DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 141 — jer su mostovi iz betona vrlo veliki probitak i za upravne i za imovne obćine i sve se više grade, te bi stoga trebalo velevažno pitanje daprinašanja obajuh interesenata za betonske mostove prema pravednom ključu što prije riješiti. B. Koso v ić, kr. zem. šum. nadzornik. Prodaja vlastelinstva, virovitičkoga te sudjelovanje brodske imovne obćine kod te prodaje. Kako u raznim novinama dolaze netočne vijesti o prodaji vlastelinstva virovitičkoga, te kako je kod prodaje bila interesirana i sama brodska imovna općina, dolazim da ovu prodaju točnije opišem, naročito sa šumarskog gledišta. Vlastelinstvo virovitičko bilo je njekada plemićko dobro vlastničtvo obitelji grofova Pejačević, barunice Špišić-Bukovačke, te plemića Mihalović. Od svih gore navedenih obitelji kupio je ta plemićka dobra vladajući knez Schaumburg-Lippe, te su se sva ta plemićka dobra vodila pod jednim imenom kao „vlastelinstvo virovitičko". Vlastelinstvo virovitičko, kako ga je kupio knez Schaumburg- Lippe, protezalo se u kotaru virovitičkomu i slatinskomu, a sastojalo se od okruglih 70.000 jutara, od toga opet 40.000 jutara šume te 30.000 jutara oranica, livada itd. Vlastelinstvo virovitičko razdijelilo je svoje šume u tako zvane brdske i podravinske šume. Medjom izmedju brdskih i podravinskih šuma bila je cesta što spaja trgovišta Gjurgjevac, Virovitica, Slatina i Našice. Sume ležeće od gore spomenute ceste prema jugu sačinjavale su brdske šume, a one ležeće prema sjeveru sačinjavale su podravinske šume. Sama cesta proteže se od zapada prema iztoku. Površina brdskih šuma iznaša 23.000, a ona podravinskih šuma 17.000 jutara. Pošto se šume protežu u kotaru virovitičkom i slatinskomu, to odpada na kotar virovitički okruglo 14 500, a na kotar sla |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 142 — tinski 25.500 jutara, od toga opet odpada u kotaru virovitičkom 11.000 jutara na brdske i 3.500 jutara na podravinske, a u kotaru slatinskom 12.000 jutara na brdske te 13.500 jutara na podravinske šume. I. Brdske šume. (Površina 23.000 jutara.) Sve brdske šume, kako ih je kupio knez Schaumburg-Lippe bile su u glavnom čiste, poprječno stogodišnje bukove sastojine. Vlastelinstvo virovitičko, pod vlastnikom Schaumburg-Lippejom vodilo je u svojim šumama upravo uzorno šumsko gospodarstvo. Brdske šume, u koliko je u njima vodjena sječa, pretvarale su se u hrastove, u koliko je to u opće moguće bilo, te vidimo danas gdjekoje mlade, do 20—30 godina stare sastojine, u kojima prevladava hrast sa 50—75°/0, dok ostatak odpada glavno na grab, što je neizmjerna zasluga bivšeg šumarskog savjetnika vlastelinstva virovitičkog Vilima Miillera, koji je na gojitbene radnje vrlo pazio, te se samo njegovom uztrajnom radu može pripisati, da se ove sastojine brdskih šuma mogu ubrojiti medju uzorne sastojine, kako ih šumarska znanost nauča. U brdskim šumama vodjena je do danas, u koliko je to podpisanom poznato, sječa na površini od okruglo 10.000 jutara, dok je 13 000 jutara šuma ostalo još netaknuto. Izradbu i prodaju drvne mase brdskih šuma na površini od 10.000 jutara obavilo je vlastelinstvo virovitičko samo, u svojoj vlastitoj režiji. II. Podravinske šume. (Površina 17.000 jutara.) Podravinske šume bile su u glavnom preko stogodišnje čiste hrastove sastojine, od kojih su se mnoge odlikovale sa krasnim prastarim hrastima, a samo mjestimično bilo je takovih hrastovih sastojina, u