DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — Njekoje misli o sabiranju povjestnih podataka našeg šumarstva i naših hrvatskih šuma. Sadanji urednik »Šumarskoga lista«, a bivši tajnik hrv. slav. šum. društva, g. Bogoslav Kosović, u izcrpivom svom tajničkom izvješću, pročitanom dne 10. kolovoza 1911. na XXXV. redovitoj glavnoj skupštini šumarskoga društva, medju inim predlozima o promicanju hrv. stručne literature, iztakao je uspješno svu onu prazninu i manjkavost, kojom se žalbože naša domaća šumarska literatura odlikuje, osobito naglasiv, da unatoč toga, što imademo pune arhive svoga vlastitoga krasnog historičkog materijala o šumarstvu, primorani smo, spominjući historijske dogadjaje hrvatskog šumarstva, uteći se stranim podatcima, koji često ni izdaleka sbiljnoj prošlosti hrvatskih šuma i šumarstva ne odgovaraju. Uz devizu: »na prošlosti budućnost se snuje« predlaže g. K., da bi uputno bilo, da u to ime hrv. slav. šumarsko društvo eventualno sporazumno sa »Maticom Hrvatskom«, koja takav posao podupire nadje sposobne sile. Nadalje kaže, da su za takav posao pozvani svuda po svijetu profesori šumarstva, koji imadu pri ruci sva nuždna pomagala i ina sredstva. Jednom riječju, g. K. je tom zgodom predložio, da bi već jedamput vrijeme bilo, da dobijemo podpunu i iscrpivu ´povijest naših hrv. šuma i našeg šumarstva. Zaista predlog, koji bi morao naći više pažnje ne samo u uskom okviru šumarskog društva, već i kod svakog pojedinog mu člana. Te naše šume, taj ponos Hrvatske, u kojima su već stari naši praoci našli prvi svoj stan i naravski branik, gdje u bajnoj samoći dizahu velebne hramove, crkve i samostane, gdje častni starci obdržavahu skupštine i sijela, a mladjarija igrama i lovom krijepila vitko si tijelo, bile su već onda stjecište svega života, a da i ne spominjemo njihovu sadanju važnost u obrtu,, trgovini, brodarstvu, industriji, strategiji itd., čime se upravo naše hrvatske šume pronijele diljem čitave zemaljske kruglje, dično ime naše domovine i u najudaljenije krajeve svijeta. I te ponosne naše šume i lugovi uz častnu sadašnjost i dragocjenu budućnost, zar da krije toli mračna i neistražena prošlost? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — Ovaj u pravo vrijeme izneseni prijedlog g. K. potakao me je, da o njemu većma razmišljavam i da moje skromno nemjerodavno mnijenje o veleznamenitom tom podhvatu u ovom listu iznesem. Neima sumnje, da je prvu podlogu domaćoj šumarskoj povijesti udario zaslužni naš i do sada najplodniji naš pisac g. prof. F. X. Kesterčanek svojom »Poviješću hrv. šuma i šumarstv a g. 1882«. U doba naime, kad šumarstvo naše balkanske braće, a i drugih kulturnijih naših susjeda još u povoju bijaše, mi već posjedovasmo ako i kratku, ali ipak preglednu i vjernu hrv. šumarsku povijest. U tom dijelu obradio je pisac, u koliko mu to u ono doba naša pôvjestna vrela dozvoljavahu, dosta izcrpivo i pregledno srednji vijek, a potanje i dosta intenzivno novi vijek, osobito dogodjaje od g. 1840., kad su prvi naši šumarski akademičari (iz Mariabruna) započeli u Hrvatskoj provadjati ideju o rationalnom šumarskom gospodarstvu, Ovo je djelo napisano sa mnogo truda i spreme, a napose sa velikom ljubavi naprama zelenoj struci, te svakoga čitatelja upravo oduševljava. Nu prema onoj našoj »vrijeme kule niz kotare gradi, vrijeme gradi, vrijeme razgradjuje«, mnogo se i mnogo toga od