DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 265 — zuju se učinci pojačanog pristupa svjetla na takova stabla znatnije samo na gromadnom prirastu (Massenzuwachs). Na samoj kvaliteti, odnosno razmjeru izmedju deblovine i krošnja neće te posljedne 22 godine više moći da izazovu ma ikakvu znatniju promjenu zato, jer prije svega na izgradjenom jur habitu stabala starijih od 80 godina, nemože deblovina postati kraćom a niti krošnja niže saći da prouzroči, akopren se ona sama po sebi i u sebi pomnožava. A grane, koje s jačeg pristupa svjetla po tom deblu porastu, nemogu u tom razdoblju više postići onakovih debljina, da bi na sniženje vrijednosti debljinskog razreda mogle znatno uplivati. Nu jedan činbenik, onaj povišene vrijednosti debljinskog stabla, postaje pod gornjim okolnostima znatan, a to je postotak kvalitetnog prirasta koj nalazi svoj izražaj u tome, da je hrastovina, što biva deblja — i skuplja! Shodno tome nesmije se pri obračunu vrijednost hrasta debelog 62 cm. u prs. promj pridržati ista cijena kao i za obračun vrijednosti stabla od 52 cm. p. p, (od 15 K. po m3) kao što to čini g. P., već valja upotrebiti cijenu, koja toj kvaliteti odgovara. Petrovaradinska im. obćina imade n. pr. za debljinski razred do 45 em. p. p. cijenu od 14 K. po kub. metru, od 46 — 55 cm = 19 K. za 56 -63 cm =26 K.. što se odnaša naprama cijenama g. P—a. kao 11 : 15 : 22 krune. Obzirom na to imala bi ispravna vrjednost tog hrasta nakon 22 godine iznositi 26*17 -f- ..5. 24 64.:,.2 1-28 X63°/0= 1.1.3.*22:= ´20-1.0-´= sveukupno 51-65, a ne 36*43 kako je to gore ustanovljeno po premisama g. P—a Hrast je dakle usuprot toga, stoje stajao nesklopljen, za 22 godine postao više, a ne manje vrijedan. Šteta nastalih s prolomi krošanja, neće i nemože g. P. nikada ustanoviti putem računa s postupnicama, jer su mu predpostave za pojedine članke istih pogrješne dok g P. piše, da će stabla stavljena na prostu stojbinu (valjda je htio reći otvoreno stajalište) kod prve obhodnjice, tuđe i takova ostati do konca 88. godine I (str. 477.). Put, kojim se u gornju svrhu imade udariti, vodi izključivo k računanju pomočju postotka kvalitativnog prirasta. U predležećem primjeru poslužiti ću se tim načinom sa gornjim cijenama i pretpostavom, da je gornje stablo, koje je prije 22 godine imalo 52 cm. p. p. raslo u posljednjim 22 godinama u debljinu za 4 5m.m. na godinu (što je u Drag. lugu i slučaj). Po tome je ono trebalo da poraste iz deblj. razreda od 46 cm. u onaj od 55 cm. p. p. 22 godine pak mu je zato vrijeme porasla vrijednost po m3 od 11 na 15 kruna. Prema tome iznosi postotak vrijednostnog prirasta za to stablo i tu debljinu po Presslerovom obličku —-. = 139°/0 ; 15 ~j— 11 . Z dočim iznosi pod istimi uvjeti za to stablo kakovo je danas sa p. p, od 22 15 200 ao ´.IM-A - uri»-/ oz cm. i gornjom cijenom tog deblj razreda -00—p—* -00~ = l-71"/o što znači, da usljed proloma krošnje na potonjem stablu Drag. ovlaštenici ne samo da neče ništa izgubiti, nego da će nasuprot takova stabla svoju vrjednost ukamaćivati sa povišenim kvalitetnim prirastom, koj se je za posljednih 22 godina podigao iz 1 390/0 na 1.71°/0- Izpravnost ovog računa sasma je skladna sa jednim od glavnih sastojinsko-uzgojnih pravila koje glasi, da se u zadnjima 20—40 godišnjim razdobljima sklopovi krošanja upravo zato i namjerice na sječinama prelamaju, da se tim putem što |