DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 420 — Idemo li dalje naći ćemo u kaznenom zakonu, da se po §§ 178—180. za zločinstvo kradje, a po §460. za prekršaje i prestupke proti tudjem imetku odredjuje u ime kazne kaznu zatvora, odnosno kazan globe ili ukora, no nigdje nećemo naći, da bi u ime kazne imao štetočinac platiti oštećenome kakovu veću odštetu, osim samo onoliko za koliko je faktično oštećen. Sravnimo li pak ustanove našega šumskoga zakona sa tima ustanovama gradjanskoga i kaznenoga zakona naći ćemo, da je šumski zakon za počinjene šumske štete uz njeke modifikacije veoma precizno usvojio u tim zakonima izražene glavne principe o odštećivanju. On sasvim jasno u § 62. odredjuje, da se šumoštetnik ima kazniti ukorom zatvorom ili globom, ali o tome, da bi on u ime kazne imao platiti oštećenome kakovu povišenu odštetu, nema u šum. zakonu ni spomena, a po tom griješi svaki onaj, koji Znalice, tobože u ime kazne, obračunava veće odštete za šum. štete, nego to propisuje pr´il. D. k šum. zakonu. Jedino se je šum. zakon u svojim odredbama udalečio od obih principa za slučajeve, kad se šteta dogodi nehotice, jer u pogledu visine odštete ne luči štete hotice i nehotice počinjene, nego za sve te štete bez razlike odredjuje, da Se imadu računati odštete sa gledišta manjih ili većih zlih posljedica po šumu, a ne po tome, da li je tko hotice ili nehotice štetu počinio. Moramo ovdje iztaknuti, da opći šum. zakon, koji je donjekle modificiran i izdan kao šum. zakon za Krajinu od g. 1860. sadržaje takodjer jednu ustanovu, kojom je odredjeno, da strani (inozemci i provincialiste) moraju u ime odštete za šumske štete, platiti dvostruku svotu, što nije ni sa pravnog ni sa stručnog gledišta opravdano. Ta ustanova došla je u taj šum. zakon sjegurno usljed njeke pravne zablude, no ta ustanova izgubila bi svoju snagu kada bi štetočinac zatražio smanjenje odštete putem gradjanskoga suda, jer bi tada dotični sudac odredio odšteni iznos na temelju općih pravnih principa propisanih u gradj. zakonu, a |