DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 8. U ZAGREBU, 1. KOLOVOZA 1913. GOD. XXXVII. ŠUMARSKI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I- razreda K 10 i 2 K. pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K ; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; tetvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Nešto o prirastu hrasta, jasena i brijesta u našoj Posavini.*) Napisao : Dr. Antun Levaković, kot. šumar brodske i. o. Hrast, brijest i jasen jesu najvažnije vrsti drveća u našim posavskim šumama. Mnoge su od ovih — kako je poznato — čisti hrastici, a druge imaju značaj mješovitih sastojinâ sa hrastom kao glavnom vrsti drveća. Uz njega se najviše ističu brijest i jasen. Ostale vrsti drveća zaostaju kao primjese hrastovih sastojinâ za jasenom i brijestom ako i ne toliko kolikoćom, no tim više kakvoćom, te stoga ne dolaze kod statičkih računa ni u obzir. U mješovitim sastojinama nalaze se medjutim često samo gore spomenute tri vrsti drveća. Tako n. pr. u Merolinu, u šumi brodske imovne općine (Šumarija br. II., Cerna). Jasen se tu nalazi u priličnoj množini (ponajviše u manjim hrpama, no i pojedince) sa hrastom pomiješan, dočim se od brijesta nalaze samo mjestimice pojedina stabla. Sastojinâ u Merolinu je po prilici nešto ispod 90 godina stara, te je još do nedavna — što se najbolje na samim stablima vidi — sasvim lijepo bila obraštena.**) *) Prema svojoj disertaciji „Vergleichende Untersuchungen iiber die Zuwachsleistungen der slavonischen Eiche, Esche und Ulme" skratio sam pisac. **) Još godine 1906. izbrojio je prof. Dr. Nenadić na jednoj pokusnoj plohi 253 stabla po jutru, dočim Wimmenauerova skrižaljka prirasta i prihoda pokazuje za 80-godišnju dobu i normalni obrast na stojbini prvog razreda 223 stabla po jutru. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 322 — Broj jaaenovih i brestovih stabala nalazio seje prije naprama broju hrastova očito u mnogo povoljnijem razmjeru nego danas, jer se kod predužitaka — kako u svim našim mješovit´m sas tojinaraa, tako i ovdje — vade najvećim dijelom samo nuzgredne vrsti drveća, što je kod mnogo viših cijena hrastovine (osobito one jačih dimenzija) naprama cijenama jasenovine i brestovine sasvim shvatljivo. 0 postanku ove sastojine nije ništa poznato. Po svoj pri lici pomladjena je ista naravnim načinom, budući da se gotovo svako od devetorice u svrhu ovih istraživanja oborenih pokusnih stabala starošću od ostalih razlikuje (vidi skrižaljka 1.) što se kod umjetno pomladjenih sastojina u pravilu ne dogadja. Pošto su dakle — kako rekoh — hrast, brijest i jasen najvažnije vrsti drveća u našim posavskim šumama, to nebi bilo na odmet upoznati se sa prirastom njihovim, kao sa odnošajem prirasta jedne od ovih vrsti drva prema onome ostalih. Ovo je pitanje tim važnije, jer se sve tri vrsti drveća nalaze ovdje u središtu