DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 65 — Uzmimo nadalje, da su u istoj temeljnoj zadrugi bile tri ili četiri kćeri, koje su se izudale bilo za pravoužitnike ili nepravoužitnike, te one postanu udajom enentualno nakon smrti supruga svaka samovlasnica kuće i posjeda. Imovna općina opet im ne može uskratiti pravoužitničtvo već mora svaku uvrstiti u katastar, te svaku sa kompetencijom od jedne četvrtine selišta ili više, dočim njihova braća i njihova temeljna zadruga ni s daleka tu pogodnost nisu mogli steći, već bi imali biti, kao što je prije rečeno, svi skupa sa zajedničkim uživanjem jedne čtevrtine selišta u katastar uvršteni. Isto tako uvrštavaju se u katastar sa kompetencijama cijelog 3/4, 7i ili 7* selišta bez razlike doseljenici pravoužitničkog porijekla (obično Ličani) bez obzira na to, da li i kako su se iz svoje prvotne zadruge zavičajne im imovne općine izdijelili. I napram ovima bili bi domaći odionici takodjer prikraćeni. Držim da će nastati potreba da će se ustanove citiranog § morati preinačiti ili razjasniti, T. G. Jasika, janj ili jagnjed (Populus tremula). Povodom mnogobrojnih neuspjeha, koje je prouzročio uzgoj čistih sasiojina pojedinih odabranih vrsti drveća, na takovim stojbinama, koje dotičnoj vrsti drveća nisu odgovarale, kao i uslijed sve to više rastućih cijena drvu sviju vrsti drveća, došli su napokon šumarski stručnjaci do spoznaje, da nije nipošto opravdano ono često puta vrlo mučno nastojanje, da se njekoje vrsti drva, koje momentano nisu u osobitoj cijeni, iskorenjuju na takovim stojbinama, koje tim vrstima osobito prijaju, te da se zamijene sa vrstima, koje su navodno bolje i plemenitije. U opće dosadašnje razlikovanje plemenitih i neplemenitih vrsti drva sve to više izčezava, jedno poradi općenite, sve to veće potražbe svih vrsti drva, a drugo poradi toga, što se je uvidilo, kako veliku vrijednost imaju mješovite sastojine za uspješan uzgoj za tehničku porabu sposobnog drva. Jagnjed iii jasika spada medju one meke vrsti listača, koje se na žalost upravo ništa ne cijene, dapače koje se uništavaju |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 66 — i na takovim mjestima, na kojima je uzgoj istih podpuno opravdan. Jasika je vanredno raširena po cijeloj Europi. Na sjeveru nalazimo je u Norveškoj još kod 70" sjeverne širine, a na jugu je imade još u Spaniji, Austro-Ugarskoj i Kavkazu. U gorama uspinje se vrlo visoko. U Kavkazu nalazi se još u visini od 2600 metara. Cvate odmah na početku proljeća, a istom kašnje se pojavljuje lišće. Sjeme joj sazori već za 5 do 6 tjedana, te je vrlo lako. Uslijed pamučnog čuperka lebdi sjeme lako u zraku, te ga vjetar na daleko raznosi. To je i razlog, da jasiku nalazimo kadkad na takovim stojbinama,1 koje za njeno uspijevanje nisu niti najmanje pogodne. Klicavost sjemena traje kod jasike vrlo kratko vrijeme. Naproti tome uzdrži korjenje jasike vrlo dugo izbojnu snagu. Kadkada prodje i po više decenija, da korenje počiva u zemlji nedavajući nikakovog znaka, da u opće ondje postoji, dapače često puta je i panj iz kojega se korenje razgranilo i već posve sagnjio i izčeznuo. No čim dodje na tlo svijetlo i zrak, počme to korenje tjerati bujne izbojke i lišće. Inače je izbojna snaga samoga panja vrlo malena, pošto imade malo spavajućih oka, a i ta imaju vrlo slabu izbojnu snagu. Iz navedenih razloga biva nam razumljivo, zašto jasiku nalazimo često na takovom zemljištu, na kojemu vrlo slabo uspijeva. Izbojci, potiču vrlo često iz takovog korenja, koje je iz nutra već trulo, a toga radi je i jasika došla na vrlo zao glas, da spada medju vrsti drva, koje se ne izplaćuje