kojima je bilo još umetnutih bukovih, brestovih, grabovih te jasenovih stabala. Podravinske šume jesu sada gotovo sve mlade, većim dijelom uzor čiste hrastove sastojine od 20 - 50 godina stare, sa gdjegdje umetnutim starim |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 143 — hrastima, osim šume Napast i Brezik u kotaru virovitičkom u površini od okruglo 1.200 jutara, koja je u glavno´m preko stogodišnja čista hrastova sastojina. Nekadanje podravinske stare hrastove sastojine, kupila je većim dijelom t. j , drvnu masu, francezka tvrdka „Société d´ Importation de Chene" koja je te šume izradila izmedju godina 1880. do 1890. III. Gospodarstvo (ekonomija). (Površina 30.000 jutara.) Gospodarstvo vlastelinstva virovitičkog, sastoji se iz slijedećih pusta: Antunovac, Spišić-Bukovica, Korija, Rogovac, Okrugljača, Brezik u kotaru virovitičkom, te Slatina, Višnjica, Kapinci, Spanat, Ciganka, Noskovci, Senkovci, Mikleuš i Adolfovac u kotaru slatinskom. Veličina pojedinih pusta iznaša 1000 do 2000 jutara. Gotove sve pustare sastoje se iz oranica prvog razreda a isto tako i livada, te se za svaku pustu vodi posebno gospodarstvo. Na svakoj pustari imade bezbroj vrlo solidno gradjenih gospodarstvenih sgrada, "gospodarstvenih strojeva, veliki broj rogatog blaga, konja, svinja i ovaca. Osim toga imade vlastelinstvo ogromnu kružnu ciglanu, svoj paromlin, nadalje velika svratišta i privatne kuće u trgovištima Virovitica i Slatina. IV. Prodaja vlastelinstva te Brodska imovna općina. Godine 1908. prvi puta je u javnosti došao glas; da bivši vlastnik vlastelinstva virovitičkog vladajući knez Gjuro Schaumburg- Lippe, kani vlastelinstvo prodati. Medju inim interesentima za kup vlastelinstva virovitičkog zanimala se na poticaj kr. zemaljske vlade godine 1909. i brodska imovna općina. Kako je u opće bila cijela prodaja vlastelinstva virovitičkog životno pitanje onih zemljištnih zajednica, kao i pojedinih ovlaštenika što graniče na posjed vlastelinstva virovitičkog, te |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
_ 144 kako bi od velike važnosti bilo, kada bi barem veći dio posjeda ostao u posjedu obližnjih zemljištnih zajednica i stanovnika obližnjih sela, dakle jednom riječju kod domaćeg življa, zainteresila je kr. zemaljska vlada brodsku imovnu općinu za tu prodaju, kako bi ona eventualno financirala čitavi taj kup, koli u interesu same sebe, toli u interesu obližnjih zemljištnih zajednica, te pojedninih stanovnika obližnjih sela. U tu svrhu izaslala je brodska imovna općina god. 1909. svoje procjenitelje, koji su zajedno sa izaslanicima kr. zem, vlade, procjenjivali u tančine vrijednost koli šuma toli i gospodarstva. Vlastelinstvo virovitičko tražilo je tada za svoj cjelokupni posjed zajedno sa fundusom instructusom kojih 42,000.000 K t. j 600 kruna po jutru. Brodska imovna obćina posjedovala je tada okruglo kojih 29,000.000 kruna u vrijednostnim papirima. Nakon obavljene procjene koli po izaslanicima kr. zem. vlade, toli po izaslanicima brodske imovne općine bude kod kr. zem. vlade odredjen dan sjednice, kojoj su prisustvovali izaslanici kr. zem. vlade, izaslanici brodske im. obć., te izaslanici vladajućeg kneza Gjure Schaumburg-Lippeja, da se zaključi, da li je kup vlastelinstva virovitičkog po brodskoj imovnoj općini moguć, te pod kojim uvjetima. S razloga, što su šume vlastelinstva virovitičkog po izaslanicima vlade (medju kojima je bio i blagopokojni te nezabo ravni zemaljski