DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 416 —


dati, a to je kako je poznato opet išlo a conto i onako suženih
užitaka pravoužitnika.


Ne ćemo se upuštati u razglabanje pitanja, koji bi od gore
spomenutih načina diobe šume u bivšoj vojnoj Krajini sa pravnoga
gledišta bio najpravedniji, a koji po pravoužitnike najpovoljniji,
jer to u ovu razpravicu nespada. Jedino moramo opetovano
iztaknuti, da je odabrani i provedeni način uzrokom, da
se u Krajini po žiteljstvu ne samo prave, nego upravo i moraju
praviti šumske štete.


Sasvim isto je i u bivšem provincijalu, gdje se je žiteljstvo
razmnožilo, a segregacijom dobivena šumska površina ostala ista,
te gdje usljed toga žiteljstvo ne može ni badava ni za novac
potrebno drvo dobiti.


Istina je doduše, da ima i takovih šumoštetnika, koji prave
štete iz objesti ili iz koristoljublja, no ipak se mora priznati,
da je takovih razmjerno malen broj.


Osim toga glavnoga uzroka može se reći, da je i nezgodno
smještenje dobnih razreda, naročito starijih sastojina, a
po tom i udaljenost sječina često uzrokom većim šum. štetama,
pogotovo u krajevima gdje nema dosta voznoga blaga i gdje
putevi u šume nisu izgradjeni, te žiteljstvo voli praviti kvar u
bližim šumama, nego ići po odkazano drvo u udaljene srezove.


Osobito mnogo pravi se kvara utjerivanjem blaga u branjevine,
a mnogo se šumskih odšteta presudi i za utjerivanje
blaga u nezabranjene tudje šume. Uzroci tim štetama jesu
razni, no najobičniji uzrok jest taj, što su tudje šume i branjevine
često u blizini kuća te što su nezagradjene i tako lahko
blagu pristupne.


U predjelima, gdje nema dovoljno i valjanih pašnjaka,
gdje nema sijeno producirajućih livada, a dovoz sijena je iz
udaljenijih krajeva nerazmjerno skup, tamo sbilja nije čudo, što
se blago u kvar utjerava i naročito kresanjem brsta šuma tamani.
I najveći prijatelj šume posegnuo bi za brstom, kad bi
mu blago gladovalo, a kako neće posegnuti neuki Krajišnik,
koji za vrijeme Krajine tako rekuć sijena nikada ni kupovao