DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 56 <-- 56 --> PDF |
_ 274 (Pisac tvrdi, da je ove podatke crpio iz oficijelne statistike, ali je ukupna površina za 333.640 ha. veća, nego što ju je izkazao g. šumar Petroff u broju 6 šumarskog lista od godine 1909. Ostali slični podatci se inače posvema slažu. Op. prevodioca). Prema tome posjeduje država blizu jedne trećine ukupne šumske površine, općine polovicu, a ostatak od prilike jedne šestine odpada na privatni posjed i onaj crkvenih općina. Državne šume leže ponajviše n brdskim predjelima Stare Planine. Rhodôpe i Rila Planine, Državne šume podijeljene su u 448 gospodarstvenih jedinica. Općinske šume nalaze se ponajviše u južnom dijelu Bugarske, te su razvrstane u 2966 gospodarstvenih jedinica, dočim su privatne šume u manjim površinama po ravnicama razštrkane. Šume Bugarske zapremaju 30% sveukupne površine, te prema tome postotku zauzima Bugarska četvrto mjesto u Europi. U južnoj Bugarskoj zapremaju šume dapače 60"/0 cjelokupne površine. Poprečno odpada na jednog stanovnika 1 ha šume. Ovaj postotni razmjer izgledom je vrlo povoljan, ali se mora obzir uzeti na slabu napučenost zemlje. Gledom na visinu stabala mogu se šume Bugarske u dva razreda razvrstati : Površina od 1,060.463 ha obrasla je sa stablima od 30 m. i preko 30 m., a površina od 1,980.861 ha. obrasla je stablima ed 30 m. visine. Godišnji prirast 100 godišnje dobre sastojine normalne gustoće iznaša 3´05 m3 po ha, kod tvrdog drveća, a godišnji prirast 20 godišnje sasto jine 2´45 m3 po ha Kod 100 godišnje sastojine četinjača iznaša godišnji prirast 5 69 nr´ po ha, a kod dvadesetgodišnje šume 4-15 m3 po ha. Sveukupne šume Bugarske procijenjene su na 600 milijna franaka. Bugarska izvaža sve vrsti tvrdog i mekog drva, dijelom kao surovine, a dijelom u izradjenom stanju. U petgodišnjem razmaku od godine 1898 do 1902. exportirala je Bugarska poprečno na godinu 30,206.468 kg. gradjevnog drveta u vrijednosti od 1,205.146 franaka, a importirala je u istom razmaku vremena poprečno na godinu 36.773.886 kg. u vrijednosti od 1,917.080 franaka. Import smanjio se postepeno od 3,542.078 franaka u godini 1808. na 1,503 591 franaka u godini 1902. nasuprot je izvoz narasao od 1,016 639 franaka, u godini 1899. na 1,563.591 franak, u godini 1902. Bugarska izvaža najviše mekano drvo kao fabrikat. U gore ispitanoj periodi uvezeno je 75% mekanog drveta, dočim je izvezeno 50.5% istoga. Bugarska izvaža u Tursku 85°0. u Srbiju 3°0. u Rumunjsku 1°!0. u Austriju 0´74 svojih šumskih proizvoda, dočim ostatak otpada na ostale zemlje. Iz Austrije uvaža Bugarska najveći dio i to 81 °/0 u obliku fabrikata, iz Rumunjske 10%, iz Turske 9°/0. U Tursku uvaža mekano drvo kao surovine ili polufabrikati a izim toga gorivo drvo i drveni ugalj. U Njemačku izvaža hrastovinu, a u Egipat trupce i daske. U zadnjim godinama je drvna industrija u Bugarskoj znatno napre dovala, dočim su se prije samo manji predmeti u kućnoj industriji izradjivali. Xekoliko tvornica pokućtva. više parnih pilana, jedna belgijska tvornica žigica su obilno zaposlene. Domaće jedno veliko poduzeće izradjuje |