DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
—´59 — tom odlučuje sastav tla, na kojem je drvo raslo, klimatski odnošaji, te raznovrstno izrabljivanje drva, koji čimbenici čas umanjuju, a čas opet povećavaju trajnost drva. Poznato je, da se goriva snaga drva povećava, ako se drvo bolje isuši. Ako se drvo crnogorice polako suši, onda se u njemu povećava sadržaj gorive smole, koja se stvara od hlapivog terpentinovog ulja. Isto tako .se povećava goriva snaga drva pougljenjivanjem. Eaznim sredstvima i vrlo mnogim pokusima nastojali su, da umanje npaljivost i izgorivost drva, te u opće, da načine drvo neizgorivim. Akoprem su dotična sredstva, kojima su drva mazali ili u koja su u tu svrhu drvo zamakali, tvornička tajna, ipak je poznato, da laku upaljivost drva umanjuje u vodi rastopljeno vapno, gusta rastopina kalijevog luga, ilovača, ako se njome drvo u više naslaga namaze, smrvljene opeke sa stipsom razmočene u vodi, u kojoj ima otopljenog stolarskog ljepila, zatim rastopina u vodi topivog stakla, ako se istom drvo 5 do 6 put namaze, vruća rastopine stipse i zelene galice itd. Navodno imaju biti proti vatri odpornija i ona drva, koja su impregnirana živinim kloridom (sublimatom). Za poboljšanje vanjštine drvenih predmeta, a naročito za ispunjavanje pogrješaka u drvu, kao što su luknje, pukotine, zli sastavci i slično, rabe se raznovrstne plastične t. j . tijestu slične smjese, koje kašnje otvrdnu. Čim je lošije koji drveni predmet izradjen, tim više treba takovog materiala. Ovakove smjese prave se iz stolarskog ljepila (tutkala), piljevine i krede, iz vapna i raženog brašna, sapuna, razmočenog vapna i u vodi topivog stakla itd. (Cb. f. Walderzg.) V. Č. 0 pravoužitničkom katastru. Premda bi se kataster pravoužitnika kod svih imovnih općina morao nesumnjivo po istim načelima voditi, nailazi se na različita shvaćanja a prema tome i na različita rješenja pojedinih prepornih pitanja. Uzrok leži u tome, što nepostoje uikakove veze izmedju pojedinih imovnih općina. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 60" — Normativna riješenja, koja su stigla nakon izdanja sbirke Goglia-Borošić, te koja dolaze u jednoj imovnoj općini, saznaju ostale imovne općine istom nakon njekog vremena, a redovito tekar onda, kada se slična sporna pitanja vrhovnom naredbom rješavaju. Držim, da bi bilo uputno, takove normativne rješitbe, koje imadu jednaku vrijednost i važnost za sve imovne općine, u buduće u Šumarskom listu objelodaniti*. Donašam niže dvije vrhovne riješitbe, popraćene komentarom koje su od zamašaja za pravoužitnički kataster imovnih općina. Riješenje kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove u Zagrebu, od 17. decembra 1912. broj 77.422. Otpućenjem utoka šumsko gospodarstvenog ureda imovne općine u N. G. potvrdjuje se drugostepena odluka županijskog upravnog odbora u P. od 11. dezembra 1911. broj 1254 s razloga u istoj navedenih, tim ali dodatkom, da se moliteljica A. J. rodjena M. ima upisati u pravoužitnički katastar imovne općine temeljem § 1. si. d. Naputka A. izdana k zakonu od 11. julija 1881. sa Va (jednom polovicom) od lU (jedne četvrtine) selišne kompetencije, pošto je ona samo u polovici vlast ni ca nekretnina upisanih u grunt. ulošku 126. porezne općine N. Razjašnjenja radi morati ću ovdje njekoliko riječi nadovezati. Tom velevažnom rješitbom uredjeno je pitanje glede pravoužitničtva suvlastnika. Prema § 5. Naputka A. k zakonu od 11. julija 1881. koji opredjeljuje, da se zemljištni posjed manji od 6 odnosno 87. rali ima računati uvjek kao lU (jedna četvrtina,) selišta, ne bi bila ova jedna četvrtina djeliva. * Šumarski list donaša prema zaključku uprav, odbora naredbe kao prilog, i to mjesto sitnica, koje se inače u listu donašaju. No kako ni kr. zem. vlada ni ostale oblasti nisu dužne o svojim naredbama i načelnim rješitbama u važnijim slučajevima obavješćivati Š. L., a urednik nemože, a neima ni prava potraživati spise od oblastih, to je moguće uredničtvu takove naredbe i rješitbe objelodaniti samo onda ako mu iste prippslane budu. (Vidi Š. 1. br. 1. str. 40. 