svoga optimalnog pojasa*) i jer se na temelju prirasta dade i po gdjekoje pitanje statičke naravi riješiti, No sravnjivanje pojedinih vrsti drveća s obzirom na tok njihova prirašćivanja vezano je ô jedan od slijedećih uvjeta: ili se moraju sve te vrsti drveća s obzirom na zahtjeve, što ih na tlo, na svjetlo itd. stavlja u, prilično podudarati ili mora da je svaka od njih uzrasla pod relativn o jednakim uslovima. Ako je ispunjen onaj prvi uvjet to je time eo ipso ispunjen i ovaj drugi, a u tom slučaju dozvoljeno je i dapače potrebno, da se sve te vrsti drveća nalaze na tlu jednog boniteta i u jednoličnom sklopu. Za hrast, brijest i jasen znade se pak, da se koli u pogledu svojih zahtjeva na dobrotu tla, toli u pogledn onih na svjetlo i sklop dobrano podudaraju. Stoga mi je gornju potrebu tim lakše bilo u obzir uzeti, jer je stojbina u Merolinu, kao i u svim našim dolinskim šumama na manjim površinama posve jednolična i jer je sastojina još sve do nedavna bila vrlo dobro obraštena. *) Mayer: Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage. Gayer: Waldban. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 323 - Kod izbora pokusnih stabala pa´zio sam poglavito na jaca stabia, budući da ova u svom razvitku nisu toliko podvržena štetnom uplivu (zasjenjivanju) sa strane svojih susjeda (koji je još k tome tijekom vremena znatnijim promjenama izvržen), koliko su podvržena stabla slabija. Uslijed toga je normalni tok prirašćivanja pojedinog stabla kod onih prvih mnogo lakše ustanoviti, nego kod ovih potonjih. No s druge strane nisu ni najjača stabla za to prikladna i to navlastito nisu prikladna radi preveć razgranjene krošnje, u kojoj deblo posve izčezne. U svrhu provedbe ovih istraživanja oborio sam 9 pokusnih stabala (za svaku vrst drveća po tri) i svih 9 točno analizirao. Glede analiza ograničiti ću se ovdje — obrazloženja radi — samo na neke opaske, dočim se postupak razabire posve jasno iz priloženih skrižaljka. U donjem dijelu debla (ispod krošnje) dao sam izrezivati poprečne izreske (Querscheiben) u razmaku od ca (dakle ne uvijek točno) 2 m., u gornjem dijelu (unutar krošnje) u razmaku od ca 1 m. Ove nejednake razmake postavio sam navlas stoga, da uzmognem izreske samo na onim mjestima debla povaditi, koja su za analizu najprikladnija. Rezultati ovih analiza nalaze se pregledno poredani u skrižaljki I. str. 324.—328. Promjene u raznim visinama debla dobio sam kao aritmetičku sredinu iz najmanje 6 točno izmjerenih radija. Gdje je poprečni prosjek debla bio previše nepravilan (obično na podnožju stabla), tamo nisam ni radija mjerio, nego sam promjere izračunao iz izmjerene plohe poprečnog prosjeka (metoda ekvidistanta, točnost na 1 cm2.) S pomoću rezultata ovih analiza dadu se vrlo lako i neposredno konstruirati koli krivulje visina i debljina toli uzdužni prosjeci pojedinih stabala. Kod ovih