DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 4 —


gledu prhkoće, dubljine i dobrote tla još veće zahtjeve od našeg
običnog oraha.


Sumarnik Rebmann iz Strassburga spominje, da mu njegove
prve kulture oraha, koje je osnovao još godine 1882.,
nisu niti najmanje uspjele.


On je naime postupao sa orahom upravo tako, kao sa
biljkama jasena, javora, hrasta i t. d., t. j. , uzgajao je biljke
u biljevištu, gdje ih je opetovano presadjivao, a za pošumljenje
upotrijebio ih je istom u dobi od 3 do 4 godine. U prvi mah
nije mu bilo jasno, zašto te kulture neće da uspijevaju, akoprem
su bile vrlo pomno i to pod njegovim osobnim nadzorom uzgojene.
Pravio je pokuse i tražio uzrok neuspjehu, dok nije
konačno pronašao, da je tome glavni razlog, što je orah silno
osjetljiv naprama ozljedama korjena.


U dubokoj rahloj zemlji razvija orah debeli mesnati srčani
korjen, od kojega se neposredno razgranjuju sitne žilice. Već
prve godine postigne taj korjen kod običnog oraha dužinu od
40 crni, a kod crnog oraha bude još i znatno dulji. Ako je
pako tlo tvrdo ili ako je zemlja pomiješana sa šljunkom i. kamenčićima,
onda se obično korjen razgrani na više ogranaka.
Takovo razgranjivanje korjena može se i na umjetni način postići
na taj način, da se u dubljini od 25 cmt. ispod gredice,
u kojima smo orahove sjemenke zasadili, položi dobro zbijeni
sloj šljunka ili kamenja.


U prvoj godini razvija biljčica glavni srčani korjen (svrdao),
a tek druge i treće godine razvijaju se jači ogranci. Usprkos
najveće opreznosti, već se kod presadjivanja jednogodišnje biljke
ne može zapriječiti ozledjivanje korjena, a pogotovo strada
korjen jako kod presadjivanja dvo- ili višegodišnjih biljčica. Naravna
posljedica toga je ta, da biljka u prvi mah vrlo slabo
napreduje, a samo onda, ako se nalazi na osobito povoljnom
položaju, može se posvema oporaviti, što obično biva tek nakon
višegodišnjeg bolovanja. To je opažano na hiljadama biljaka, a
da je to doista glavni razlog mnogobrojnih neuspjeha, može se
svatko pokusom uvjeriti. Zato se kod osnivanja novih