to doba u našoj domaćoj povijesti promijenilo, jer do mnogih se zamašnih dogodjaja istom sada novijirai istraživanji nadošlo, a mnogo se toga i novoga nakupilo, te se samo i po sebi razumije, da i jedina naša dosta skromna šumarska povijest svoje svestrano popunjeno izdanje traži. Napisati pako izcrpivu obširnu povijest šuma i hrv. šumarstva veoma je mučan posao, pošto se od dotičnog pisca traži ne samo podpuna stručna sprema, već i njeki opširniji pojam i izcrpivo znanje cjelokupne svjetske, a napose naše domaće povjesti, a uzev još k tome u obzir, da tu treba sva moguća naša domaća objelodanjena i neobjelodanjena vrela sakupiti i sve to dovesti u savez sa šumarskom povjesti inih kulturnih naroda, moramo doći do osvjedočenja, da ni jedan dio šumarske stručne znanosti ne iziskuje toliko pot´ežkoća muke i truda, koliko bi to iziskivala izcrpiva povjest hrv. šuma |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — i šumarstva. Pa ni sami naši profesori šumarstva uz suradnju historičkih stručnjaka ne bi se mogli dati na taj ogroman posao, ako si prije ne osiguraju suradnju svih onih osoba, koje bi bile voljne sve u tom pogledu podatke najpripravnije pružiti, Ogromna i opsežna njemačka djela povjesti šuma kao: Bernhardta, Seidenštickera, Hessa, Schwapacha i mnogih drugih još se uvjek novijima iztraživanjima nadopunjuju, a i sam Dr. Biihler, prof. šumarske povjesti u Tubingenu, obradjujući u Fiirstovom Šumarsko-lovačkom lexiconu poglavlje o povjesti šuma i šumarstva kaže, odnosno navadja medju ostalim sljedeće: Kao što je u današnje doba šumarsko gospodarstvo, i unutar manjih predjela veoma raznbvrstno, tako bijaše i u prijašnje, doba. u koje su razdjeljeno i samostalno pojedina manja vlastelinstva, kao i njekoja samostalna područja provadjala veoma raznolik način šumarskog goepodarstva. Šumarska, povjest jednog današnjeg državnog područja, može se podupirati samo na specialnu povjest svojih obćina; a za sastav takove jesu uzprkos napredovanju povjestnih istraživanja, današnje publikacije nepodpune, jer veći dio u starim obćinskim arhivima u tu svrhu nakupljenog materijala čeka još uvjek na objelodanjenje. Samo na tom detaljnom iztraživanju može se temeljito sagraditi kultu-r na i gospodarstvena povjest, s kojom je i povjest šuma užje skopčana, nego li sa velikom političkom prošlošću i dogodovštinama. Uzev ove mjerodavne navode Dra. Biihlera u obzir mnijem, da ne bi na odmet bilo, ako bi one kod pozvanih faktora već sada na odziv naišle, pa da se svim silama uznastoji, da na raznim mjestima u prašini i medju moljcima se nalazeća gradja, za našu domaću šumsku povjest, čim prije na svjetlo dodje. Za polučenje te svrhe mnijem, da bi najbolje poslužiti mogao naš Šumarski list, koji bi od vremena do vremena objelodanjivao razne podatke i vrela tičuća se naše šumarske povjesti i to bez obzira na odnosnog šumarskog stručnjaka, koji bi se na pisanje povjesti dao, a koji bi svoje podatke crpio samo iz naših |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 već sakupljenih povjestnih podataka, koji bi mu eventualno na razpolaganje u našem hrv. zem. arhivu ili na sličnom mjestu gdje drugdje stajali. Ovakovih vrijednih povjestnih podataka moći je naći uz malo truda kod mnogih naših domaćih vlastelinstv a u odnosnim arhivima, pa bi stoga puno stvari koristili oni, koji bi ih objelodaniti htjeli, sam pako mnijem, da