potonjih nanašaju se debljine u (obično 20 puta) većem mjerilu, nego visine. Visine, do kojih je stablo na koncu pojedinih decenij a naraslo, interpolisao sam ne računskim, nego grafičkim |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 324 — |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 325 — |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 326 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 327 — |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 328 — |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 329 — što ono u razmjeru naprama deblu reprezentira vrlo neznatnu vrijednost, a drugo zato, što u ovom slučaju sve tri vrsti drveća imaju poprečno gotovo jednaku množinu i jednako vrijednog granja, tako, da se ove oline medjusobno eliminiraju. Budući, da t. zv. »pravi« oblični brojevi (Brusthôhenformzahlen) ne mogu služiti mjerilom drvne punoće (ovdje mi je naime stalo samo do potonje, kao i do m e d j u s o b n o g o d n o š a j a drvne punoće hrasta, brijesta i jasena u pojedinim razdobljima života), to sam ovdje računao Rinickerove »apsolutne « oblične (reduktione) brojeve,*j koji sravnjuju sadržaj samo onoga dijela stabla sa sadržajem valjka iste temeljnice i visine, koji se nalazi iznad prsne visine. Pod prirastom ima se ovdje razumjeti »periodični« prirast u prosječnom iznosu za jednu godinu. Brojčani redovi pojedinih vrsti prirašćivanja složeni su za svako stablo posebice u skrižaljki II. (str. 330.—332.). Od krivulja, koje ovim brojčanim redovima odgovaraju, narisane su samo one, koje prikazuju visinski i debljinski prirast hrasta broj II. i brijesta broj III. (Milimetrički list I. i II.), dočim se — kako je već rečeno — sve ostale krivulje iz priloženih skrižaljki dadu takodjer vrlo lako nanijeti. Promotrimo li ove četiri narisane krivulje nešto pozornije, to upada odmah u oči neka sličnost izmedju visinskih i debljinskih prirasta. Obje vrsti prirasta padaju gotovo u isto doba — »samo s tom razlikom, da padanje visinskog prirasta, kao i daljnje rastenje njegovo . . . pokadšto tek nešto kasnije nastupljuje, nego padanje i rastenje debljinskog . . prirasta«/*) Hrast broj II. ne pokazuje izmedju 10. i 20. godine dovoljnog visinskog prirasta, a ovome manjku odgovara u istoj periodi slični manjak u debljinskom prirastu. Isto se opaža i kod brijesta III. u srednjoj dobi stabla i to još mnogo jasnije. *) Rinicke r H.: Cber Baunform und Bestandesmasse, Aargau 1873. **) Guttenberg : Uber den Einfluss des Bestandesschlusses auf den Hôhenzuwachs und die Stammform. „Oesterreichische Vierteljahrschrift fur Forstwesen" 1886, IL, Str. 107. — Gornji kao i sve ostale citate preveo sara radi jedinstvenosti jezika na hrvatski. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Jasen Î. Hrast III. Hrast IL OC^I OOi 4> OJ tO . OC OC-4 OOi . OJ W . 