DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 269 — to vrijedi i za njegovo šumsko gospodarstvo i upravo zato su pretežito potrebne i gospodarstveno ovlaštene u seljačkom šumarenju one vrsti uzgoja, koje se dadu u sklad dovesti s njegovima opće-gospodarstvenima ciljevima i odnošajima. Gledom na sve to držim se riješenim dužnosti, da se sa daljnima izvodima g. P—a. pozabavim, kad jednom stavi cijelu šumu u zabranu, a da prugi put odmah, iza toga računa troškove ogradnje pojedinih izsječenih mjesta, da računa kolje u ogradama i ondje, gdje bi se ista mogla i imala pripinjati o obodna susjedna stabla itd. G. P—k. smio je stručnu kritiku tek onda da napiše: a) kad bi ja bio igdje povukao paralellu izmedju sječinskog gospodarenja sa oplodnim sijekom i izmedju uredno prebornog sijeka u hrastovim šumama u obće, ter ovomu pripisao prednosti pred onim ; b) kad bi se ja bio odlučio za uredno preborni sijek iz vlastite pobude i onda, kad bi mi bio stajao na razpoložbu slobodan izbor glede povoljnog načina gospodarenja u Drag. lugu. Ovako se je g. P. uzpisao tekar proti jednoj želji Drag. ovlaštenika, koja jošte uvjek nije postala gotovim činom i glede koje je otvoreno pitanje, da li će se ista ispuniti. Tu sam želju Drag. ovlaštenika, koji su u ono vrjeme bili uzbudjeni raznimi utjecaji uvjetno prihvatio stoga, što sam želio, da se koli to pučaustvo smiri i da se onakovim načinom uredjenja kakovo žele ovlaštenici, njihova šuma i oni konačno otmu raznim štetnim uplivima a naročito zato, da prilike tamošnjeg šumskog gospodarenja prestanu biti objektom razdraživanja proti onim čimbenicima, kojim je stalo do mirnog razvoja i gospodarskog napredka tamošnjeg pučanstva. * A sada da predjem na taj toliko obrukani uredno preborni sijek. O njem u stručnom listu neću pisati jer sam uvjeren, da nam je svima dobro poznat. Pitam samo imali gdje god i hrastovih šuma u kojima se gospodari, ili se je do novijeg doba gospodarilo uredno prebornim sijekom ?* O izgledu preborne hrastove šume neka nas pouči slika br. 4. »alte Plentenvald-Traubeneiche«, a o tome, da je uzgoj i porast hrastovih biljki moguć u sjevnicama i vrtićima slika br. 5. »Traubeneiche im Halbschatten erwachsen, vor 5 Jahren geastet«. Za dokaz, da se je i u hrastovim šumama gospodarilo uredno prebornim sijekom navesti ću samo ovo: »Oberforstmeiter Dr. Borggreve erwâhnt in seiner Holzzucht ausser diesem Vorkommen (Plenterwald fiir Laubholzmischwald und iiber Buchen * G. P. uzkliknuo je na dan izleta u Drag. lugu: „da je uredno prebornit sijek u hrastovim šumama senzacija dvadesetog stoljeća!" U knjizi „Forstpolitik von Dr. M. Endres Berlin 1905. 20 K 84 Hell." čitam na str. 38. ovo : „Die als Nutzwaldungen bewirtschafteten Laubholzplenterwaldugen stellen wohl mit wenigen Ausnahmen unregelmâssig bewirtschaftete Mittelwaldformen vor und sind meistens mit Nadelhôlzern gemischt; sie sind hauptsâchlich in bauerlichem Parzellenbesitz. Die Gesamtflache (des Plenterwaldes im Laubholze) betrag 325492 ha, d. s. 2,3°/„ der Gesamtflâche. Auf die Eiche entfallen 16,3%, auf Birken, Erlen, Aspen 28,2%, auf Buche und sonstiges Laubholz 55´5*/0 der Plenterwald laubh olzflâch e". Uglavlujem prema tome, da imade i u naprednoj (u šumarstvu) Njemačkoj hrastovih prebornih šuuia. |