oborina. Bura znade se koji put pojaviti i ljeti, te je usljed svoje isušujuće snage mladim biljkama vrlo štetna. Množinu oborina u pojedinim mjesecima zadnjih osam godina pokazuje nam priležeća skrižaljka: Množina oborine u Crikvenici ubilježe na od god. 1902. do 1909. i TS 5" s O O. ´3 a a C3 5" > a a cS d o 5= > 5! ci o -a "m -3 o cd ciS ft "o to o o o u 03 3 C5 02 > H 3 1902 28-0247-2 121-B 70-0 123.0 181-4 97-5 30-2 36-0 334-3 89-2 42-6 1400.9 1903 43-6 26-3 36-8 115 6 123-4 128-1 221-5 60-5 121-5 144-8 366-7 317-;") 1706-3 1904 104-6 180-2 1101 70-4 49-4 97-6 00 255-2 118-B 160 6 129-0 85-5 1361-3 1905 41-1 103-7 100-6 81.0 128-5 82-3 107-4 148-8 385-4 317-7 437-5 640 19980 1906 68-6 14-6 121-7 601 201-1 547 127-9 63-0 114-9 97-1 389-7 219-2 1572-6 1907 49-6 34-6 3-8 166-2 99-1 27-3 73-0 58-4 48-3 347-2 129-8 286´6 1323-8 1908 35-5 67-0 121-4 139 9 22-0 69-0 137-8 119-8| 10-5 46-8 560 73-3 898-8 1909 78-6 24-8 156-5 34-3 53-0 142-7 149-7 42-5| 66.1 97-5 107-5 243-6 1196-8 1 8 god. 1449-6 698-3 772-4 737-5 799-5 7831 914-8 778-4901-2 1546-0 1705-4 1332-1 11458-3 1 . 1902 do 56-2 87-3 96-5 92-2 99-9 97-9 114-3 97-3 112-6 193-2 213-2 166-5 1482 3 1909 i |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 30 <-- 30 --> PDF |
272 — A sada treba da njekoliko riječi spomenemo o kojem faktoru ovise prilike visinskog prirasta u jednoj vegetacionoj periodi. Na ovo odgovaramo, da je visinski prirast skroz ovisan 0 množini oborina mjeseca srpnja i kolovoza prediduće godine. Prama normalnim oborinskim prilikama iznaša poprečna množina oborina u ovim mjesecima 211´6mm; imade li u ovim mjesecima više oborina, to će prirast u visinu u slijedećoj godini biti veći i obratno, padnu li one ispod poprečne množine, biti će spomenuti prirast slabiji. Ovo se temelji na sasvim physiološkim principima. Poznato je naime, da naše drveće početkom mjeseca srpnja počne sabirati reservnu hranu, ova reservna hrana imade zadaću, da početkom vegetacionog perioda slijedeće godine daje biljki već gotov plastički gradjevni materijal. U koliko uplivišu oborinske prilike jedne godine na visinski prirast u slijedećoj godini, pokazuje nam slijedeća skrižaljka: Množina oborina u ´3 Visinski S Predjel 3 mjesecu 5 prirast kod Opaska 6D srpnju i kocrnog bora lovozu 1905 iJ5B´2 mm. 1906 32 cnt. Položaj na kojem se nalaze ove kulture nagnut „K u k« 1906 100-9 mm. 1907 24 cnt. je prama Jugo - Istoku, kulture su stare oko 12 općina 1907 131´4 mm. 1908 13 cnt. godina te je prama tome uzet prirast od sedme do Cirkvenica 1908 ´257-6 mm. 1909 30 cnt-dvanajste godine. — Ovaj predjel je dosti izvržen 1909 192-0 mm. 1910 25 cnt. buri, tlo ksenonska kreda. 1902 127-7 mm. 1903 12 cnt. Položaj na kojem se na laze one kulture nagnut 1903 2880 mm. 1904 34 cnt. je prama Jugu, kuture su stare oko 5etrnajst 1904 255-J mm. 1905 26 cnt. godina. — Ovaj predjel je vrlo izložen buri. „Lokvica" 1905 256-2 mm. 1906 30 cnt. Formacija kao gore. općina Selce 1906 190-9 mm. 1907 32 cnt. 1907 131-4 mm. 1908 12 cnt. 1908 257-0 mm. 1909 29 cnt. 1909 192-0 mm. 1910 23 cnt. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 2´r3 -- Iz ove skrižaljke vidimo, da na prirast u visinu u jednoj vegetacionoj periodi najviše upliviše množina oborina prediduće godine i to baš ona množina u mjesecu srpnju i kolovozu. Ovo nekoliko stranica neka bude kao navještaj jedne veće radnje o prirastu našeg kraškog drveća, koju kanim u skoro vrijeme u ovom listu objelodaniti. A. Kauders . Šumarstvo u Bugarskoj. u zadnje vrijeme puno se radi oko unapredjivanja šumarstva u Bugarskoj. Početkom god. 1911. bio je setom šumarskog odjela imenovan dugogodišnji i vrstni stručnjak na radnom i književnom polju, g. St. Brnćeff, koji je reorganizovao čitavu šumarsku službu tako, da je šumarstvo Bugarske danas silno krenulo naprijed. Prvo i najglavnije tako zvano »pitanje jajlackog prava* riješeno je, a to riješenje biti će od velike važnosti za bugarsko šumarstvo. Jajlaci su velike površine šuma četinjača u Kodope, Rila, Vitoš i drugih planina, koje su obterećene šumskom pašom, te sačinjavaju takorekuć dvovlastničtvo, jer dok je zemlja i sve na njoj rastuće drveće vlastničtvo države, šumska je paša viastničtvo obćina i privatnika. To dvostruko vlastničtvo silno sprečava šumsko gospodarenje, jer dok vlastnik šume — država — nastoji da se odgoji što više i što vrijednijeg drveća, vlastnik paše hoće, da drveća bude čim manje. To servitutno pravo bilo je i uzrok tomu, da je veliki dio državnih šuma prešao u ruke obćina ili privatnika. .Sad je ali to pitanje na temelju § 1. šumskog zakona riješeno tako, da se pravo paše odkupluje i da šume postaju podpuno vlastničtvo države. Drugo pitanje, koje je takodjer u povoljnom smislu riješeno, jest pitanje o uredjenju bujica. Uslijed prekomjerne paše i neograničenog haračenja šume, veliki dio bugarskih planina, osobito na južnim obroncima, jest sasma opustošen i pretvoren u velika bujična područja. Te se bujice godimice nerazmjerno šire i nanašaju velike štete poljodjelstvu. Do sada je bilo |