DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 24: —


Što je ali prije donjekle zanemareno, to bi trebalo bar
sada ozbiljno početi provadjati, a pošto je za takav posao težko
oduševiti šumske uprave i ine mjerodavne osobe, bilo bi shodno,
kako već prije spomenuh, da u prvom redu naš Šumarski
list ozbiljno započme sa češćim objelodanjivanjem
šumsko-povjestnih podataka, koji bi mu ma bilo s koje strane
na razpolaganje došli. Priznati se ali mora, da je naš Šumarski
list već u toj stvari dosta i učinio, te više radnja takove naravi
objelodanio, a objelodanit će sjegurno najpripravnije i ostale
priloge za našu šumarsku povjest, samo mu ih treba na objelodanjenje
poslati.


Ne sumnjam pako, da će se koji od uvaženih naših šumarskih
stručnjaka odvažiti na taj posao sa puno više volje i
nade u uspjeh, ako uz sebe na tako važnom stručnom i domovinskom
djelu nadje pripravne suradjivati i mnoge za stvar
oduševljene hrvatske šumare!


K. M. v. š.
Razni načini i sredstva za poboljšanje
svojstava surovog drva.


Kakogod čovječanstvo u svakom pogledu danomice sve
to više napreduje, nastoji ono, da svojim izumima i proizvodima
dade po mogućnosti ne samo čim prikladniji i ljepši oblik, nego
i čim veću trajnost.


Usporedo s tim kao naravna posljedica gospodarskog svaćanJE
i štednje, zavladala je težnja, da se sve to poluči sa čim
manjim sredstvima i uz čim manji trošak, samo da budu proizvodi
čim jeftiniji, da se time omogući čim bolja prodja.


Poput raznih drugih obrta, tako se služe i ona poduzeća,
koja se bave izradbom drva u sve to većoj mjeri raznim tehničkim
sredstvima i načinima, da poboljšaju i promjene izgled
i svojstva surovog drva, te ćemo s toga i našim čitateljima
njekoje od tih najvažnijih načina ovdje spomenuti.




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 25 —


1. Poboljšanje vanjštine ili teksture drva.
Njekoje vrsti drva imaju vrlo neugledan izgled ili teksturu
kao na primjer lipa, breza, jalša, te razne obične vrsti crnogorice.
Pošto je opće poznata stvar, da drvo imade mnogo ljepši
izgled, kada mu vlakanca ne teku u ravnom smijeru, nego kad
su valovito izvinuta, kao što je to primjerice kod javora rebraša,
to nastoje umjetnim načinom i to velikim tlakom i stiskavanjem
da u pojedinim komadima drva vlakanca valovito
previnu.
Vanjštinu (teksturu) skupocjenih inozemnih vrsti drva nastoje
patvarati i oponašati na taj način, da pomoću ugrijanih
valjaka ili ploča, na kojima su oni osebujni (karakteristični)
obrisi teksture one vrsti drva, koju hoće da patvore, izbočeno
načinjeni, utisnu običnom drvu pomoću jakoga tlaka. Na takav
način priredjuju iz drva jalše i bukve daščice, iz kojih prave
škatulje za cigare, a nastoje tom priredbom oponašati drvo
virginske borovice iz kojega su njekada pravili škatulje za finije
vrsti cigara.
Isto tako poljepšavaju izgled drva na taj način da na
njemu izpale razne šare, što se opet čini sa posebnim užarenim
kovnim pločama, na kojima su dotične šare izbočeno načinjene.
Ako se drvo bojadiše kvašenjem u raznim rastopinama u
vodi topivih boja ili uljenim bojama, to se tekstura već po
želji pravi sa običnom kičicom ili sa kičicom ili keficom od željeza,
ili pako sa ptičjim perom, a rabe se zato i drveni češljevi.
Tako se na bukovom drvu ili na drvu od jalše pravi tekstura
orahovine, na trešnjevom drvu tekstura mahagonija, na
javorovom tekstura ružičnog drva, na jelovini, smrekovini ili
borovini tekstura hrastovine.
Najobičniji način za poboljšanje teksture drva jeste furniranje,
to jest pokrivanje i oblaganje manje vrijednog običnog
drva sa tankim pločicama vrijednijeg i skupocjenijeg drva. Furniranje
drva ne možemo u podpunom smislu nazvati patvaranjem.
jer taj način izradbe pruža njekoje prednosti, pošto predmeti
postaju jeftiniji, laglji, a osim toga se neiskrivljuju i neizba