00 00<| OOi 4i. OO *0 — OoOOOOOOOO OiOOOOOOOO OCOOOOOOOO tOtOtOtOtOtO — ~ UWMbJMtJHH to to to to to to — OC-^T 04^ — O O Oo O´u ..^. W4 ow 00-^4 Oui OO O 4^ M Oo oô ´ 4sl ai ob * * i* ai oô db´O ´ tô oô O^-O 00-U OÔ — -cC oo oô .. M — to -U. 0"4j Oo ´—* i—* —t « to ai O OOo — MH 10 Oo ai -^4 -Ex Oo H W ... 4 COQ O O tO Ui .. .. O 0C4D Oo \Q — J> M tO OJUJWW M N H . -E*.4-.O0O0lOt0 — — Oo OJ OJ to to tO — ooq^wO-tk ..... -^. ^000 oooo -^ «- oo Ô- ob\ô oui d- tô tô ai bJWUi-t; OM 00 O to to oo-u 4^ ai OUK J ooô *^i -^. — tô i´ I´ fcj ^ ... vU M- ai \ô ob OÔ .. OÔ — .. 4^ ´ ^. ´* W _ MH .. o ce O-u to ai UJ — oc 04^ to — O 00 Oui oo w — -t* O O ... W´OWML^OJ-^^O H- OUI OO— Oo 00 0>w ..... .^..».1 J> w J% a oo-j .4 ai oo O-^J O 00 — Oo — osO to to to to to — M n <[ o obsô -4 4^ ui cc4> 4^ ob ob ob M d\ cK-4 vO 40^4 tô-^j OOtôui .^.. oooooooo oooooooo ooqqqqqo 4^-U4^4^-U4^0Ô 1 4* 4^ 4^ 4Î 4* 4I 4a. OÔ I 4^4^4>4^-UJ>4^O0 1 Oui ..... co ^4^J^LnU)U OU> O Q-Ui Ln^Ui .. ´ 00^4 N O tJoi 00 O 0C^L) Oo . Oo 1 +++++ i, +. + 1++. ++ 1 ++++ | | to OC — — OOO Oo 1 I i-« M \o i 43 00 — O OO M M -M O O O O O^ ai oo — ccai oo — o o O.vj 0. 004* O O QO O Oi O — tO tO O y .... OCU* tO UiOJLn fJJ^OUiijJ W OCto — to O OCO 4^ Oo wu wu w w q q UiOO 4*; Oo tO tO — QO tototototo — qoq Q4 M ob a C* 04^ d d cô O 6b ob o4^ 4^ d OÔ OC-U 004^ .. .. tô d 0 tO Oo 4*. Ui Oo oo tO a* oooo ^4 ai 4^ to -. to tOHHvOOOCOC-OfcOOo MU, -Oo . -- to . i-r 10 Oo Ui 00 O 00 j totooo4^aiOaiai | H4t0t04^O0^4Oi | 00.. tô MM ai ai ´ ui oô — oô >" oô 04> (ÔOÔ Ô tô ´* tô oô ô Tok prirašćivanja pojedinih pokusnih stabala. Hra*t I. 00 CC-4 OO» 4a. oo 10 — ^IOOOOOOOO oo oo to to to to — ..^. ocai to oo oo to i-t 4*. 4> ...5 ´* ai 4^ — — — toto^OOto O O -t* to^o^Cui —4^ 014^4^.0000 tO— — — --J to (>0^ ^ O to OÔO—´ ^tôi-HÔ1— ´" ai ai ai o o o\>jai*^4to—aiui— i" tO 14 >-4 — Q ^ OO O "vl J> tO O .... 4S. — ai4^. oo 4 o 10 M o ooo o oo 4^. OO OJ OO tO bO — <4 oçui to O — 0-*4 O ´* oc — ai * OÔ oô ^j ob q q q q q q q q 4^4^J^-U4^4^0ÔOÔ 1 tOtOOJtotoO´Oai1 1 a->-4 OU1 oc 04> o 11+1+++,| — M ko ce toto — >4 ooooo .6 4> OrOÔ 0C4^ — O O 04^. OC— 4^014300 O OJ O O 0.-4. .. tO tO i4 oaiau>ootoi-Hoq ai O C>^4 00 Oui OÔ O OOO 0C4i. 4> .... >-i *-t Pokusnog stabla oznaka . 1 Starost p. i 3 | Visina Visinski priras noj visini be o s Debljina u prsnovisini bezkor s Debljinski priras B Kružna ploha o 5 Plošni prirast Faktor drvne punoć bez kore o g Prirast punoć o a Drvna gromad . 1 bez kore o ô Gromadni priras 3 Postotak gromadno prirasta o .. . t/3 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Brijest I T. Brijest I. Jasen III. hCn ... W w ) o o o o o W W W W W W . WWL*) W W W -. H H q oo^w ."4*? .. -u _j -u f ob g__ <-> "-. to tO e/J -P* < I .. — — t-rf <->M O-P* O H .. ... 00UJ OM O sO O L> OCLo O WWUJW tO tO w W W U W W N « -P* -U L»a e*i W M ^ >-. oen tO O .