DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 26! — Drugo pismo iz Draganićkog luga. (Nastavak). Pogledamo li si s bližega matematski oslon, s kojim je g. P. htio utvrditi svoj navod o posvemašnjoj zagaji Drag. luga nakon prve obhodnjice, onda opažamo, da on polazi s hypoteze »ako sada jošte pred postavim , da ukupna površina šume iznosi P jutara onda slijedi, da će P se prve godine prebrati, a po tom i u zabranu staviti — jutara« (str 457.). Moram priznati, da bi taj računični zaključak bio sasma ispravan, kad bi stajala gornja predpostava i kad g. P. nebi bio pobrkao čistog sijeka sa uredno prebornim Gornja formula kao i njezin zaključak »aiza 22 go 22 P dine prve obhodnjice stajati će pod zabranom . = P jutara, dakle cijela šuma« stajali bi samo onda, kad bi se unutar tog roka cijela šuma (P) imala isjeći čistim si jekom i odmah zagajiti. Sječem li pako uredno prebornim sijekom samo najdeblja stabla i to samo iz jednog odjela, i budem li tim postupkom s odjela, koj je n. p. velik 135 jutara i podpuno obrasao sa 17029 stabala koja predstavljaju debljinske razrede \ (odj. 15. ur. raz. Visoka) izsjekao samo 5U5 stabala (debljih od 61 cm. p. p.) odnosno u tom slučaju samo 3.7 hrasta po jednom jutru, (debljih od 61 cm ) i time na toj cijeloj površini prouzročio čistina i progala računajuć da 125 god. staro stablo zastire 53Q0 od samo 17 jut. tada niti sam posjeko P površinu niti mogu staviti P površinu u predzabranu, već samo ntl dio P površine, samo onih 17 jutara. Dakle ne P kako to tvrdi g. P. već Pn. Uvrsti li se sada ta ispravljena i istini odgovarajuća mate22 P„ matička predpostava u konačnu formulu g. P—a —»„— onda slijedi, da nakon njezinog razriješenja nepreostane P = cijela šumska površina kao zagajena već samo ..) t. j . samo ona, koja je tečajem prve obhodnjice unutar pojednih odjela faktično i izsječena. Na slici broj 2. (str. 136. S. 1. g. 1912.) zorno je predočeno, kako je porasla jedna hrpa hrastova, a naročito ono stanje do kojeg su se isti razvili tečajem 29 godina, iza kako bje iz njihove sredine u ono doba izsječen hrast orijaš, od kojih je njeke nadrasao bio, pa ih je tečajem svog života svakako sprečavao i smetao im u onakovom porastu i razvoju, za kakovim bi oni bez te smetnje, svakako bili dosegli oslonom na zakone svog fiziološkog razvoja. To je jedna od tipičnih slika, kakove su se u Drag. lugu usljed neuredno prebornog sijeka razvijale i razviti mogle. Neima dvojbe, da su ovakovi posljedci, u kojima se zrcale učinci koli raznih sastojinskih prilika, toli i djelovanja same naravi gledom na razvoj stabaia vanredno poučni, ter da upravo oni imadu služiti kao uputnici u zakone, koji kod urednog prebora dieluju na prirast, na pomnožanje drvne gromade. na njezinu kvalitetu kao i na one momente, pod kojima nastaju i pod kojima se mijenjaju pojedine faze stablovne kvalilete tečajem raznih sklopova, Što no ih takove hrpe do konačne uporabe pojedinog individua, tečajem kojih loO —140 godina proživljuju Kad bi se u svakom uredjajuom raz |