DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 263 — bornog sijeka Ako li je g. P. s tim dijelom radnje želio pružiti dokaz, da umije razvojem računa obraniti postavljenu predpostavu, onda je u tome kao i na prijašnjim sličnim operacijama sjajno uspio. No šumarskoj znanosti učinio je tom partijom svoje kritike vrlo slabu uslugu zato, jer niti jedna od podloga, na koje je postavio svoj račun, nije dobavljena iz Drag. luga, te nije ni zbiljna ni istinita već je osnovana na onima: »uzeti ću, predpostavi li se sada, uzme li se, što je posve vjerojatno itd.« Ovi zaključci, ne samo da nestoje, već ih izričito za Drag. lug poričem sve da i dopuštam teoren, da se prelomom sklopa krošanja može alterirati kvaliteta stabla. To biva ali samo uvjetno i samo prolazno (do ponovnog sklopa i podrasta novouzgojene okolištne sastojine i kod stabala samo do stanovite njihove dobe, do 80—90 godine, kako sam jur napred spomenuo), pa tvrdim podjedno, da ta alteracija nemože nikako tvoriti razlike od 40°/0 u kvaliteti kako to g. P. predpostavlja, a da toga ničim ne dokazuje- Na str. 475, 478.—479. navodi g P. da će zavedenjem ur. preb sijeka djelatnost prirastnog postotka tako ološiti, da će na tvorivo odpasti sam o 30% a na ogrjev 70°/0 sto će reći, da će prirast, koj će stvarati stablovne sadržine u ured. preb šumi nakon proloma krošanja proizvadjati samo gornja vrijednostna razmjerja. Odakle je g. P. te brojke dobavio, toga ne navodi, kao niti okolnosti gdje su ti hrastovi rasli, na kojima je on takovo nerazmjerje ustanovio. Poričem medjutim obstojanost i mogućnost ovog odnošaja i ovakovog razmjerja, a moram tu tvrdnju i pobiti, jer su upravo na tom, sasma samovoljno konstruiranom temelju i opeta sračunati milijuni, koje da će Drag. ovi. izgubiti s uvedjenja ured. preb. sijeka. Jasno je, da je u uredno preb. šumi sasma izključena mogućnost, da jedno stablo nakon prologa krošanja ma iz kog razloga do svoje uporabe onako osamljeno raste, kako to biva n. pr. kod nadstojnog stabla srednje šume. U ured. preb. šumi je takvo osamljeno mjesto stajalište tečajem 60—80—100 — 120 godina zato nemoguće, jer se oveća plješina mora odmah posumiti čim mimo nje prodje sijek. U tom slučaju će se sastojine opeta sklopiti, štetni će uplivi na prirast prestati a povoljni se usljed nestalog sklopa umnožiti. Manja li je nastala plješina, tad ju i onako zastru krošnje periferičnih stabala i time spriječe, odnosno znatno umanje nepovoljne utjecaje na prirastne funkcije. Glede te vlastitosti ured. preb. sjeka moramo već jednom biti na čistu barem mi, koji hoćemo da o njemu pišemo. Već taj sastojinsko-razvojni proces izključuje gornju predpostavku g. P - a., a jošte više utvrdjuju zasebna iztraživanja K. Schuberga koji je na temelju istih ustanovio*, da na nadstojnim hras tovim stablima srednje šume u dobi od 42.—190. godina imade poprečno 55´3e/0 »Schaftnutzholz-a,« na stablima 45—195 godina starima 64°|0 »Schaftholz-a« ; pa kad on tvrdi ... . »wâhrend anderswo bei ungefâhr gleichem Alter und Ausmass (80 god. 20—25. m. visina, p pr. 50 -60 cm. i 3.2—5.3m3 sadržine) 60 bis 70°|„ Nutzholz mi M ittelwald e erreicht werden« — onda će morati i g. P. želi li da ozbiljnima uzmemo njegove milijuno — dokaze, istima podati sasma drugu podlogu, no ju je dao u svojim predpostavama. Medjutim sam sada već * Zur Betriebsstatik im Mittelwalde. Untersuchungen und Erfahrungen von K. Schuberg, Oberforstrat, Professor an der. tech. Hochschule Karlsruhe. Berlin. ...... 1898. 5 kr..20 hell. Str. 32. i 89. |