DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 264 — u stanju, da saobćenjem posljedaka što sam ih dobio u tom pogledu na uzornim stablima, koja sam dao rušiti na pokusnim plohama u Drag. lugu raspršim gornje predpostave g. P- a. U tu svrhu navesti ću posljedke dobivene upravo u onim sastojinama, koje su prikazane na si. 1 i 2 (str. 136 S. 1. 1912.) Po glasu manuala imadu uzorna stabla na pokusnoj plohi u odjelu 4. ur. raz. Jelas—Karabna sljedeće postotke deb i o vine : pr. promj. 20 cm. = 8..°/01 26 = 870! 0, 38=57% 45 = 59°|0, 63=.60°|e, 73 = 55°!0 dok sadržaje na pokusnoj plohi u odjelu 4. ur. razr. Sušje nalazeće se uzorno stablo sa prs. promj. od 14 cm = 90°´0, 24 = 92°|„, 36 = 81°[0, 44 = 55°|0, 55 =59° 0 i 64 = 66% deblovine. Konstatujem istodobno, da je postotak tehničke uporabivosti kod pretežitog dijela gornjih debljih stabala jošte veći nego li iznosi označeni postotak deblovine zato, što imade kod de belih stabala u rašljama i vrhovima jošte uvijek sortimenata, sposobnih za tvorivo i gradju (za duge. podvlake, stupove, kolje). I postotak prirasta, kog je u računu g. P. sa 2 upotrebio — neis pravan je Taj iznosi za sastojinu prvanjeg gornjeg odjela (108. jut. 1212(> štab.) 1 5°|0, a za potonji odio (84 jut. 7968 štab.) 2.1%*. Želio li je g. P. zarezati rovaš na teret preb. sijeku u prispodobi sa oplodnim, tad je morao i smio kalkulirati samo sa razlikom tehničke kakvoće od 12% odnosno 9.5%, a ne s onom od 40% i a isto tako sa gore istaknutima razlikama prirastnog postotka a ne s onima, koje je u svom računu zaista upotrebio. Razlike bi bile u tom slučaju manje, računični posljedci predpostavama nješto bliži, formalna pogreška bila bi manja. Druga materialna pogreška tog računa jošte je veća, a sastoji se u tome, što cijeli taj račun nije osnovan na znanstveaoj podlozi, jer se pri obračunu vrijednoste razlike izmedju stabala, uzgojenih prebornim i sječinskim gospodarenjem nije smjelo računati sa u šumi nepostojećima omjerima izmedju tvoriva i goriva, već se je ta razlika imala ustanoviti putem postotka kvalitetno g prirast a za ono razdoblje stablovnog porastka, za koje se je isto nalazilo u stadiju prelomljenih krošanja, te je nesklopljeno raslo. Da se pako tim putem nemogu dobiti neispravno sračunani milijuni g. P—a., to ću dokazati ovim razmatranjem. Neka je stablo, danas u prs. promj. debelo 62 cm. (a dugo 25 m.), raslo tečajem cijelog svog života u sklopu, pa neka je potonji prekinut prije 22 godine tako, da se išli tečajem cijelog tog vremena u obče nije više mogao ili samo nepodpuno sklopiti. To stablo mje´ilo je prije 22 godine u prs. promj. 52 cm. (i neka je bilo visoko 21. mtr.) U tom slučaju iznosila je ukupna sadržina tog hrasta 2.36 m3, a omjer izmedju tvoriva i goriva neka je iznosio (po g. P—u.) samo 70%: 30% indi 1.653 i 0.713, pa po tome i ukupna novčana vrijednost (l.65X!5 .- i 0 71 X 2 .- P° g- P—u.) 26 K. 17 filira. Danas sadržaje to stablo 4,llm3. Razlika obijuh kubatura iznosi 4.11—2.36 = 1.75. Od toga neka je (po g. P—u) samo 30% tvoriva =0.52m 3 i 70% goriva = 1.23 m3. Vrijednost goriva, priraslog unutar 22 godine na tom hrastu iznosila bi dakle samo 7 K. 80 fil. i ona — goriva 2 K. 46 fil. što će reči : da bi ukupna vrijednost tog hrasta nakon 22 godine iznosila (po g. P—u) 26-17 -f 7 80 + 246 = 36 K. 43 filira. Prije svega odra* Prigovor, za što sam pokraj izbrojenih sastojina u Drag. lugu, jošte polagao i pokusne plohe, objasujuju gornje brojke, iz kojih sam sve razloga izkolčenja preduzimao. |