DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 262 —


redu poradila i analizovala po jedna takova skupina hrastova, to bi se
bez dvojbe dobilo tako pouzdano uzporedjajno gradivo, da bi se njegovom
pomoći dali brojčano uglaviti svi oni lokalno-statički momenti,
koji su jediui kadri, da pouzdano predoče one gospodarstvene razlike u prihodima
do kojih dolazimo, kad uporabljujemo odnosno uzgajamo hrastove sastojine
jedanput uredno prebornim sijekom, a drugi put sredstvom sječinskom
gospodarenja, spojenog bud s naravnim bud s umjetnim pomladjivanjem.
Za sada ću o stablima predočenima na označenoj slici, kojih ima osam u
okrugu oko starog panja poraslih i koja su nekadanje stajalište
starog hrasta svojima krošnj ama danas podpuno nadrasla
i sklopil a saobćiti samo niže izkazane podatke, dok ću se na taj
predmet svojedobno obratiti posebnom grafičkom statičkom obradnjom,
onda. kad budu posječena i iztražena dva do tri srednja stabla iz te skupine,
koja će pružiti ispravnu sliku o svojem životu i razvoju prije i poslije
usjeka hrasta orijaša iz njihove sredine. Promjer panja bez kore i
bijeli tog usječenog hrasta, mjeri još danas u visini od 75 cm. 152 centimetra.
Prvi hrast, na slici od panja desni, označen je brojem jedan, istim
redom u naokrug, a smijerom na lijevo, teku brojevi ostalih stabala sve do
hrasta, koj se nalazi na slici lijevo od panja ter koj kao posljedni nosi
broj osam. Ta stabla imadu danas slijedeće omjere:


Udaljenost Stojećeg hrasta


rt


stoječ.hrasta od


panja starog,


posjeć. hrasta,


mtr:


rt


M


ho C


OJ JZ


O

Y i


promjer
krošnje u
mtr.


Opazka


stojećeg hrasta


od susjednog o
stabla mtr : IM
u


a


1


a.
1


2
3
4
5
6
7
8


4.50{
4.00J
2.00 [
9.C0{
14.70{
IO.IOJ
8.00J
10 60|


od br. 8— om.
od br. 2—4.5 m.
od br 1 — 4.5 m.
od br. 3—4.4m.
od br. 2—4.4m.
od br. 4 7.8 m.
od br. 3 7.8 m.
od br. 5— 7.m.
od br. 4— 7,m.
od br. 6 — 7.5 m,
od br. 5 -75,m.
od br. 7— 2.7 m.
od br. 6—2.7 m.
od br. 8 — 9.1 m.
od br. 7 — 9.1 m.
od br. 1— 9m.


Izkazani omjeri su na toliko


poučni, što dozvoljavaju zaključak,
da su se stabla usuprot toga, što
stoje prilično gusto jedno do drugoga
i do panja, ipak mogla razvijati
do dosta znatnih dimenzija
Analiza će pokazati kakovi su bili
učinci zastora i progale i kako su
jedan i drugi djelovali na kvalitet:
prirast tih stabala.


58
53
41
61
47
54
23
3S


24
23


19.5


21.5


17.5
21
15.5
19
15
13


7.8


12.4
12
12
7-8
9


G. P. pokušao je, da uredno preborni sijek u Drag. lugu upravo s
naslova proloma krošanja i odatle nastati imajuće štete diskreditira (str.
474. i sljedeće), pak je bez realne podloge, lih na temelju
spekulacije i svojih računičnih supozi.cija sracunao i ovo i
ono i dokazao, koliko će daljnih milijuna Drag. ovlaštenici izgubiti usljed
devalvacije pojedinih stabala, pretrgne li im se sklop putem uredno pre