DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 320 — trebljuju samo domaći radnici, koji su zazbilja vrlo marljivi i radini. Dapače u pilani tvrdke G. Schucany, jesu i radnici prednjaci domaći ljudi, koje je sam vlasnik pilane za takove pripravio i izvježbao. Na dalnjeni putovanju vidjeli su izletnici žicaru tvrdke G. Feltrinelli & Comp. u mjestu Hrasnici kraj Sarajeva, pregledali su zemaljsko ribogojilište na vrelu Bosne, te tvornicu za suhu destilaciju drva tvrdke H. V. A. G. u Teslicu, koja je najveća te vrsti u Europi. Konačno su u Pribiniću vidjeli novo sagradjenu i lijepo uredjenu erarnu grijačnicu za dobivanje sjemenka iz češarka četinjača, u kojoj je već ove godine očišćeno sjemena u vrijednosti od više hiljada kruna uz znatno nižu cijenu, nego je sjeme do sada iz vana dobavljano. Cijela ekskurzija trajala je od 5 —13. srpnja. Diljem cijelog putovanja bili su izletnici posvuda srdačno dočekivani i vodjeni po tamošnjoj gospodi šumarima, a gotovo od svih tvrdka na njihovom posjedu kao i od zemaljske vlade na vrelu Bosne pogošćeni, na ćemu im svima i ovdje izrazujemo našu najsrdačniju hvalu. Naročita hvala presvjetlom gospodinu dru. Otonu Frangešu na trudu oko pokazivanja znamenitosti grada Sarajeva^ a gospodi nadšumarima Sacheru i Drniću na njihovim vanredno poučnim predavanjima iz uredjenja šuma odnosno ribogojstva. P- Shodan način obračunavanja predujmova po kotarskim šumarijama. Za izvedbu svekolikih radnja prema ogojnoj i drvosječnoj osnovi, kao i ostalih u djelokrug kotarskih šumarija spadajućih poslova, izplaćuje blagajna gospodarstvenog ureda potrebite predujmove područnim šumarijama, a ove su prema postojećim propisima dužne svaki predujam jednim uporabnim izkazom obračunati. Kako u ogojnoj i drvosječnoj osnovi dolaze raznovrstne vrsti izvesti se imajućih radnja, a ove opet dijele se na više |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 321 — srezova, tako se je uobičajilo, da su šumarije za svaki pojedini srez i za svaku vrst izvesti se imajućih radnja potraživale posebne predujmove. Ovim načinom sakupi se u blagajni šumarije znatna količina novca, koja redovito premašuje jednomjesečnu potrebu , što niti je dopustivo, niti je probitačno, ako se uvaži, da su šumarijske blagajne dosta slabe, te da proti provali ne pružaju nikakove sigurnosti. Koliko pako zadaje posla obračunavanje takovih predujmova, kada se za svaki srez i za svaku vrst radnja posebni uporabni izkazi sastavljati moraju, to najbolje znadu upravitelji šumarija, jer im sastavljanje istih iziskuje puno skupocijenog vremena i zadaje silnog piskaranja. Za to je svrha ovih redaka, da iznesem svoje mišljenje i da potaknem odlučujuće faktore na razmišljanje, ne bi li niže navedeni način bio jednostavniji i svrsi shodniji. Gospodarstveni ured bi naime isplaćivao šumarijama za jednomjesečnu potrebu stanovitu količinu novca pod nazivom ,blagajničke naklade", i zaračunao u izdatak kao vjeresijsko poslovanje (Vidi obrazac I. čl. 2620. i 2618.). Šumarije bi u svojim blag. dnevnicima zaprimale novac pod istim nazivom. (Vidi obrazac III. čl. 238. i 254.). Iz te blag. naklade imali bi se podmirivati svi troškovi i izdatci, koji u obće kod šumarija naprijed dolaze. Svaki izdatak morao bi se zaračunavati u blag. dflevniku kronologičnim redom (vidi obr. III. čl. 241 do 253 itd.) i to odmah iza obavljene izplate. (Pohranjivanje