šumarski nadzornik Andrija Borošić), i po izaslanicima brodske imovne obćine bile odviše nizko procjenjene, nije došlo do nikakvog uspjeha, da bi to vlastelinstvo kupila brodska imovna općina, te je tako kup vlastelinstva virovitičkog ponudjen drugim kupcima. Kako se ukupna procjena vlastelinstva virovitičkog obavljena po izaslanicima vlade i brodske imovne obćine znatno razlikovala od cijene, koju je tražio knez Schaumburg-Lippe nije se mogla brodska imovna općina više za kup interesirati, a to tim manje, što je knez Schaumburg-Lippe tražio za svoj posjed 42,000.000 kruna, a procjena obavljena po izaslanicima |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 145 iznosila je zajedno sa cijelim fundusom instructusom po jednoj verziji tek 23,000 000 kruna, a po drugoj 30,000.000 kruna, dakle prema drugoj verziji sa razlikom od 12,000.000 kruna. Medjutim umre vladajući knez Gjuro Schaumburg-Lippe, te je njegovom smrću prodaja pospješena s razloga, što je Gjuro knez Schaumburg-Lippe, ostavio osam sinova i jednu kćerku, pa je trebalo vlastelinstvo virovitičko, medju djecu razdijeliti. Pripomenuti je, da su kotari Virovitica i Slatina i po površini i po stanovničtvu veći od cijele kneževine Schaumburg-Lippe. 0 Božiću godine 1911. bude u Biickeburgu glavnom gradu kneževine Schaumburg-Lippe sklopljen kupoprodajni ugovor izmedju sadanjeg vladajućeg kneza Adolfa Schaumburg-Lippeja i grofa Ivana Draškovicha-Trakošćanskog, glasom kojega je Ivan grof Draškovich kupio od vlastelinstva virovitičkog sve podravinske šume u površini od 17 000 jutara, te čitavo gospodarstvo (ekonomiju) u površini cd 30.000 jutara zajedno sa cijelim fundusom instructusom za 32,000.000 kruna. Prema tomu kupio je Ivan grof Drašković veći dio vlastelinstva virovitičkoga sa čitavim fundusom instructusom, uz cijenu od 680 kruna po katastralnom jutru. 0 Božiću pako godine 1912. bude sklopljen u Biickenburgu kupoprodajni ugovor izmedju kneza Adolfa Schaumburg- Lippeja te franceske tvrdke „Société des Bois de Hongrie et Slavonie" koja imade svoje sjedište u Algiru (Africi), a podružnicu na Rijeci, glasom kojega je ta tvrtka kupila od vlastelinstva virovitičkog sve brdske šume u površini od 23.000 jutara za 15,500.000 kruna dakle uz cijenu od 670 kruna po katastralnom jutru 1 tako je cijelo vlastelinstvo virovitičko prodano za ukupno 47 500.000 kruna, koje je brodskoj imovnoj općini bilo ponudjeno za 42,000 000 kruna. V. Parcelacija bivšeg vlastelinstva virovitičkog. S razloga, što posjed Ivana grofa Draškovića u Seljinu (Baranya Sellye u Ugarskoj) u površini od kojih 12.000 jutara, graniči samo u kotaru slatinskom na posjed vlastelinstva viro |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 146 vitičkog a dijeli ga mjestimično samo rijeka Drava, to je Ivanu grofu Draškoviću bilo stalo do toga, da dodje do posjeda vlastelinstva virovitičkog samo u kotaru slatinskom, dok je posjed, što ga je kupio u kotaru virovitičkom većim dijelom već i rasprodao. Tako je primjerice staru hrastovu šumu Napast i Brezik u površini od 1200 jutara prodao za 2,500.000 kruna, a pustu Antunovac u površini od 1100 jutara sa cijelim fundusom instructusom za 1050 kruna po jutru šestorici Njemaca iz Apatina u Bačkoj, (dok si je zemljištna zajednica Virovitica razbijala glavu, da li može za tu pustu, koja graniči na posjed iste zemljištne zajednice kao i na kućišta samog mjesta Virovitice dati svotu od 1000 kruna po jutru, koju je novi vlastnik