uzgajati, pošto je u srcu uvijek trula, jer trulež već za rana predje iz korena u izbojke. Uz to raste jasika u mladosti vrlo brzo, tako, da sprječava uzgoj drugih vrsta drveća, a toga radi nastoje svim silama, da ju kao šumski drač unište. Iz sjemena porasla biljčica bude na prikladnom tlu već prve godine oko 20 cm. visoka. Mraz joj ništa ne školi. Dvogodišnje biljke narastu često već preko 70 cm. u visinu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 67 — Lišće jednogodišnje jasike je dugoljasto srcoliko, te nije uvijek slično lišću staroga drveća, nego je mnogo veće i mekše. Na dolnjoj strani je obraslo dlačicama. Gornja strana mu je tamno zelena, rub je nazubljen. Na pogodnim stojbinama imade jasika ravno i posve okruglo lijepo deblo, koje je često do visine od 10 i više metara bez grana tako, da u tom nezaostaje mnogo za deblom crnogorica. Pa i kad je na osamljenom položaju uzrasla, imade ona obično dosta dugo deblo, te se tek u većoj visini razgranjuje. Na mladom deblu je kora siva i glatka. Kašnje postaje sivkastozelena, dapače i posve zelena, a samo na starijim deblima je kora raspucana. U sklopljenoj sastojini je krošnja jasike dosta malena i jajolika, ima malo lišća, te prema tome ne smeta mnogo drugom drveću. U slobodnom stajalištu razvije se dakako krošnja mnogo snažnije, te je osim toga gušća, veća i okruglija. Samo u ranoj mladosti imade jasika svrdlasti koren, a kašnje se razvije velika množina postranog korenja, koje se u horizontalnom smijeru razgranjuje na daleko na sve strane. Kad se stablo posječe, te zrak i svjetlo dobije slobodniji pristup na tlo, to iz korenja potjera velika množina izbojaka. Jasika u opće traži mnogo svjetla, a čim joj drugo drveće krošnju preraste i zasjeni, zaostane u rastu. No ako je krošnja samo donjekle postrance zasjenjena, to takova zasjena upliva vrlo povoljno na porast u vis, deblo gubi grane, te postaje glatko, okruglo, kao što to opažamo i kod drugog drveća. Drvo jasike je posve bijelo ili žućkasto bijele boje, te u njemu neima razlike izmedju bijeli i jezgre ili srca. Srčane zrake su vrlo uzke, godovi opažaju se vrlo jasno, pošto su zarubljeni uskim nešto malo tamnijim rubom ljetnoga drva sa finim uskim cijevčicama, te imaju inače vrlo pravilan oblik. Pošto u sklopljenoj sastojini gubi jasika vrlo rano ogranke, a inače stablo ima vrlo slabu izbojnu snagu, tako, da ako kašnje i dodje u slobodan položaj, više neizbija grančica, to neima ni razloga da se pravilnost godova poremeti. Osim toga |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 68 — nije kod jasike kora raspucana, uslijed česa neima uzroka, da bude tok godova nepravilan ili verugav, kako to nastaje kod onog drveća, sa debelom korom, kojemu kora jako puca. Drvo jasike je meko i sjajno, a prema istraživanju Rusa Nesterova sadržaje 40 do 44°|0 vode. Jasika je najviše raširena po istočnoj Europi, a tamo i najbolje uspijeva, napose u Rusiji, akoprem i u našim krajevima na povoljnim mjestima dobro raste. Ako je jasika uzrasla iz sjemena i na odgovarajućoj stojbini, jest njezin uzgoj upravo tako opravdan, kao i uzgoj svakog drugog drva, dakako u koliko ne postoji pogibelj, da bi svojim prebujnim razvojem mogla na drugo vrijednije drveće nepovoljno djelovati, te isto zagušiti i uništiti. Glavni uvjeti za dobro uspijevanje je vlaga i rahlo prhko tlo. Hladni položaj t. j . teško mrzlo tlo, neima na nju nepovoljan upliv. No tlo mora biti svakako dosta duboko, pošto na plitkom pećinastom tlu kunja, dok konačno ne ugine. Najbolje joj prija ilovasto tlo u ravnicama, a dobro uspijeva i na vlažnom pjeskovitom tlu, a donjekle i u brdima na