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 26 —


cuju, t. j . nemijenjaju svoj oblik. Kao podloga za furniranje
služi drvo jelovo, smrekovo, borovo, topolovo, lipovo, a za furnire
rabe se lijepo bojadisani, ugladjeni i šarani komadi orahovine,
mahagonija, javora rebraša, javora ikraša, jasena ikraša,
hrasta i t. d. Osobita pozornost posvećuje se na zgodno sastavljanje
raznih šara u simetrične figure, što teksturu ´dotičnog
komada osobito poljepšava, te joj daje veću raznolikost.


Furniri Ijepe se na podloge običnim stolarskim ljepilom
(keljom) ali prije toga se one ploštine, koje se imaju skupa
sljepiti načine hrapave i to strugalom, koje imade oštre zube.
Skupa sljepljeni komadi moraju dakako doći pod veliki tlak, dok
se ljepilo neosuši.


2 Poboljšanje naravne boje drva.
Tu svrhu polučuje tehnika raznim pomoćnim sredstvimar
kojih imade veliki broj.


Drvu tamne boje može se dati svjetlija boja na taj način,
da se drvo izbjeli, a da se drvo pri tom ne bojadiše i nepremazuje.
To čine na taj način, da prvobitnu boju drva unište, a
da drvo pri tom ne trpi. To polučuju kojekakovim kemičkim
spojevima, koji obiluju kisikom kao što je na pr. vodikov prekis,
amonijak, natrijev i barijev prekis, oksalna kiselina. Bijelenje
drva može se postići sa klorovim vapnom, sa sodom ili
sa rastopinom pepeljike (Pottasche)


Kvašeuje drva u rastopinama za bojadisanje ima svrhu, da,
se raznim jeftinim vrstima domaćeg drva, dade osobito lijepi
izgled, koji vladajućim zahtjevima ukusa najbolje odgovara, ili
pako, da se tim načinom razne šare i pruge na pojedinim komadima
čim bolje istaknu, pošto razni dijelovi drva, boju vrlo
raznoliko upijaju. Napose patvaraju na taj način dragocijene inozemne
vrsti drva. Ako želimo tim načinom samo površinu drva
bojadisati. to je dovoljno da se drvo sa takovom tekućinom
namaze. No kada se mora naskroz bojadisati, kao n. pr. drveni
mozaik i t. d., tada se mora rabiti pneumatični način, i to sa
strojevi, koji rade sa tlakom pare, a to su strojevi od iste one
vrsti, koji se rabe kod impregniranja drva. Pri takovom boja




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 27


disanju mora se naročito na to paziti, da upijena boja nepokvari
lijepu teksturu drva. Ličenje i bojadisanje, dotično premazivanje
drva imade svrhu, da poveća trajnost drva, da ga očuva od
vlage, pucanja i svijanja. Ujedno se time pokriju i premazu sve
pogrješke, no zato se mora na njemu načiniti nova tekstura i sjaj.


Boje za ličenje drva prave se miješanjem vapna i metalnih
boja. Prije ličenja mora se drvo prevući temeljnom bojom i to
radi toga, da se ispune sve šupljine hrapavosti i ostale pogrješke.
Njekojim vrstima drva, koje inače neimaju izrazite boje,
kao n. pr. brezovo drvo, daje se ljepši izgled time, da ga za
neko vrijeme zakopaju u zemlju. Uplivom raznih glj ivica, počme
se drvo rastvarati, te dobije žute i crvenkaste pruge, a time i
ljepši izgled, te se kao takovo onda rabi za razne tokarske
radnje. Ovaj način upotrebljuje se vrlo mnogo u Japanu za raznovrstna
vrlo uspjela patvaranja.


3. Povećavanje i poboljšavanje sjaja. Laštenjem
ili politurom daje se drvu trajni blještavi sjaj, uslijed kojega se
tekstura drva ljepše ističe.
Laštenje štiti drvo od vlage, te sprječava da se drvo neiskrivljuje
i nesvija. Kao sredstvo za laštenje rabe šelak i žestu
ili manillakopel ili musphylak i žestu, s kojom smjesom se drvo
po višeput natire. Za laštenje podova (parketa) rabe mazilo,
koje se sastoji iz voska i terpentinovog ulja.


