DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 162 —
Sasvim je naravno, da slabo razvijenim korenjem može biljka izrabljivati
samo razmjero maleni objam tla, a prema tome ostaju kržljavioni dijelovi biljke, koji se nalaze nad zemljom.


Prema prikazanom odnošaju korenja prema sadržini vapna u zemlji
razumljivo je dakle, zašto drveće uslijed sve to jačeg nestajanja vapna
u zemlji u porastu sve to jače zaostaje. Svake godine moraju se stvarati
nove žilice pomoću kojih drvo iz zemlje crpi hranu, a čim postaje tlo na
vapnu siromašnije, tim se korenje i žilice slabije razvijaju, a prema
tome se slabije razvija i nadzemni dio biljke.


Ako dakle kod stabala, koja su do onog doba, kada je u tlu počelo
nestajati vapna, postigla neki stalni razvoj, uslijed spomenutih okolnosti
započne birati korenja sve to manje, to je naravna posljedica, da
se mora krošnja smanjivati, pošto nastaje nerazmjerje izmedju upojne snage
cjelokupnog korenja i množine lišča, koje isparuje vodu. Kod crnogorice
opažaju se te posljedice pojavom, da iglice poenu prije reda odpadati, a
iza toga počnu ugibati grane i dijelovi stabla.


Kod listača umanjuje se ne samo broj lišća, već i samo lišće postaje
sitnije, iza toga počnu se vršci stabala sušiti, a krošnja postaje sve
to redja.


Istodobno sa pomanjkanjem vode nastaje i pomanjkanje hranivih
tvari, a napose dušičnih spojeva, što je uzrok konačne propasti stabala.
Zrak, u kojemu imade kiselina, širi se na daleko po okolišu, zalazeći
duboko u sastojine, a izlučivanje vapna iz tla često je već započelo, a da
se na drveću još ništa ne opaža.


Tek onda, kada je izluživanje vapna jače napredovalo, opaža se, da
biljke boluju, a onda počnu sastojine razmjerno brzo propadati. No i na
onim mjestima, gdje izluživanje vapna iz tla nije jedini razlog propadanju
sastojine, ono ipak uništavanje pospješuje, jer čim veća i više koncentrirana
množina kiseline dolazi u doticaj sa krošnjama drveća, tim veće
množine kiseline padaju i dolaze na tlo.


Pošto se one štete, koje prouzročavaju izluživanje vapna iz tla mogu
sa velikom vjerojatnošću dodavanjem vapna paralizirati, to je od velike
važnosti, da se u svakom pojedinom slučaju ustanovi razmjerje, u koliko
na dotičnom štetnom uplivu participira samo tlo, a u koliko se to opet
mora pripisati neposrednom uplivu kiselih plinova na samu biljku, pošto
uslijed štetnih upliva istih na samu biljku može nastupiti posve slično
obamiranje i propadanje drveća.


Pa kakogod se štetne posljedice nastale izluživanjem vapna u zemlji
mogu dodavanjem vapna popraviti, tako se neposrednom štetnom uplivu
kiselina na lišće u opće ne može doskočiti.


(Po Dr. Kramer-u iz Umschau V. C.)


Osobne vijesti.


Imenovanja. Kraljevski povjerenik u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji
imenovao je šumarskog pristava Vilka Vi dm ar a kotarskim šumarom
u X. činovnom razredu kod gradiške imovne obćine, sa sustavnim
berivima, a kr. kotarskog šumara II. razreda Petra Petrović a kod kr.
kotarske oblasti u Vrbovskom, kr. kotarskim šumarom I. razreda u X. či