DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 140 — bio zaštićen od eventualnih gubitaka nastalih usljeđ eventualno neizpravno ustanovljenih aproksimativnih troškova novogradnje mosta iz betona. Kada bi stigla od kr. zem. vlade odobrenje odnosnog zaključka imovne obćine, mogla bi se održati doprinosbena razprava sa ostalima interesantima, te im priobćiti, koliko bi postotaka od troškova na njih odpalo i u kojem iznosu po prilici. Nakon kolaudacije i ustanovljenja svih troškova oko gradnje mosta, nebi trebalo ništa drugo nego dotični oblastno preizpitani obračun dostaviti imov. obćini i pozvati ju, da svoj obećani postotni doprinos plati. Lagljega razumjevanja radi navesti ćemo konkretni primjer : Za stari drveni most od po prilici 10 m. otvora, trebalo je gradje na panju 90 m3 u vrijednosti Od 9oX20= 1800 K. Troškovi izradbe, dovoza i ugradnje te troškovi zemljoradnje čavala itd. iznašali su 3200 K. Ukupno 5000 K. Po tom je imov. obćina doprinašala 36%, a uprav, obćina 64%. Gradnja mosta iz betona stajati će aproksimativno 13000 K, te imov. obćina na temelju toga obeća doprinjeti od faktičnog troška svoj dopriuos od 36%, što čini prema aprok. trošku po prilici 4680 K, dočim bi uprav, obćina dala 64% ili 8320 K. Nakon sgotovljenja gradnje ispostavi se, da je gradnja stajala 12000 K. Tada imovna obćina ima platiti obećanih 36% ne od 13000 nego od faktično potrošenih 12000 K, t. j . 4320 K, a upravna obćina 7680 K. Ako li od te potonje svote imadu platiti obćinari nepravoužitnici 2680 K, a pravoužitnici 5000 K, te ako je imovna obćina zaključila na obalu doprinašanja svojih pravoužitnika dati osim svog 36°/0 doprinosa još i 2000 K, to bi onda na nepravoužitnike odpalo da plate 2680 K, a na pravoužitnike 5000—2000=3000 K. Po našem nazoru čini nam se ovaj način riješenja gornjeg pitanja najpravednijim, no svakako bi bilo dobro, da i druga gospoda stručnjaci priobće o tom svoje eventualno drugačije nazore, |