Lakiranje t. j . bojadisanje sa lakom, rabi se većinom samo
za lošije pokućtvo. U tu svrhu rabe šelak i špirit (žestu), kopal,
mastiks, sandarak sa žestom ili terpentinovim uljem ili tako zvane
masne lake, koji se vrlo sporo suše, ali koji su i najtrajniji.


Ako se pojedinim drvenim objektima dade prevlaka, koja
ima slabi sjaj; ali koja ipak ističe teksturu drva, to takav postupak
nazivlju tamnim laštenjem (matiranje).


To se postizava tako, da se drvo ponajprije posvema izgladi
(polira), a iza toga brusi sa plovučcem i uljem ili sa vrlo
finim pjeskom.


4. Povećavanje ili umanjivanje tvrdoće. Kod razne
uporabe drva, potrebno je kadkada da se drvu dade veća tvrdoća
ili obratno, da ga se umekša.


ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— -28 —


Kuhanjem u vodi, dotično u vodenoj pari pod visokim tla


kom, postaju drvna vlakanca posve meka. Ako se drvo prije


takovog kuhanja stavi u razredjenu solnu kiselinu, to njekoje


vrsti drva, a pogotovo bukovina postaju tako meke i plastične


da se dadu na šesti dio svojega običnog objama stlačiti.


Isto tako postane drvo meko i gipko, ako se kuha u za


sićenoj rastopini klorkalcija.


Drvo postaje tvrdje, ako se namaze rastopinom u vodi to


pivog stakla, a pogotovo, ako se pneumatičnim načinom sa ta


kovom vrućom rastopinom impregnira. To će reći, da se drvo


stavi u zatvorene posude, pa da se dotična rastopina velikim


tlakom u drvo utisne.


Isto tako postane drvo tvrdje, a i proti uplivu vremena


mnogo odpornije, ako se impregnira sa jedkim kalijevim ili na


trijevim lugom.


Povećana težina nepoboljšava tehničke sposobnosti, pa zato


se nije tehnika nikad time bavila da specifičnu težinu drva poveća.


Slučajno povećanje težine, koje nastaje kao uzgredna po


java prigodom impregniranja, mora se trpiti, ma da se takova


u opće neželi postići, pošto nedaje drvu nikakove prednosti.


Umanjivanje specifične težine drva, može se samo donjekle


postići i to sušenjem Kad je drvo već posve suho/to se daljnje
, smanjivanje težine nemože postići bez razaranja drvne supstancije.
No takova.procedura nije u opće nužna, jer se tome
dade pomoći, da se u slučaju potrebe umjesto težkog drva uzme


lakša vrst, ili meko drvo sa furnirom.


Vrlo raznovrstni su načini, kojima se poboljšavaju dotično


umanjuju hygroskopicna svojstva drva, i to radi toga, da drvo


bude manje podvrženo uplivu vlage, koja je razlogom, da drvo


puca, bubri, da se izvija i iskrivljuje i t. d.


Da se zapriječi pucanje drva na obodu i raspucavanje


jezgre ili srca, preporučuju njekoji, da se na drvu ljeti, prije


sječe, u visinu od 1 met. iznad zemlje oguli kora (podbijeli), te da se


drvo posječe istom u jesen, kada se je posve posušilo. To se


preporučuje navodno stoga, što se predpostavlja, da lišće ispa




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 29 —


rivanjem izvuče iz stabla svu vodu. Medjutim je poznato, da
se lišće na stablu suši i da kora na njemu puca i odpada već
prije, nego što ono izgubi 1/3 vode, tako, da još u drvu ostane
velika količina vode, koja se nemože tako brzo ispariti.


Istu svrhu kušali su postići kružnim zarezivanjem stabla,
jer je opaženo, da stabla iza takovog zarezivanja brzo pogibaju
i to crnogorična u roku od njekoliko tjedana, a bukova
za 1 do 3 godine.


No ni taj pokus nije uspjeo upravo kao ni onaj, da se
stablo obori dok je na njemu lišča, pa da se ostavi dulje vremena
ležati sa podpunom krošnjom, jer ni jednim ni drugim
načinom nisu mogli postići željenu svrhu [naime, da se drvo u
čim kraćem roku posvema osuši.