od iste tražio). Pusta Adolfovac u površini od 1200 jutara prodana je sa 800 kruna po jutru, dok si je livade iste puste grof Drašković pridržao. Svratiste u Virovitici prodano je samo za 120.000 kruna. Pripomenuti je, da je Ivan grof Drašković čitavi posjed, što ga je kupio od vlastelinstva virovitičkog u kotaru virovitičkom koli šume toli i ekonomiju jur razprodao, a nijedno jutro sa ispod 800 kruna. U kotaru Slatinskom pridržati će si grof Drašković puste Senkovci, Višnjica, Spanat, Slatina i Noskovci, dok će puste Ciganka, Mikleuš i Kapinci prodati/a imade za iste već i kupce sa nad 800 K po katastralnom jutru. Za pustu Kapinci i Ciganku u površini od 1200 jutara imade kupce, koji mu nude 970 K po jutru sa fundusom instructusom. Osim toga kani grof Drašković od podravinskih šuma u kotaru slatinskom, koje iznose 17000 jutara, površinu od okruglo 4000 jutara pretvoriti u drugu vrst kulture dok je šumu Crnje u površini od 606 jutara prodao tvrdci J. Frank i drug u Osijeku zajedno sa zemljištem sa 1150 kruna po jutru, pri kojem će tvrdka opet nješto zaslužiti. U drugu vrst kulture kani novi vlastnik pretvoriti slijedeće šume, koje će ali u vlastitoj režiji izraditi: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 147 — a) Šumu Lipik u površini od 315 j . b) » Brezik u » » 206 j. c) » Petrovac u » » 1885 j. d) » Prolom u » » 425 j. e) » Olovnik » » » 949 j. Napomenuti je, da će zemljište gore navedenih šuma biti prikladnije za oranice i livade, nego li za šumski uzgoj. Drvnu masu gore navedenih šuma želi novi vlasnik lih radi toga unovčiti, da uzmogne odplatiti zajam od 15,000.000 kruna, kojega je učinio, da može podmiriti kupovninu. Prodajom gotovo svih pustara u kotaru virovitičkom, te donjekle u kotaru slatinskom i unovčenjem drvne mase sa gore navedenih šuma, kao i prodajom zemljišta gore navedenih šuma, ostati će novom vlasniku tada jedino u kotaru slatinskom oko 20.000 jutara i to puste Slatina, Višnjica, Spanat, Senkovci i Noskovci u površini od 8 000 jutara i podravinske šume u površini od okruglo 12.000 jutara, na kojoj će se površini i nadalje po novom vlastniku šuma uzgajati. . Ovih 20.000 jutara zadržati će si novi vlastnik, te ne želi ništa više prodati. Za brdske šume, što ih je kupila francezka tvrdka, nema jzgleda većoj parcelaciji, već će se na istom zemljištu i dalje šuma uzgajati. VI. Faktična prodajna vrijednost šuma. 1. Podravinske šume. a) Kotar Virovitica. Kako je napred spomenuto, prodana je hrastova šumaBrezik- Napast u površini od 1.200 jutara za 2,500.000 kruna, što čini okruglo 2080 kruna po jutru. Šumu je kupilo jedno holandezko dioničko društvo kod kojeg sudjeluje i »Brodsko dioničko družtvo za trgovinu drva.« U svrhu što boljeg izkorišćenja te šume gradi se po Brodskom dioničkom družtvu u trgovištu Virovitica pilana u velikom stilu, pri kojoj će biti zaposleno preko 1200 radnika. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 148 Šuma je udaljena od trgovišta Virovitice kojih 4 do 5 kim. Ostalih 2.300 jutara podravinskih šuma u kotaru virovitičkom što čini Lozansku i Bušetinsku Gjoltu kupila je Hrvatska zemaljska banka u Osijeku sa 800 kruna po jutru ali tako, da pri višku nad 800 kruna sudjeluje u polovici opet Ivan grof Drašković, ako bi se iste šume dalje preprodale. b) Kotar: Slatina, U kotaru slatinskom kani za sada i najdulje za pet godina novi vlastnik lih radi odplate zajma voditi jače sječe u slijedećim šumama : Lipik, Brezik, Petrovac, Prolom, Olovnik i donjekle u Orešačkoj Gjolti. Sve te šume jesu u glavnom 40—50 godišnje hrastove sastojine pomješane sa grabom i bukvom, u kojima se mjestimično nalaze umetnuta starija hrastova stabla bolje kakvoće. Sva drvn a mas a tih šuma, koje iznašaju površinu od okruglih 4.000 jutara jest već prodana dok će se zemljišt e nakon sječe posebno prodavati. Sva hrastova i ina stabla izmedju 30—40 cm. kupila je u tim šumama tvrdka Engl i Sinovi iz Pećuha te plaća za stabla sposobna za tehničku porabu od 11 — 30 cm. debljine 14 kruna po 1 m3, a za ona nad 30—40 cm. deblj ne 30 kruna po 1 m3 u vagon stavljeno. Sva stabla nad 40 cm. debljine kupila je tvrtka Kopstein i Klein iz Budimpešte, te plaća 48 kruna po 1 ms u vagon stavljeno. Stabla tanja od 11 cm, debljine, te vrškovje i odpadke kupila je tvrdka Breuer iz Barča i tvrdka Deutsch iz Slatine kao gorivo. Svu drvnu masu izmedju 5 —11 cm debljine, kao i onu, što nije sposobna za tehničku robu, nadalje odpadke, vrškovje i t. d. dužan je vlastnik postaviti na željezničku stanicu, te dobiva od gore spomenutih tvrdka poprečno 20 kruna po šumskoj hvati, "dok će se iz stabalja tanjih od 5 cm. debljine i ostalih odpadaka paliti ugljen. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 149 — Primjera radi, što će svakako zanimati bivše procjenitelje kr. zemaljske vlade, kao i one brodske imovne općine navadjam, da u šumi Petrovac imade poprečno po jutru 140 m3 drvne mase, od toga odpada 65% na tehničku robu. Ovi su podatci uzeti sa površine od 400 jutara, na kojoj je jur čista sječa vodjena. Vlastnik imade u šumi Petrovac (površina 1885 jutara) čistih 800 kruna po jutru, a za zemljište dobiva napose 400 kruna. Za ostale šume može se uzeti kubikatura po jutru 100 — 120 m3 a od toga odpada 40—50% na tehničku robu. Razumijeva se, da je sa izradbom i izvozom zaposleno na hiljade, najviše domaćih radnika. Sume leže ili tik željezničkih postaja Mikleuš, Bukovica, Slatina, Medinci ili su poprečno najviše 3—4 kim. udaljene od tih postaja. U trgovištu Slatina gradi se takodjer pilana većeg stila po Emilu Baćoka iz Vrbanje, gdje će se rezati roba počam i od 30 cm debljine. Razumijeva se, da će se kroz pet godina sjeći najmanje godišnje 40—50.000 m3 drvne mase, jer se u svim gore navedenim šumama sječe na jedanput. 2. Brdske šume. a) i b) Kotar Virovitica i Slatina. Za brdske šume govori se, da imade u njima 3,000 000 m3 sposobne bukovine za tehničku robu. Francezko društvo nije položilo cijelu kupovninu od 15,500.000 kruna, već samo jamčevinu od 3,000.000 kruna, kani pako kroz 15 podina izraditi stare bukove sastojine prema njekom sječnom redu i podjedno uživati mlade sastojine proredama. Sječa će se voditi djelomično oplodnom sječom, a djelomično čistom sječom. Čiste sječine posaditi će se žirom kitnjakom. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 150 — Gruntovni vlastnik brdskih šuma ostaje i nadalje knez Adolf Schaumburg-Lippe, koji podjedno imade pravo nadzora godišnjih sječina s razloga toga, što stanoviti godišnji prihod ide na račun odplate kupovnine. U koliko je kup podravinskih šuma bio vrlo povoljan po kupca Ivana grofa Draškovića, ne može se to kazati za kup brdskih šuma, a to lih radi prevelike drvne mase, koja će se morati godišnje sjeći, t. j . hoće li se moći to u opće posjeći, izraditi, izvesti i unovčiti. Uzimajući u račun, da vlastelin Ivan grof Drašković sječe godišnje najmanje 50.000 m3 koli tehničke robe