1913. Objave ured. 1). Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 61 Nu nedvojbeno zakon predpostavlja da onaj, koji želi po stići pravoužitničtvo odgovarajuće cij el o m p o sj edu, mora imati osim osobne još i potpunu realnu kvalifikaciju, t.j. mora biti potpun i gruntovni vlasnik cijelog posjeda, a nije dovoljno da je tek suvlastnik jednog dijela posjeda. Ovo stanovište jasno označuje napred citirana naredba. Uslijed protivnog shvaćanja, došli su mnogi do uživanja šumskih prava, na kojima ne bi smjeli participirati, ili barem ne u onoj mjeri kao do sada. Naročito su se time okoristili nepravoužitnici, koji su oženili krajiškinje. Biva redovito, da ovi nepravoužitnici, koji u njekim slučajevima dapače nisu ni pripadnici ovih kraljevina, prenašaju jedan dio posjeda ili dio kuće u gruntovno suvlastničtvo na njihove žene krajiškinje, te tako onda ne samo da te krajiškinje za života dobivaju ogrjevnu pripadnost, već participiraju i na svim drugim pogodnostima krajišnika a naročito na kupu gradje uz znatno sniženu cijenu, Daje se dakle tim nepravoužitnikom i njihovim izravnim potomcima priliku, da si uz tu znatnu pogodnost sagrade kuću i gospodarstvene nuzgrade. Dočim se krajišnicima, često mora prema propisima, uzkratiti gradja uz sniženu cijenu, dapače i za popravke sgrada, jer su njihovi ´ predji ili oni sami izcrpili dozvoljenu propisanu količinu, to se ovima t. j . ovim polupravoužitnicima mora dozvoliti gradjevna kompetencija uz sniženu cijenu za novogradje gospodarstvenih pravoužitničkih sgrada i same kuće, od čega će izravne koristi vući i njihova djeca i unučad. Akoprem im se te pogodnosti ni prema gornjoj naredbi ni u buduće ne će moći posvema uskratiti, ipak će biti stegnute na polovicu ili trećinu, prema tome, u kojem je dijelu pravoužitnik faktični v 1 a s t n i k posjeda. Imade i takovih slučajeva, gdje dva i više suvlastnika nepra voužitnika, unašaju gruntovno jednog krajišnika kao suvlasnika, pak participiraju i oni tako po njemu, na imovnim šumama. Dogodi se i to, da takove stranke kušaju obilaziti za konske ustanove i time, da krajišnika upisuju u gruntovnicu sa doživotnim uživanjem cijelog posjeda. U tom slučaju pripada mu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 62 — onda ogrjevna kompetencija prema veličini posjeda, ali mu ne pripada gradjevna kompetencija za novogradnje već samo za popravke. Ima i stručnjaka, koji zastupaju nazor, da se ne bi nikomu smjelo manje od jedne četvrtine selišta, priznati, jer da manjom izmjerom ne mogu svojoj potrebi na ogrjevu udovoljiti pa da su prisiljeni praviti šumski kvar. U konsekvenciji te argumentacije moralo bi se svemu seoskom žiteljstvu bivše vojne Krajine, bez razlike porijekla pravoužitničtvo priznati, a to sjegurno nebi bilo pravo ni pravedno. Što se pako šumskih šteta tiče, valjda je tome čuvarsko osoblje pozvano, da ih zapriječi, pa je gornja primjedba posve neosnovana, Obzirom na to, što broj pravoužitnika konstantno raste, — o čemu ću niže još koju nadovezati, a u posebnom članku pridonio bih statističkih podataka o tome, ako mi slavno uredničtvo Šumarskog lista bude dobrostivo ustupilo mjesta,—te je prema tomu potreba i na gorivom i gradjevnom