izplatnica u blagajnu u mjesto gotovog novca do sastavka obračuna nije dozvoljeno i protivi se postojećim propisima). Nastane li slugaj, da se bi. naklada tečajem mjeseca ili prije dovršenja radnja izcrpi, tada se zatraži od g. ureda nova iiakliada. Ako li se radnje dovrše prije svršetka mjeseca, tada šfe sastavlja uporabni izkaz odmah i predlaže gosp. uredu sa povratkom eventualnog Ostatka blag. naklade (vidi obr. V). U pravilu bi se pako takav uporabni izkaz morao sastavljati koncem svakoga |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 322 — mjeseca i podnašati g. uredu skupa sa blagajničkim dnevnikom, a najkasnije do 10. sliedećeg mjeseca, i to prema privitom obrazcu V. Uporabni izkaz sastavljao bi se iz blagajničkog dnevnika šumarije, s toga bi valjalo u blag, dnevniku uz novčani stupac s desne strane otvoriti novi stupac sa oznakom »Poslovna grana". U ovom novom stupcu naznačivala bi se vrst radnje, skraćenim riječima, primjerice : Gojitba = goj; izradba i izvoz gradje =gradja; kanalizacija = kanal; i t. d. a dok stare tiskanice traju, može se to sa desne strane i bez stupca bilježiti (Vidi obrazac III. čl. 240—253.). Tim načinom bilo bi olakšano sastavljanje uporabnog izkaza, jer bi bilo laglje i preglednije povaditi pojedine izdatke, te svrstati i unijeti iste po skupinama i uporabni izkaz. Odpala bi pako potreba sastavljanja više uporabnih izkaza i podizanje raznovrstnih predujmova, a na mjesto istih stupila bi blagajnička naklada, koja bi se mjesečno jednim uporabnim izkazom obračunavala. Za vođjenje očevidnosti kod gosp. ureda o danim i kod šumarija o primljenim blagajničkim nakladama, valjalo bi voditi posebnu knjigu o danoj, odnosno primljenoj blag. nakladi prema obrazcu II. i IV. Uporabnom izkazu nije potrebno prilagati na eventualni ostatak, koji se vraća u blagajnu gospodarstvenog ureda još posebnu protunamiru (položnicu) a niti uredovnu namiru na ostatak koji šumarija pridržaje u svojoj blagajni za pokriće troškova u slijedećem mjesecu, već se to po zaključku uporabnog izkaza navede, što je sa preostatkom učinjeno, naime, da li se isti vraća blagajni g. ureda ili se pridržaje u blagajni šumarije. Kada uporabni izkaz od šumarije prispije g. uredu, tada se cjelokupni zaračunani izdatak u blagajničkom dnevniku ob. imovine provede u primitak pod naslovom vjeresijsko poslovanje i za tu svotu odtereti blag. naklada dotične šumarije, ali se istodobno i pod istim člankom zaračuna u izdatak; no ovaj ne u ukupnom iznosu, već razlučeno po proračunskim stavkama (vidi primjer u bi. dn. obrazac I. čl. 2644, i 2645.). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 33 <-- 33 --> PDF |
323 OBRAZAC I. Blag. dnevnik obć. imovine za gosp. ured. Konti- Primitak u Izdatak u rana u glavnoj Dan i predmet knjigi I I vrijedvrijedListopad 1911. gotovom nosnim gotovom nosnim a papirima papirima o K I f K K f K 2 -´=´ 2500 Blag. prenos viška mj. rujna 130-000 1,500.00 2520 1. Šumariji u Rajevomselu u ime blag. naklade br. 8245 15.000 Vj. posl 84 15 2618 25. Šumariji u Rajevomselu u ime bi. naklade br. 9000 2.000 Vj. posl 84 18 2644 14 30. Šumarija u Rajevomselu polaže obračun vrhu blagaj. naklade za mj. listopad pozivno na hl. čl. 2520 i 2618. t. mj. iznosom od .. . od koje je izdala za: gojitbu šuma izradbu i izvoz pravouž. gradje procjeuu stabala za prodaju Oslatatak nakl. od čl. 2618, iznosi K 1105-80 f. u i. 15 891 20 ; 0.7 69 8.180 2.945 20 Vj. 38 V posl 12 1, 2J, 2645 26 blag. br. 9215 Šumarija u Otoku polaže obračun (uporabni izkaz) vrhu bi. naklade na ostatak mj. rujna a na čl. 2486 od 15/9. t. g. u iznosu od K 284-16 čl. 2527 t. mj u iznosu od . . . „ 4218´— čl 2615 t mj. u iznosu od . , , K 2/5´— bez otatka Br 9217. . . Nakladu je upotrijebila za: gojitbene radnje sa . . . uredjenje šumskih medja osušenje šumskih nizina . . preuzimanje pravouzit goriva drva . 