vapnenom tlu. Poplave joj ne škode. Na dobrom humoznom tlu uspijeva vrlo bujno, no drvo joj postaje vrlo krhko, te strada lako od vjetroloma. Suho pjeskovito tlo ne prija jasiki, a naročito joj počme na takovom tlu srce brzo trunuti. Spomenuli smo, da kad se stablo jasike posječe, izbijaju iz korenja njezina silni izbojci. Tom se najbolje predusretne, ako se na stablu prije sječe kora prstenasto oguli, te pusti da stablo uvene. Kukci ne napadaju jasiku. Mlade izbojke vrlo rado brsti blago i divljač, a isto tako joj divljač rado guli koru, što joj medjutim mnogo ne škodi, pošto ima jaku reproduktivnu snagu. Sastojine jasike koje su stare 50 do 60 godina, daju već vrlo dobro tehničko drvo, a izbojci iz korena postignu odgovarajuću debljinu još i prije. U čistim sastojinama nastupi već vrlo rano silna borba za opstanak, pa su zato potrebne jake prorede. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 69 — Ruski šumarski stručnjak grof Vargas u guberniji Tula istraživao je na mnogobrojnim pokusnim plohama sastojine jasike, te je pronašao, da broj stabala u sastojini dobre kakvoće iznaša : u 20. godini 1830 po hektaru » 30. » 1280 » » » 60. » 732 » » » 80. » 550 » » » 100. » 460 » Nadalje je ustanovio, da na humoznom tlu ima 40 godišnja sastojina jasike 323 kubična metra drvne-mase po hektaru, 60 godišnja 430 m3. U guberniji Damara pronašao je, da na tlu najbolje kakvoće imade 50 godišnja sastojina jasike po hektaru 395 m3. drvne mase. Sestdeset godišnja stabla postignu visinu od 18 do 21 metra, a imaju poprječni prsni promjer od 46 ... U osobito povoljnim prilikama može jasika postići visinu od 40 metra, a prsni promjer od 175 cm. U guberniji Tula postizava jasika starost od 160 godina, a uz to je posve zdrava, u Finskoj postizava 170 godina, a u Njemačkoj računaju, da drvo ostaje zdravo samo do 80 godine. U prihodnim skrižaljkama, što je za jasiku sastavio baron Krudener, a koje vrijede za cijelu Rusiju, uzeti su slijedeći normalni tipovi: U I. hrpu spadaju velika stabla, kojima krošnja počimlje tek u velikoj visini, a zauzimlje V« do Va visine stabla. Ovaka stabla su uzrasla u gustoj sastojini kojoj obrast iznaša 0*7 do 1-0. Pod čistim sastojinama razumijevaju se samo takove, u kojima neima više od 25°j0 primjese drugoga drvrća. Oblični broj za ovaj tip je 0517—0-419. U II. hrpu spadaju stabla, kojima krošnja zauzimlje po prilici polovicu visine stabla, a razlikuju se dva podrazreda. a) sa obličnim brojem 0*457—0"401. Grane nalazimo dosta nisko po deblu, ali su tanke, te izgledaju kao da su na deblo priljepljene. Obrast sastojine iznaša 0-6. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 70 — b) sa obličnim brojim 0-437—0 307. Debla imaju manju drvnu punoću, grane su deblje, te su uz deblo odebljale. U opće izgleda, da u većoj visini stabla, odpada veća količina drvne gromade na granje, nego li na samo deblo. Debljina debla ne smanjuje se po malo razmjerno prema visini, već se umanjuje vidno iza svakog ogranka. Obrast sastojine 0*4. U III. hrpu spadaju debla uzrasla na rubovima šume. Obrast iznaša 0.1 do 0 3. Drvna punoća debla je vrlo malena. Krošnja 3/4 zauzimlje visine stabla. Stablo se tako silno razgranjuje, da se grane razlikuju od stabla tek po položaju. Krudener razlikuje tri razreda visine, 18—21 ; 21 do 25 i 25 do 28 met. Čim jasika biva starija, tim je kod nje trulež srca češća, jer ta trulež nepotiče uvijek odatle, što su stabla uzrasla iz bolesnog i natrulog korenja, ili što su dotično drvo druga stabla prerasla. Vrlo često su tome uzrok mehanične ozlede, vjetrolomi, snjegolomi, ozlede kore itd. U takovim slučajevima širi se