bi za taj posao najsposobniji bili naši vlastelinski šumari. Osim kod vlastelinstava nalazi se mnogo podataka šumarsko-povjestne naravi u skoro svim gradskim arhivima, zatim u arhivima mnogih starijih obćinskih poglavarstva u koliko nisu predani na čuvanje zem arhivu u Zagrebu. Tu bi pako posao objelodanjenja mogli uspješno obavljati šumarski tehničari kr. kot. oblasti i gradskih poglavarstva. Uz ove pisane podatke imade i mnogo toga u ustmenoj predaji našeg puka, pa bi se marljivim iztraživahjem moglo mnogo što šta zanimiva zabilježiti. Kod mnogih pako racionalno-uredjenih šumskih uprava, vodi se već sigurno od više vremena tako zv. šumska eh roni c a, koja u opće bilježi, sve gospodarstveno-šumske dogadjaje, dobivena iskustva, naravne posljedice itd. sviju šuma zajedno, kao i za pojedine sastojine na poseb. Ovakove su chronice za sabiranje šumsko-povjestnih podataka od velike važnosti, akoprem im se rijetko gdje dovoljno posvećuje pažnja. Po mom mnijenju takovu bi chronicu morala voditi ne samo svaka centralna šumska uprava, nadzorničtvo, ravnateljstvo itd. već i svaka pojedina šumarija u posebno za to odredjenoj knjizi, poput chronica, koje mora voditi svaka župa, škola, samostan itd., koje nam chronice još i danas služe kao dragocjena vrela naše domaće povjesti. Da su se takove chronice barem pol vjeka u nazad kod nas točno i savjestno vodile, poraslo bi za taj dio šumarske znanosti i medju samim šumarima veće zanimanje, nego li što danas vlada, ne spomenuv pri tom i sve one koristi, koje bi od tuda crpale i ine narodnogospodarstvene grane, koje su uz šumarstvo već od davnih vremena uzko skopčane. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24: — Što je ali prije donjekle zanemareno, to bi trebalo bar sada ozbiljno početi provadjati, a pošto je za takav posao težko oduševiti šumske uprave i ine mjerodavne osobe, bilo bi shodno, kako već prije spomenuh, da u prvom redu naš Šumarski list ozbiljno započme sa češćim objelodanjivanjem šumsko-povjestnih podataka, koji bi mu ma bilo s koje strane na razpolaganje došli. Priznati se ali mora, da je naš Šumarski list već u toj stvari dosta i učinio, te više radnja takove naravi objelodanio, a objelodanit će sjegurno najpripravnije i ostale priloge za našu šumarsku povjest, samo mu ih treba na objelodanjenje poslati. Ne sumnjam pako, da će se koji od uvaženih naših šumarskih stručnjaka odvažiti na taj posao sa puno više volje i nade u uspjeh, ako uz sebe na tako važnom stručnom i domovinskom djelu nadje pripravne suradjivati i mnoge za stvar oduševljene hrvatske šumare! K. M. v. š. Razni načini i sredstva za poboljšanje svojstava surovog drva. Kakogod čovječanstvo u svakom pogledu danomice sve to više napreduje, nastoji ono, da svojim izumima i proizvodima dade po mogućnosti ne samo čim prikladniji i ljepši oblik, nego i čim veću trajnost. Usporedo s tim kao naravna posljedica gospodarskog svaćanJE i štednje, zavladala je težnja, da se sve to poluči sa čim manjim sredstvima i uz čim manji trošak, samo da budu proizvodi čim jeftiniji, da se time omogući čim bolja prodja. Poput raznih drugih obrta, tako se služe i ona poduzeća, koja se bave izradbom drva u sve to većoj mjeri raznim tehničkim sredstvima i načinima, da poboljšaju i promjene izgled i svojstva surovog drva, te ćemo s toga i našim čitateljima njekoje od tih najvažnijih načina ovdje spomenuti. |