4.727 16 200 58 3.800 350 16 V. 38 V„ II.,e p. 13 7. 4, izradbu i privoz deputatnog ogrjevnog drva za činovnike i pisarnu šumarije . . . popravak inventar, predmeta biljegovinu u parbenom postupku 50 10 59 IV.. III,, III,, 7, 11., Opazka: Na predmet nespađajući;51aaici su ovdje izpušteni. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 324 — OBRAZAC II. Očevidnost blag. naklade B lag. naklada izplaćena: ° S a ^ O o´ komu dne li "3 o ^ O E-i o P4 84 Kotarskoj šumar, u Rajevomselu 8245 2520 2/10. 1911 15 84 Kotarskoj gumar, u Otoku 8246 2527 16 «4 Kotar. Šumar. Rajevoselo 9000 2613 25/10. 19U. 18 84 Kotar, šumar. Otok 9012 2615 25/10. 1911. 10 Opazka; ako se za svaku šumariju OBRAZAC IV. Očevidnost blag. naklade Blag. naklada zaprimljena: o" ´o* u =1 0 đ koga dne M O 01 >o H 1 84 238 2/10. 1911. 2 98 354 25/11. 1911. Opanka: m obračunavanje bi. naklade po Suma |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 35 <-- 35 --> PDF |
325 — (za gosp. urec ) Obračun bi. naklade a u pod u blag. iznosu u a iznosu član a O o kom se K 1 f K 1 f 15.000 — 9215 30/10. 1911 2644 15.0C0 — 4.218 — 9217 30/10. 1911. 2641 4.218 20 2.000 — 9216 30/10. 1911. 2644 894 226 — 9217 80/i 0. 1911. 2644 225 — otvori posebni list, to je još bolje. (za šumarije:) Obračun bi. naklade a u pod u´o blag. iznosu . Q a iznosu član a a o kom ´a K 1 f o 60 K 1 f 15.000 93 30/10. 1911. Upor. J 5.000 2.000 — 93 30/10. 1911. izkaz 894 20 Stanja bi. naklade Opazka K 1 f — — — — 1.105 80 — — 1 ; ! Stanje bi. naklade Opazka K 1 f 1 1.103 80 rijama, u mjesto bi. članaka, vrijedi uporabni izkaz. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 326 — OBRAZAC III. M a nS > s Q´^ 235 238 240 241 242 244 245 247 248 249 1 251 J 1 ;-2.52 1 253 ;254 1 I255 1 i 3 a 3 Q 1 2 12 i;j J) 14 15 18 * 19 20 " 24 26 28 Blagajnički dnevnik za šumarije. Primitak Izdatak cS Sadržaj stavaka ° S K 1 f. K 1 f. cg «> Listopad 1911 40 — Gospodarstveni ured polaže u ime blag. 16.000 Nakl. Za sakupljanje žira glasom platežnice sreza Boljkovo . . . 800 K , Trizlovi ... . 1000 „ „ Svenovo . . . 1450 „ , Rađiševo . . . 904 „ .. . 4.154 goj. Milanu Babidu iz Gj urica za izradbu i izvoz 29 m´ hrastove gradje iz sreza Rastovo prema pogođb. zap. br. 820 580 građj. Martinu Mižuru iz Gjurića za izradbu i izvoz kr. gradje iz sreza Boljkovo 28 m* prema pogodb. zap. br. 715 .. . 780 » Za sadnju žira u srezu Boljkovu 2000 K ., Svenovu 220 „ 2.220 goj- Martinu DelaSu iz Jezerana za izkopani zaštitni samac u srezu Boljkovu glasom pogođb. zapis, broj 718, pohv. zap. i namire 1.120 kan. Miji Azapovid iz Ra5inovca za izvoz 82 m´ iz sreza Trizlovi a 10 K uz namiru . . . 820 —-gradj. Za sadnju mlađih biljki u Rađjenovcima uz platežnicu 2.90O goj- Za sađnuju bagrema u srezu Boljkovu 315 Iliji Verid iz Gunje za napravu ograde od žice i stupova u zabrani Rastovo uz 60 50 ) )) Procjena i bilježeiue stabala za prodaju dražb. uz platežnicu sreza Trizlovi 1.200 — St. Isto u srezu Radjenovci .... — _ 1.220 — Gospodar, ured polaže u ime bi. naklade pod br. 9OO0 . . . 