trulež srca od gore prema dolje. Doljnji dio debla može biti pri tom još posve dobro uporabiv. Često se dogodi, da vihor istrgne i ozledi koji koren, a onda se trulež širi od dole prama gore. Kako je opće poznato, drvo jasike spada medju najlaglju vrst drva. Po Gayeru iznaša specifična težina na zraku sušenog drva 0.56. Drvo je vrlo meko. Ako je drvo upotrebljeno za predmete, koji su izvrženi na slobodnom uplivu atmosferija, onda mu je trajnost vrlo malena. U suhim prostorijama je trajnost drva dosta velika. Gayer veli, da se crvenkasto drvo starijih jagnjedovih stabala može ubrojiti medju trajnije vrsti drva. To potvrdjuju pokusi Nestarova, prema kojima iznaša trajnost: hrastovine na slobodnom zraku 100, u vodi 100 u suhom 100 ariša i vrlo smolovitog bora » » 85 » 80 » 95 jasike » » 50 » ? » 95 bukovine » » 60 » 70 » 40 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 71 — Drvo jasike nerastaču crvi tako kao na pr. bukovinu. U friškom stanju jasikovo drvo je elastično, a ugrijano postaje vrlo gipko. Kada je friško dade se teško piliti, dočim se u suhom stanju pili vrlo lako- Laglje se cijepa nego li drvo drugih vrsti topola ali naprama drugom drveću u tom pogledu znatno zaostaje. Trajnost i čvrstoću drva možemo povećati tim, ako na stablu 2 do 3 godine prije sječe ogulimo koru, tako, da se isto posuši. Tim načinom se ujedno sprečava, da korenje stabla netjera izbojaka. Uporaba jasike kao gradjevnog drva, je u nas vrlo malena, ali tim veća je u sjevernim krajevima, a naročito u sjevernoj i istočnoj Rusiji, gdje joj pripisuju znatnu trajnost. Naročito je cijene radi malene težine. U Rusiji rabe je vrlo mnogo za gradnju šajka kojima odpremaju drvo i žito. Kad takova šajka ili ladja dodje sa robom na odredište, to je razbiju, te drvo upotrebe za ogrjev ili u druge svrhe. Jasika je vrlo zgodna za gradnju čunova, koji su izradjeni iz jednoga komada. Pri izradbi griju izdubeno drvo na vatri, te izdubeni otvor rastegnu, tako da u takovom čunu imadu razmijerno mnogo prostora. Ovaki čunovi gaze vrlo plitko, pa se mogu vrlo lako prevažati preko plitčina i raznih zapreka, kakovih na malim rijekama i u močvarnim krajevima vrlo često nalazimo. Kao stolarsko drvo troši se jasika kod nas takodjer dosta malo, i to najviše s toga, što ne dolazi na tržište u dostatnoj količini i u dobroj kakvoći, Drvo je inače vrlo dobra podloga za fournirane i za unutrašnje pretince pokućtva. Jedino se nesmije rabiti za ladice, pošto uslijed vlage lako nabubri, pa se ladice nemogu izvlačiti. Vrlo mnogo se rabi drvo jasike u kućanstvu za razne drvene posude, velike i male zdjele, tanjure, korita, igračke, lopate i drugo orudje, a često i za daske za seljačka kola. Najvažnija uporaba jasikovog drva je za drvca kod proizvodnje šibica (žigica). U tu svrhu uvozi naročito Njemačka vanredno veliku količinu drva i to u neizradjenom stanju kao trupce, a i u izradjenom stanju i to u obliku gotovo izrezanih tankih prutića (Holzstroh). |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 72 — Po profesoru Mayeru je najbolje drvo za žigice impregnirano drvo lipovo ili topolovo dotično jasikovo, pošto isto pri izgaranju najduže traje, a daje uz to najsvijetliji, najpravilniji i najveći plamen. Za žigice troši se dandanas silna količina drva, koje se sa velikim troškom dovaža iz velikih daljina. U Njemačku napose uvaža se drvo jasike iz Rusije, Skandinavije i Finske. Kao što za sama drvca za žigice, tako se i za škatulje za žigice troši silna količina drva, ali u tu svrhu može se dobro upotrebiti i drvo crnogorica. Drvo jasike troši se još i za škatulje i škrinje (sanduke) za odpremu šećera, sapuna