DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 342 —


i to brijest već nakon 65. godine, a jasen nakon 80. Uzrok
tome nalazi se u većoj temeljnici (T) njegovoj i u većem faktoru
drvne punoće (P), jer je G = V. T. P. S istoga razloga
nadmašuje jasen nakon 55. godine brijesta.


Promotrimo li još krivulje postotak a gromadnog prirasta,
opazit ćemo, da prosječna drvna gromada pojedino
g hrastovog stabla kroz cijeli život sa većim postotkom
prirašćuje, nego ona brestovog i jasenovog pojedinog stabla.


No da i njegova novčana vrijednost uvijek sa
znatno većim postotkom raste, nego vrijednost brestovog i
jasenovog prosječnog stabla, proizlazi iz relativn o znatno
bržeg prirasta u debljinu, kao i iz viših cijena hrastovine.


Ako dakle pojedin o hrastovo stablo uvijek s najvećim
postotkom vrijednosnog (kvantitativnog i kvalitativnog zajedno)
prirasta prirašćuje, to će ovo vrijediti sigurno i za normaln u
hrastovu s a s t o j i n u, jer kako je poznato, sve tri vrsti drveća
nakon po prilici 40. godine života iste zahtjeve na svjetlo stavljaju,
uslijed čega je uvijek i normalni broj stabala po jutru
kod sve tri vrsti drveća prosječno po prilici jednak.


Isporedimo li prema tome postotke vrijednosnog prirasta
za pojedine od ovih triju vrsti drveća sa već unaprijed za neki
stanoviti kamatnjak proračunatim »zahtijevanim postotcima«
(»Sollzuwachsprozente«),*) doći ćemo do zaključka, da normalna
sastojina one vrsti drveća najkašnje financijalno za sječu
dozrijeva, koja uvijek sa najvećim postotkom vrijednosnog prirasta
prirašćuje,**) t. j . financijalna ophodnj a najviša je
kod hrasta.


Prema tome kulminira prihodna vrijednost tla u hrastovoj
šumi najkašnje, te je uslijed toga i najviša***) t. j . uzgoj hrasta
nosi veću zemljištnu rentu, nego uzgoj brijesta i jasena, a to
znači, da je po načelima nauke, kojoj je devizom čisti prihod tla
(Bodenreinertragslehre), hrast najunosnija od ovih triju vrsti drveća.


*) Riebe l Franz : Waldwertrechnung und Schatzung von Liegenschaften,


II. Aufl. Str. 70—74. — Dr. Endre s M. : Lehrbuch der Waldwertrechnung und
Forststatik. Berlin II. Auflage 1911. Str. 61. i 62.


**) Riebel : Na spom. mjestu, str. 74., redak 30. i 32.


***) Guttenberg : Forstbetriebseinrichtung, II. Auflage, Str. 81. —


Schwappach: Na spom. mjestu, strana 127.