DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 33     <-- 33 -->        PDF

307


poćcm iznosi prirast na vrijednosti za tri mjeseca 2932 K. Odbiju li se
od toga 4-5°J0 kamati za tri mjeseca od 2932 K sa 32 K, trošak za
pastira sa 75 K, žirovinska pristojba poprečno sa 3 K od komada u iznosu
od 180 K, to preostaje čisti prihod od 2645 K, što znači, da se glavnica
od 3260 K putem žirovine za tri mjeseca ukamaćuju uz 4°/0 sa nemalo
čistih 324°/0! — Nastupi li podpuna žirovina, tada se prihod s nje za
Drag. ovlaštenike u novcu znatno povećava time, što iz kupovnine unišle
za utovljene i prodane krmke koncem prosinca, isti mogu ponovno kupiti
mršavu krmad, te istu do travnja i opeta utoviti.


Dopustit ću, da gornje brojke, za koje su podatci dobavljeni od
Drag. gospodara, nose značaj više komparativni no absolutni, pošto se


n. pr. nakon pošasti ne samo čisti prihodi izgube, već nestane i jednog
dijela same glavnice. No usuprot toga valja ih smatrati mjerilom za važnost
paše i žirovine. Glavni prihodi, koje su dosele iz Luga Drag. ovlaštenici
crpili, sastojali su se u ogrjevnom drvu i paši, koje su užitke podizali u
neograničenoj mjeri, po potrebi i po volji, bez ikojih stega. Samo hrastovi
za gradju dijelili su se prema zaključcima odbora, a u slučaju velikih
gospodarskih potreba (regul. potoka, nakupili se dugovi itd.) pristupalo
se je veleprodajam u znatnim dobnim razmacima. — Sada, kada se imadu
hrastovi kao redoviti i glavni užitak ovlaštenicima svake godine dijeliti
po stanovitom ključu ovlaštenja, te kada će po malo, kao posljedica promijenjenog
načina gospodarenja dolaziti do stegnuća dosadanjeg slobodnog
uživanja Drag luga, instinktivno rek bi, naslućuju Drag. ovlaštenici pogibelji,
koje će po njihovo obće gospod, stanje odatle nastati. Ako li se
sve to uvaži, tad će biti svakomu jasno, zašto Drag ovlaštenici na svakoj
glav skupštini, žilavom doslijednošću vape za prebornim sijekom i perhoresciraju
predzabrane i branjevine pa i oplodni sijek, akoprem su i o
njemu upućeni. Dok se glavnice blaga Drag. pučanstva putem paše u
Drag. lugu ukamaćuju tako znatnim postotcima, .kakovi se u hrastovoj
šumi od drva uzgajanoga u ma kako visoku obhodnju absolute postići ne
mogu, dotle imade ta okolnost da je odlučna po uredjača i način, kojim
da se uredi šumsko gospodarenje u Drag. lugu barem za ono doba, dok
su obće gospodarstvene prilike tih ovlaštenika takove, kakovima su gore
orisane. Absolutno i abstraktno šumarenje može se provadjati samo u
onim šumama, u kojima se na použitke nemaju uzimati nikakovi obziri.
Pri uredjenju gospodarstva u onakovim ovećim šumama naših seljaka,
koje su poput Drag. luga obterećene služnošću paše i žirovine, biti će
vazda laviranja u okviru osnove ako ćemo htjeti, da nam glavne njezine
ideje ostanu provedive. Suma je tuj radi seljakovih potreba, a nije on radi
nje. Samo ono uredjenje takovog šumskog gospodarstva biti će valjano,
živo i provedivo, pri kojemu će se uzeti dostatni, obzir na gosp. potrebe
šumovlastnikove, gdje će se pri uredjajnim prelazima sprečavati
gospodarstvene krize i gdje će se sa definitivnim uredjenjem i prelazima
k istima dati seljaku vremena, da svoje obće gospodarske prilike prilagodi
intencijama zakonima i namjerama uredjačevima. Zato uredjajni propisi
sasma razborito naredjuju, »da se pri uredjenju šumskog gospodarstva
imadu naročit o uvažiti potrebe šumoposjednika«. Potonje imadu biti
»gospodarstvena svrha« — Wirtschaftsziel — cijelog uredjenja.
Zanimivo će biti, da se razpravi pitanje, kakovu vrijednost, kakov
god. prihod predstavljaju po zem. zajednicu paševne pristojbe (koje se za