DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 133 —


niku od g. 1860. § 68. al. b) stoji, da mjestne općine imadu
pravo na »potrebno« im gradjevno drvo, a dosljedno tomu
mora se uzeti, da se drvo to ima dati samo ako ga treba i
koliko ga treba, odnosno, ako se otudji po mjestnoj obćini, da
se vrijednost istoga mora imovnoj obćini naknaditi.


To slijedi takodjer i iz stilizacije ustanova § 25. naputka
a) prema kojemu uštednje na drvu neidu u korist onoga, kojih
je uštedio, nego u korist svijuh, koji su u dotičnom šumskom
predjelu ušumljeni, čega radi ni pojedinci ne imaju pravo ni
dobiti više drva, nego što ga faktično za svoju vlastitu porabu
trebaju.


Iz svih ovdje navedenih zakonskih ustanova slijedi, da
imovne obćine nisu dužne bezuvjetno do vijeka i bez obzira
na to iz kakovog će se materijala mostovi graditi, dati za
mostove drvo mjestnim odnosno upravnim obćinama, nego da su
im one dužne dati drvo samo uvjetno t. j. samo toliko,
koliko ga za gradnju faktično treba i samo dotle, dok dotičnu
cestu uzdržava obćina.


Gradi li obćina most iz željeza, betona itd., nije dužna
imovna obćina za gradnju mosta ništa dati, kao što nije dužna
ništa, — dapače ni gradjevno drvo, — dati ni onda, ako cesta bude
preuzeta u mrežu zemaljskih ili državnih cesta, koje nisu dužne
obćine uzdržavati.


Osim toga slijedi i to, da mjestne, odnosno upravne obćine,
moraju za potrebno im gradj. drvo platiti pristojbu kao i
ostali pravoužitnici, ako se ista plaća, te da dobiveno drvo ne
smiju unovčiti ili odsvojiti, nego da doznačeno im gradj. drvo
moraju ili lih u odredjenu svrhu upotrebiti, ili za njega potpunu
šumsku pristojbu platiti.


Iz toga slijedi konačno i to," da imovna obćina nije dužna
gradjevno drvo za most pribaviti, ako takovoga ne ima u njezinim
bližim srezovima, a po gotovo da nije dužna pribaviti
gradju od najbolje vrsti drveća, ako je u tim srezovima nebi
bilo.