drvetu svake godine veća, dočim je sječivi etat konstantan, to imovne općine, bez razlike, nemaju razloga broj svojih »vječnih i doživotnih renta« povisivati bez nužde. Na temelju citirane naredbe trebati će tamo, gdje to do sada još učinjeno nije, stanje katastra sa gruntovnim stanjem sravniti, te onda nuždne eliminacije i restringacije provesti. S druge strane nebi bilo opravdano ni pravično, da se ženskoj pravoužitnici, koja se udade za nepravoužitnika, pa je suvlastnica posjeda, u opće ne dozvoli upis u pravoužitnički katastar, pa da se nju sasvim liši svih prava i pogodnosti, kako to još jedan do sada nepotvrdjeni zaključak imovne jedne općine zahtjeva. U ostalom dolazi se recipročno kod suvlasnika muškaraca do njeke inkonsekvencije. Kod takovih suvlasnika naime, gdje je suprug pravoužitnik a supruga nepravoužitnica, uvrštava se prvi u katastar sa kompetencijom prema polovičnom posjedu ali svakako sa najmanjom izmjerom od jedne četvrtine selišta, jer bi inače bio prikraćen naprama drugim pravoužitnicima, koji imaju u potpunom vlasničtvu manje posjeda, eventualno samo kuću. Dalnja jedna normativna naredba broj 54705 od 22. augusta 1912. glasi: |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 63 — Predstavka gospodarskog ureda g. imovne općine ne uvažuje se. Opaža se, da je za stečenje pravoužitničtva temeljem §. 1, si. d. Naputka A) izdanog za provedbu §. 4. zakona od 8. junija 1871. o otkupu prava na drvlje, pašu i uživanju šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imadu u državnim šumama, nalazećim se vojnoj Krajini — potrebno imati osobnu kvalifikaciju, t. j . valja dokazati, da dotični potiče iz obligatne krajiške zadruge. Za izvršivanje pako toga prava, nuždan je osim te osobne kvalifikacije još i realan uvjet. Taj pako realni uvjet sastoji se u vlasničtvu kuće, u kojoj krajišnik treba, da živi i da vodi samostalno kućanstvo, jer po §. 6. citiranog naputka A) pripada pravoužitnikom drvo za gradju i drvo za palenje opeka za novu gradnju i za uzdržavanje njihovih kuća, te ogrjevno drvo za vlastitu kućnu potrebu. Samo glede razmjerja ovlašteničtva dolazi osim toga u obzir i gruntovni selišni posjed (oranica i livada). Slijedom toga, jer navodi predstavke stoje u protuslovlju sa citiranim zakonskim ustanovima, valjalo je ovu predstavku kao neuvaženu odbiti. Razjašnjenja radi moram spomenuti, da dosada u slučajevima, gdje stranka nije imala vlastitog posjeda u oranicama ili livadama, dobila je ista sa strane imovne općine negativnu odluku, da se ne može uvrstiti u kataster na temelju slova d. §. 1. Naputka A) k zakonu od 8. junija 1871. nego je bila otpućena na kr. kotarsku oblast, ´da ova odluči, pripada li joj pravoužitničtvo temeljem .slova 1) §. 1. citiranog naputka. Ovaj postupak doduše nije imao u zakonu jasnog i odredjenog uporišta, ali je medjutim citiranom naredbom definitivno ustanovljeno, da su šumsko-gospodarstveni uredi imovnih općina vlasni dopitati pravoužitničtvo temeljem slova d) §. 1. Naputka A) i onima, koji posjeduju samo kuću, bez inoga posjeda. Nu baš zato imati će citirana naredba i drugih posljedica. §. 14. Naputka A) opredjeluje, da se broj selišnih posjeda ne smije umnožiti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 64 — Kod revizije katastra postupalo se je po istim načelima, kao i kod sastava novog katastra, pa s toga nisu posljedice toga paragrafa imale nikakvog daljneg utjecaja. Nu pita se, koje će se konsekvencije morati povući nakon dovršene revizije? Ako se nakon dovršene revizije katastra postupa prema §. 