toli ogrijeva, to je za izvoz tih 50.000 m3 potrebno godišnje najmanje 5.000 vagona ili na dan 13 vagona računajući, da u jedan vagon stane 10 m3. Vlastelinu Ivanu grofu Draškoviću stoje na raspolaganje u glavnom četiri željezničke postaje i to Mikleuš, Nova Bukovica, Slatina i Medinci, te se i u najbolje m slučaju računajući i blagdane i svaku postaju sa 4 vagona razpoloživih dnevno, ne bi mogla natovariti i izvesti drvna roba samog Ivana grofa Draškovića, a kamo li kad k tomu pridolazi još drvna roba francezkog društva iz brdskih šuma tako rekući za iste željezničke postaje u kotaru slatinskom. Kako je napred spomenuto, imadu brdske šume najmanje 3,000.000 m3 drvne mase, koja će se uživati kroz 15 godina. Prema tomu odpada na pojedinu godinu za izradbu 200.000 m3, od kojih odpada recimo samo polovica . t. j . 100.000 m3 opet samo na tri od gore navedenih željezničkih postaja u kotaru slatinskomu, ostalo na kotar virovitički, to je tada u opće nemogućnost imati na svakoj postaji najmanje 12 vagona dnevno na razpolaganje. Još gore stoji račun sa radnim silama. Vlastelin Ivan grof Drašković imade zaposlenih najmanje 1500 radnika, većinom domaćih, susjedni vlastelin braća baruni Gutmann imadu u planinskim šumama zaposlenih opet najmanje 2000 radnika većinom domaćih, čega radi će tada Francezko družtvo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 151 morati tražiti strane radnike, koji su pako svakako skuplji od domaćih, te bi se lahko moglo dogoditi, da francezko družtvo ne će moći udovoljiti svojim godišnjim obvezama prema knezu Schaumburg-Lippeju. Faktična prodajna vrijednost šuma (zemljište i drvna masa) može se prema gore razloženom a i prema faktičnim podatcima uzeti za podravinske šume sa najmanje 1200 kruna , a za brdske šume sa najmanje 600 krun a po jutru, što čini za ukupno 40.000 jutara šume kako slijedi: 17.000 jutara podravinskih šuma a 1200 K = 20,400.000 23.000 jutara brdskih šuma a 600 K == 13,800.000 Ukupno 34,200.000 Odbiv od toga površinu na puteve, šanceve, prosjeke, neplodno tlo i t. d. sa okruglo 1.000 jutara a 900 kruna, to odpada ukupno 900.000 kruna. Odbiv nadalje od ukupnih 34,200.000 kruna na 4-3 °/o postotnu pristojbu 1,470.600 kruna, te odbiv napokon od ukupnih 34,200.000 kruna razne izdatke u najgorem slučaju sa 1,000.000 kruna, pokazuje se faktična prodajna vrijednost šuma bivšeg vlastelinstva virovitičkoga sa 30,830.000 kruna, dok je procjena učinjena po vladinim izaslanicima i po izaslanicima brodske imovne općine iznosila za cijelo vlastelinstvo virovitičko sa cijelim fundusom instruetusom u povoljnom slučaju tek 30,000.000 kruna. U gornji račun nije uzeta ekonomija, koja vrijedi uzevši kat. jutro samo sa najmanje 700 kruna posebno 21,000.000 kruna. A napose k tomu dolaze svratišta i kuće u trgovištima Virovitica i Slatina sa najmanje 1,000.000 kruna. VII. Zaglavak. Čim je uslijedila prodaja vlastelinstva virovitičkog, sveopći glas je bio: »grof Ivan Drašković mora propasti, njemu nema spasa« i t. d. nu iz svega toga nije ništa, već obratno, grof se smije, da mu ostaje u kotaru slatinskom ravnih 20,000 ju |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 152 — tara tako rekući »badava«, od toga 8.000 jutara najbolje ekonomije i 12.000 jutara krasnih podravinskih uzor šuma. I pisac ovih redaka rado dijeli radost grofa Draškovića sa utjehom, što je bar nješto od njekadanjeg vlastelinstva virovitičkog ostalo u rukama domaćeg, hrvatskog