DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 192 — deblovina ljepši oblik nego austrijski crni bor, a i sušu bolje podnaša od potonjeg. No točan se sud o korsikanskom boru ne može izreći, jer su njegove kulture premlade. Kraj crnog bora najviše se sadi smreka (Picea e .celsa). Do sada je rasadjeno oko 2-1 milijuna njenih biljka ili 4-4% od svih 47 6 milijuna posadjenih biljka. Nju sade grupimično u smjesi sa crnim borom na boljem tlu i na zaštićenijim položajima u visinama iznad 500 metara, gdje dobro uspijeva. Smreka će se moći kašnje upotrebiti kao ona vrst drveća, koja će na mnogim mjestima zamijeniti bor kada ovaj popravi tlo. Kulture sa arišem (Larix europaea), od kojeg je rasadjeno 155.200 biljka, nisu pokazale željena uspjeha. Izprva brzo rastući ariši zaostanu kašnje u rastu za istim borom, koji ih već u 15. godini preraste, te isti onda uslijed pomanjkanja svjetla propadnu, u koliko se nisu već i prije za trajanja većih suša posušili. Od zasadjenih ariša ostalo je jedino nekoliko uspjelih grupa na boljem tlu i na višim položajima. Ni japanski ariš (Larix leptolepis) nije pokazao bolje rezultate, te se jedan i drugi danas samo u rijetkim slučajevima upotrebe. U prvim godinama pošumljenja zasadjeno je oko 356.000 biljaka bijelog bora (Pinus silvestris) i to na mjestima, gdje malo snijega pada. Gdje se na to nije pazilo, tamo su takove sastojine od snjegoloma sasma uništene. I na onim mjestima, gdje su se kulture uzdržale, imade bijeli bor rijetke i visoke krošnje, kojima slabo zaštićuje i popravlja tlo, te su se ova mjesta morala već do sada podsaditi sa jelom, smrekom, hrastom ili jasenom. Bor se kašnje iz ovakovih mjesta prema potrebi polahko odstranjuje, a ostave se samo lijepo uzrasla stabla. Bijeli bor u smjesi sa crnim ne daje takodjer bolje rezultate. Danas se bijeli bor upotrebi kadkada jedino tamo, gdje ne pada mnogo snijega, te za popunjenje praznina u sastojinama crnoga bora, jer on brzo raste, te takove praznine brzo izpuni. |