14. Naputka A) biti će za uvjek ograničeno svako daljnje dijeljenje barem minimalnog selištnog posjeda t. j . kompetencije od jedne četvrtine selišta. Nu kod toga će nastati njeke anomalije. Uzmimo : zadruga N. sa kompetencijom jedne četvrtine selišta dijeli se na četiri grane (četiri brata). Kompetencija od*jedne četvrtine je u toliko djeliva, da će temeljna zadruga biti unesena pod starim kućnim brojem a odionici svaka pod novim kućnim brojem, ali tako, da će sve četiri grane moći skupa uživati samo jednu četvrtinu selišta, ili svaka grana dobiti će 2 metra ogrjevna drva, premda svaka grana ima svoju posebnu kuću i vodi svoje posebno samostalno kućanstvo, a ima barem svaka četiri rali i više ovlaštena posjeda u samim oranicama ili livadama. Ovi će punim pravom biti nezadovoljni, što dobivaju manju kompetenciju od onog jpravoužitnika, koji imade manje ovlaštena zemljišta dapače i od onoga, koji ima samo kuću bez svakog posjeda, jer potonji dobiva minimalnu selišnu kompetenciju od jedne četvrtine t, j . 8 metara ogrjevnih drva. Ostajuć kod navedenog primjera zadrugari ili dionici zadruge N., koja selima dijeliti na četiri grane, odriču se dijela, te ostave sav posjed temeljnoj zadrugi ili uznimo, da nije bilo u opće šta dijeliti, jer je temeljni broj imao samo kuću, a oni su izašli kao bezkućnici na zaradu u svijet, Poslije njekog vremena vrate se — recimo iz Amerike — to se i onako kod nas danomice dogadja — sagrade si ili si kupe i to svaki odionik te zadruge N. za sebe vlastitu kuću. Sada ih imovna općima bezuvjetno mora uvrstiti sa kompetencijom jedne četvrtine selišta, jer imadu i osobnu i realnu kvalifikaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 65 — Uzmimo nadalje, da su u istoj temeljnoj zadrugi bile tri ili četiri kćeri, koje su se izudale bilo za pravoužitnike ili nepravoužitnike, te one postanu udajom enentualno nakon smrti supruga svaka samovlasnica kuće i posjeda. Imovna općina opet im ne može uskratiti pravoužitničtvo već mora svaku uvrstiti u katastar, te svaku sa kompetencijom od jedne četvrtine selišta ili više, dočim njihova braća i njihova temeljna zadruga ni s daleka tu pogodnost nisu mogli steći, već bi imali biti, kao što je prije rečeno, svi skupa sa zajedničkim uživanjem jedne čtevrtine selišta u katastar uvršteni. Isto tako uvrštavaju se u katastar sa kompetencijama cijelog 3/4, 7i ili 7* selišta bez razlike doseljenici pravoužitničkog porijekla (obično Ličani) bez obzira na to, da li i kako su se iz svoje prvotne zadruge zavičajne im imovne općine izdijelili. I napram ovima bili bi domaći odionici takodjer prikraćeni. Držim da će nastati potreba da će se ustanove citiranog § morati preinačiti ili razjasniti, T. G. Jasika, janj ili jagnjed (Populus tremula). Povodom mnogobrojnih neuspjeha, koje je prouzročio uzgoj čistih sasiojina pojedinih odabranih vrsti drveća, na takovim stojbinama, koje dotičnoj vrsti drveća nisu odgovarale, kao i uslijed sve to više rastućih cijena drvu sviju vrsti drveća, došli su napokon šumarski stručnjaci do spoznaje, da nije nipošto opravdano ono često puta vrlo mučno nastojanje, da se njekoje vrsti drva, koje momentano nisu u osobitoj cijeni, iskorenjuju na takovim stojbinama, koje tim vrstima osobito prijaju, te da se zamijene sa vrstima, koje su navodno bolje i plemenitije. U opće dosadašnje razlikovanje plemenitih i neplemenitih vrsti drva sve to više izčezava, jedno poradi općenite, sve to veće potražbe svih vrsti drva, a drugo poradi toga, što se je uvidilo, kako veliku vrijednost imaju mješovite sastojine za uspješan uzgoj za tehničku porabu sposobnog drva. Jagnjed iii jasika spada medju one meke vrsti listača, koje se na žalost upravo ništa ne cijene, dapače koje se uništavaju |