velikaša. Ova prodaja neka bude ujedno nauka nama šumarima, kako treba da šume procjenjivamo naročito s obzirom „na prodajnu vrijednost šuma." Mi šumari, svi bez razlike, znademo procjenjivati šume samo po jednoj te istoj šabloni, dok ih sa prometnog i trgovačkog gledišta ne znademo ni malo A zašto ? Jednostavno zato, što prvo ne pratimo dovoljno, kako bi to trebalo, trgovačke vijesti o drvnoj robi obzirom na to, kakova se drvna roba potražuje, te koja joj je cijena, drugo, što se prometu i trgovini sa drvima podaje slaba pažnja na šumarskim školama, dok se to više za trgovačke škole ne može kazati. S razloga toga, dogadja se vrlo često, da gotovo svaki drvotržac, naročito ako je svršio višu trgovačku školu, pogodi bolje prodajnu vrijednost ne samo cijelih šuma već i pojedinih stabala, nego li šumar, pa bio on i akademičar. Da je u nas šumara, svih bez razlike, iole trgovačkog znanja, a naročito onog o trgovini sa drvima, ne bi se dogodilo, da je vlastelinstvo virovitičko kupio drugi kupac i još k tomu na vjeresiju, a ne brodska imovna općina, koja je rnogla čitavu kupovninu tako reći u gotovom izplatiti, a što je još najljepše, kupio je taj drugi kupac virovitičko vlastelinstvo znatno skuplje, nego što je bilo ponudjeno brodskoj imovnoj općini. Nadalje se ne bi dogodilo, da se krasne 40 do 50 godišnje tako rekući čiste hrastove uzor šume, kojih je jedva naći i kod brodske imovne općine, moraju sjeći u najboljem prirastu bh radi namirenja kupovnine, a k tomu dolazi još i ta |
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 153 — žalostna činjenica, da će se znatne površine otudjiti daljnjem šumskom uzgoju, a kakav utjecaj imade to na klimatičke odnošaje kotara, prepuštam sudu štovanog čitaoca. U Slatini , mjeseca veljače 1913. Rudolf Koliba š, kr. šum. povjerenik. U koje drveće udara grom i zašto? Već od najstarijih vremena poznato je, da grom udara ponajvećma samo u stanovito drveće, koje ima, kako u davnim vremenima mišljahu, osobitu privlačivost za munju. U mitologiji mnogih naroda nalazimo stanovito drveće posvećeno bogu gromovniku ; spominjem samo grčkog gromovnika Zevsa, komu je bio posvećen hrast — a za hrast i danas znamo, da biva mnogo češće udaren gromom, nego li ostalo drveće. U narodu je takodjer poznato, da u nekoje vrsti drveća, kao n. pr. bukvu vrlo rijetko udari grom, dok jablani i hrastovi skoro za svake oluje trpe od strijele. Nije dakle čudo, da nauka, baveći se i najneznatnijim problemima nije mimoišla ni pitanje: »U koje drveće udara grom i zašto ? U nedavno izašloj brošuri* profesora biljne fiziologije na sveučilištu u Jeni dra. E. S t a h 1 a ovo je pitanje na temelju dojakošnj h i njegovih vlastitih istraživanja podvrgnuto svestranom razmatranju, a čini se daje dovedeno i do prilično izvjesnog kraja. Neka mi buie dozvoljeno priopćiti rezultate odličnog učenjaka u ovom stručnom listu, jer držim, da čitaoci istog imadu u prvom redu za ovo pitanje interes, te će na temelju svojih vlastitih opažanja moći jamačno svoje vlastito iskustvo uporediti sa naukom. Opažanja i bilježenja udarca groma u drveće su u nekim krajevima na dulje vremena obavljana, te se ti podaci u glavnom podudaraju. Opsežna statistička izvješća na temelju opažanja za vrijeme od 23 godine potječu od Vande rlinden a iz Belgije. Iz tog izvješća vidi se, da na 1101 udarac groma dolazi u postotcima izraženo na * E. Stahl: Die Blitzgefahrdung der verschiedenen Baumarten. G. Fischer, Jena 1912. |