DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 218 —


Dužica slavonske proveniencije ne izvaža se preko Rijeke već vi^e
godina, nego nasuprot se u riječku luku uvaža američka dužica. Fina rezana
roba izvaža se sada samo u neznatnoj mjeri. U Francuskoj dominira
sada američka i ruska hrastovina a u Belgiji čak i japanska.


Odnošaji su se iz temelja promijenili.


Njemačka sa svojom orijaškom industrijom postala je našim glavnim
kupcem za finu slavonsku hrastovinu, a riječka pomorska luka ostala je
time posvema na strani, dapače bez ikakvog izgleda, da će se tržne prilike
barem u doglednom vremenu poboljšati.


Jedino možemo sa zadovoljstvom konstatovati, da export u Italiju pokazuje
rastuću tendenciju.


Podržavljivanjem taljanskih željeznica nastala je tamo živahna djelatnost
u gradnji vagona. Taljanske tvornice vagona su konstantno zaposlene,
pa dobavljaju potrebne mostnice za vagone isključivo od nas.


Ovdje se istina radi samo o običnoj hrastovini, ali cijene, koje su
moguće postignuti, ne stoje ipak u razmjeru sa visokom šumskom taksom
u Hrvatskoj i Ugarskoj.


Iz predstojećeg razlaganja vidi se, da se izvozni poslovi sa hrastovinom
ne mogu nikako smatrati povoljnima, dočim se bukove podvlake u velikim
masama preko Eijeke exportiraju.


Francuska tvrtka, koja je na Rijeci svoju trgovinu osnovala, preuzima
godišnje par stotina hiljada bukovih pođvlaka, koje dalje exportira.


Italija participira takodjer na znatnoj količini kod izvoza.


Mekana rezana roba ima veliku prodju, a i cijene pokazuju konstantno
rastuću tendenciju. Nekoliko parobrodskih tovara pošli su izravno
u Tripolis, te je Italija kao i prije redovita mušterija za našu hrvatsku
jelovinu. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati, da se je u zadnje vrijeme
novi predmet exporta pojavio, a to je gorivo drvo za Tripolis i
Bengasi.


Do sada su dva parna broda potpuno tim tovarom otpremljena, a
ugovorom je otprema od nekoliko hiljada vagona za taljansku vladu osigurano,
koja se drva još ove godine imaju ukrcati.


Iz N. H Z. priobćio T. G.


Dopisi urednićtva.


P. n. g. Anonymus . Priposlani članak o reformi imovnih obćina
nemožemo objelodaniti, jer si, iskreno govoreći, nemožemo predstaviti, da
bi se onakovim reformiranjem postiglo isto drugoga, nego se postizava
danas. Dapače držimo, da bi u mnogo koječem bilo puno gore.
Bez obzira na to, da se jednoć stvorena vlastnost pojedinih imov.
obćina po vladajućim pravnim nazorima o imetku raznih vlastnika, nemože
tako lahko u obće u jednu cjelinu stapati, niti takovo stapanje novim
zakonom oktroirati, nemožemo dokučiti, kako bi dvije ili tri siromašn e
im. obć. kad bi se po Vašem predlogu u jednu stopile, postale bogate .


Smanjenje broja osoblja nebi donjelo toga bogatstva, a jedva da bi
se i stapanjem gospodarstvenih ureda moglo u tom pogledu išta polučiti.Imovne
obćine nemaju ni sada previše osoblja, a ako bi se morali svi nuždni