2.000 nak. Procjena i bilježenje stabala za prodaju dražb. u srezu Rađiševo uz platežnicu itd. . . . — — 525 — St. Opazka: Na predmet ne spadajudi Članci su ovdje izpušteni. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 327 — OBRAZAC V. (kao prilog obrazcu IV.) Brodska imovna općina u Vinkovcima. Šumarija br. IV. u Rajevomselu. Uporabni izkaz blagajničke naklade za mjesec listopad 1911. Iznos Naznačenje Ukupno sq kruna i f, Primitak: 15.000 Glasom protunamire g. ur. od 10./IO. Gbr. 8245 2.000 , „ „ 25./10. „ 9000 ukupno . . . 17.000 Izdatak:^ A) Za gojitbu šuma: Sakupljanje žira 4.154 240 Sadnja žira 2.220 244 Kopanje zaštitnog samca u Boljkovu 1.120 245 Sadnja ml. biljki 3.216 218/9 Naprava ograde od žice i stupova . 60 20 251 10.769´20 B) Izradba i izvoz gradje: U srezu Kastovu 580 241 , , Boljkovu 780 242 „ Trizlovi 820 247 2.180- C) Procjena i bilježenje stabala: U sjeCi Trizlovi 1.200 252 „ „ Kađjenovci 1.220 253 „ RadiSevu 526 264 2.945 — Sveukupno 15.894-20 Sravniv izdatak sa primitkom od 17.000 Pokazuje se ostatak od . . . 1.105-80 Slovom: Jednu hiljadu stopet Kr. 80 fll. koji se iznos pridržaje u blagajni šumarije (ili koji se iznos vraća u blagajnu gosp. ureda.) U Rajevomselu, dne 31. listopada 1911. N. N. N. N. nađšumar upr. šum. pristav. Likvidacija: Odpad 15.894 kr. 20 fll. kao gor?. N. N. protustavnik. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 328 — Za knjiženja u obistinitbenoj knjizi H. J. kod gospodar, ureda dovoljno je, ako se u bi. dnevniku prema privitom obrazcu izdatci zaračunaju, jer je dužnost kotarskih šumarija, da vode očevidnost izvesti se imajućih radnja prema ogojnoj i drvosječnoj osnovi, kao i očevidnost izvedenih radnja, pa je svaka obsežnija provedba u blag. dnevniku suvišna. M. K. Njekoje važnije vrsti eksotičnog drvlja u trgovini, (Po L. Hufnagl. Kaufmannische Holzverwertung) U novije doba, odkako se je uslijed usavršenja prometila svjetska trgovina podigla do vanredne visine, tako da obuhvaća malo ne cijelu zemaljsku kruglju, postale su razne vrsti eksotičnog drva važan factor u svjetskom prometu, a može se reći, da već skoro i neima na svijetu niti jednoga kraja toplije klime, iz kojega se nebi u većoj ili manjoj mjeri kakova dragocjenija vrst drva izvažala i stavljala u svjetski promet. Za tehničku porabu sposobna eksotična drva, medju koje ubrajamo sve vrsti drva, koje rastu izvan Europe, možemo razdijeliti u tri glavne hrpe: 1. One vrsti drva, koje u sebi sadržavaju takove tvari, koje su predmet trgovine, kao gumija, kaučuk, kamfor, drva za bojadisanje i one vsti, iz kojih se vadi trijeslovina (tanin.) 2. Drva koja se odlikuju sa osobitom težinom, tvrdoćom^ gustoćom i bojom, te koja se rabe za finu stolarsku robu, bijouterije i u opće galanterijske predmete. Ovo su dakle plemenite eksotične vrsti drva u užem smislu kao n. p. mahagoni, ebanovina, palisander i t, d. 3. One vrsti drva, koje se rabe kao obično gradjevno drvo, za brodogradnju, za pokućtvo i t d, dakle za one svrhe, za koje se kod nas obično rabi hrast, smreka ariž i t. d. Našim domaćim vrstima drva uspješno konkuriraju na europskim tržištima, a napose u Engleskoj i Njemačkoj njekoji ekzoti tako n. p. teak drvo hrastovim, pitchepine hrastu, smreki, arižu i |