i druge robe, za bačve za sol, kerosin itd. a takove posude odlikuju se svojom osobitom lakoćom- Dosta znatna količina drva jasike upotrebljuje se za cijepane prutiće i treščice za pletenje drvenih predmeta. Na onim mjestima Rusije, gdje je lipa postala već rijetka, rabe za pletenje umjesto lipova lika, strugotine od jasike i topole. Vrlo lijepi pleteni predmeti prave se iz trešćica jasikova drva u Češkoj, kao n. pr. šeširi, torbe itd. dapače tkaju iz konaca načinjenih iz drva čitava odijela. Vrlo važna je uporaba jasikova drva za proizvodnju papira, pošto ono radi svoje bjeline i dugih vlakanaca daje najbolji material za struganje, dotično brušenje drva u svrhu proizvodnje drvne staničevine (Holzstoff), iz koje se naročito pravi prostiji papir za novine itd. Samo radi toga, što se nemože toga drva dobiti u dovoljnoj količini, nadomještavaju ga sve to više sa drvom crnogorice. Kao ogrjevno drvo imade jasika vrlo malu vrijednost, pošto gori brzo svjetlim plamenom, ali daje vrlo malo topline. U Kusiji cijene ga u tu svrhu više, ali biti će da je tamo i bolje kakvoće. Korenje jasike rabe za pletenje košara, a lišće i grančice kao hranu za blago i divljač. U kratko vidi se, da se drvo jasike dade vrlo dobro upotrebiti u razne svrhe. Akoprem se uzgoj jasike nemože preporučiti na većim površinama, ipak je dobro i koristno, da je uzdržajemo na ta |
| ŠUMARSKI LIST 2/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 73 — kovim mjestima, gdje je od naravi udomljena, te gdje se povoljno razvija do valjanih stabala i sastojina. Imade mnogo vlažnih prodola, kotlina i nizina sa hladnom teškom zemljom, gdje se je jasika od naravi razvila u čistim ili mješovitim sastojinama. Za takova´mjesta je ona najbolja vrst drva. te je tamo i treba uzdržavati i uzgajati, umjesto da velikim troškom i trudom ondje sadimo i uzgajamo drugu vrst drveća, koje tamo neuspijeva. Prirast i produkcija drva je kod jasike vrlo znatna, pa je zato nebi smjeli upravo svagdje uništavati, gdje se nalazi u smjesi sa drugim drvećem. No isto iako je nebi smjeli štediti kada doraste do sječe, što biva u 50 do 60 godini, jer ako je drugo drveće prestigne, počme joj srce trunuti, a uslijed toga pada vrijednost drva naglo. Za unovčivanje je najbolje, da se najedanput stavi na prodaju veća količina drva, pošto se za pojedina stabla postizavaju samo male cijene. Po A. F. u. J. Z. V. Č. Osobne vijesti. Imenovanja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je sa naslovom i značajem šumarskog savjetnika providjenoga kr. šumarskog nadinžinira Gjuru Martona kr. šumarskim savjetnikom u VII. plaćevnom razredu; sa naslovom i značajem šumarskog nadinžinira providjenog kr. šumarskog inžinira Ivana Zwickelsdorfera kr. šumarskim nadinžinirom u VIII. plaćev. razredu; kr. šum. inžinirske pristave Antuna Frommeyera, Gustava Maszticsa i Milana Višnjića kr. šumarskim inžinirima IX. u plač. razredu; kr. šumsko-inžinirskog kandidata Antuna Berzenkovits-a kr. šum. inžinirskim pristavom u X. plac. razred; te kr. šumarske vježbenike Ivana Kôrôsi-a i Arpada Volczera kr. šumsko inžinirskim pristavima X. u plaćevnom razredu, nadalje je imenovao kr. šumarskog inžinira sa naslovom i značajem šumarskog nadinžinira Stjepana Jakaba kr šumarskim nadinžinirom u VJH. činovnom razredu, te kr šumarskog inžinirskog kandidata Ottona Jurovicha kr. šumarskim inžinirskim pristavom u X činov. razredu. Društvene vijesti, Pripomoćnoj zakladi hrv. slav. šum. društva pristupio je g Bogdan Svoboda, grad. šumarski nadzornik u Varaždinu, uplativ 10 K. idoprinjeo je za zakladu, literarnu osnovanu u spomen pok. A. Borošića 10 K. |