Ovakovi načini za brzo sušenje, koje bi uz to imalo povećati
trajnost drva, predlažu se vrlo često već od davnine, pošto
se čine u prvi mah posve naravnima i shvatljivima, a rabili su ih
i njeki stari narodi kao na primjer Grci.


Ali na mnogo jednostavniji i bolji način poluči se željena
svrha, ako se na posječenom stablu oguli kora samo mjestimično
u manjim komadima, ili pako u obliku spirale, (probijeli).
jer se drvo uslijed toga sporije suši, pa nepuca


Vrlo su neugodne one pukotine, koje nastaju na deblu na
onim ploštinama, gdje su ogranci od debla odpiljeni. Da se pucanje
na tim mjestima zapriječi, preporučuju njekoji, da se te
ploštine zaljepe papirom ili pokriju korom ili komadićem daščice.
Drugi opet, da se ta mjesta namazu sa ljepilom, koje se
rabi za hvatanje gusjenica, sa voskom, ili sa karbolineumom,
petrolejem, lanenim uljem, katranom, ilovačom ili u vodi topivim
staklom itd-


Pri odpremanju dragocjenog tropskog eksotičnog drva, zalijepe
se u opće sve plohe sa papirom.


Vrlo je rašireno mnijenje, da se izluživanjem u drvu se
nalazećih topivih tvari, kao što su soli, protoplazma i sokovi
povećava ne samo trajnost i čvrstoća drva, nego da se time,
sprječava pucanje i iskrivljivanje drva. Toga radi preporučuju,




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— SOda
drvo odleži dulje vremena u tekućoj vodi ili da se isto kuha


ili pari.


Kao vrlo dobro sredstvo proti iskrivljivanju i bubrenju
drva smatra se impregniranje ili natapanje drva raznim tvarima,
koje priječe trulež, ali pri tom je glavna svrha, da se poluči
čim veća trajnost. Dakako da se iza toga postupka mora drvo
dobro osušiti.


Sušenje drva postizavali su njekada na taj način, da su
drvo u znatnim količinama dugi niz godina držali na otvorenim
skladištima ili su ga stavljali u suhe zračne prostorije kao up.
suše ili na tavane. Kašnje su kušali drvo tako sušiti, da su ga
stavljali u prostorije koje su bile udešene za loženje. Danas se
sve to više ne čini, djelomice radi pomanjkanja dovoljnih prostorija,
ali najviše iz novčanih razloga, pošto bi za takova
skladišta trebalo vrlo mnogo drva, koja opet predstavljaju velike
novčane glavnice, koje beskoristno leže te se nebi mogle
povoljno ukamaćivati.


Sada se rabi ili nepodpuno osušeno drvo, ili ga suše
na brzu ruku umjetnim načinom. Ovi načini brzog sušenja najviše
su razšireni u Americi. (Svršit će se).


Osobne vijesti.


f Ferdo Zikmundowsky
Dne 9. prosinca 1912. iznenadila nas je vijest, daje toga dana u 4
sata u jutro naglo preminuo u 70 godini života Ferdo Zikmundowsky, bivši
predsjednik hrv. slav. šumarskoga društva, odsječni savjetnik kr. zem. vlade
i zemaljski šumarski izvjestitelj u m. vitez reda Franje Josipa I. i t. d.


Njega se može punim pravom nazvati reformatorom hrvatskoga šumarstva,
jerbo se samo njegovoj energiji i svojskom zauzimanju ima zahvaliti,
da je šumarstvo kod unutarnjeg odjela kr. hrv. slav. dalm. zem.
vlade dobilo svoj samostalan odsjek, sa šumarskim stručnjakom na čelu.


Time je zem. šumarski izvjestitelj kao odsječni savjetnik došao u
položaj, da može šumarske interese izravno kod predstavnika kr. zem.
vlade obrazlagati i zagovarati, a da je to stečeno pravo F. Z. kao tadanji
zem. šum. izvjestitelj u interesu šumarstva izrabio svjedoči najbolje to, što
je na snagu stupio današnji, po hrvatsko šumarstvo toli važni zakon o
uredjenju šumsko-tehn. službe kod polit, oblastih u kraljevinama Hrv. i Slav ,
zatim zakon o upravi i gospodarenju sa šumama, stojećima pod osobitim javnim
nadzorom, te zakon o uredjenju bujica.