^ 10 ^ 00 OJ «... OUJO tO -fc* 4´JJOJ o o to c^ ce en OC tô tô OCen (j\ tj 00 ~ çjx^j en tô tô 4^ o-j i oeen ô ôo -pi ui t>0 tO e>J L^l -P* en .... tO tO 10 UJ 4> en 00 10 to e>j e»o e*j en en *-! oece ob Ô i- jL OÎ sô -u v) w en OCUW uS I* 00 i" .. O O0 P* O O O" -P* 0C> CM-O -P* GCen -^. to ^J tJ Ui OJ o ts> en en -t* . O-t- ej"» en c .....! to e>j t>> -pt. oen "^j -j oS i* i* tJ q q q q q o q q qqoqqoqo oooooqoo 4^-u-P^-fcl-p^-p^L»ie>i j^j^-pij^j^-p^ojui w u) e>j OJ >-< -i ooen e/j K* OJ UOJ -H O O to K) ig to -O .. e»o M en o O OvO ON Q QCOO -^. to M en Q\ .. -t* -Pk O ooen -U to +s ++++ +1 -(--+i+i+++ - to oo H en ^ . oo .4 U (O ........ ««jqqoqq ......... t_A t>3 >* dô O*UJ -* d I-H ucai u \ô Ln to o o K)4i ...1. OUI W L*J u» -u vi L*J OC^J to Q tO vQ O Ln \Q CCl>J tjt C>4^ 4^ -L -< U) ^. -U to to to to tsi to M o OJW woje>Jto « q q m .\.« en en to e*j i-H\ô-pien\ooen ô O CMJ o O tovoenj^j^ to -p* to . . « u 4i q ^ -M to e^j en 00 to 1 M t-i boe^enocqNq vQ CČ-vj ON QÔ l" bi .. Tok prirašcivanja pojedinih pokusnih stabala. Jasen 1.. .. 00--J .^. J^l^j w . ooooooooo W W U !>) t0 tO tO >- Lw L»J ts) .. O tO -C* en oboo en -u oc-o u --j uî — >~ to 4^ vi o (. Ln GC —t CNSOSIUI^UJ P-4 -J QOM l/J U tO U) !>i i* ^* (. OM ´O O ooen e» o ocen e>i -* — o O en >-< oc-en en to M -sO *-4 ceo — e*i o o 00 tO \Q .. 00 00 M .. i q q q q q q q q 4^j^-p^4^J^-t^e>Jew « H W U -H OOM eoto to-P^enen ce o ´+ VI oo UMHHHOOOO ^ to ob-p* ô C>UJ d d .... .. ^. ^. 4D U) 40 O U W 4^ -P; W OJ to q qsu´O 6 « ob a-oj .. 6 -< .u to o Ô^O -U. e^i en ô_ Pokusnog stabla oznaka Starost 3 i Visina Visinski priras Debljina u prsnovisini bez kor g Debljinski priras ! Kružna ploha a ! noj visini bez 3 | i Plošni prirast Faktor drvne punoćbez kore š : Prirast punod . | Drvna gromad » I bez kore 2 Gromadni priras Postotak gromadno prirasta _______ |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 332 - Skrižaljka II. Kružna ploha u prsnoj visini bez kore i i> tue 3 ´. i* ´o1 j kl 0 ta 0 0 te ra 3 JH 3 3 Prirast punoće 0 GO rt .. iH ". « S Pokusnog stabla oznaka 1 a, 0, D c j» >. O 2M s ´H ft 0 Opaska 0 1 1 3 N rt V) h« te 0JDl s-° E _ 3 rt rt M IH e .s 0 -*-» -M u O M 4-» rt E N ć/5 > .... rt 0 Q . J« TO CO 0> M 2 god. m cm Q´> mm cmo-oooi m 0-01 m´ 90 I0´9 6-5 IO 9´-. 6 45 0-369 0-019 0-19 « .-S 63 6-3 107 +31 0-87 18-6 20 I5´3 13-9 152 0-400 0 1 c6 "c L 31 io-8 -^50 1-29 8-3 5 « 30 18-4 182 4 260 0-450 0-235 g 3 23 12-+37 :-75 57 .L . 40 207 22É-380 0487 0-410 -0 0 «â 5° 23-1 26´9 3-8 568 0-464 0-652 .. CL´— 24 18-8 -23 2-42 4-8 37 4´9 5-2 ce . — 11 426 26-8 267 0453 32-6 1-078 6o cL « °*.S « 34 835 57 4´34 —20 3-5 25-8 .-433 70 3°´2 1093 I-5I3 37´3 26 -3 47 4-25 2-6 207 0-430 77 32- I-8I0 1238 397 3´4 H g, Na ovu činjenicu upozorio je prof. D. Guttenberg kod smreke,*) a kako vidimo, postoji ista i kod listača, što je i sasvim naravno, promotrimo li samo općenito uzroke padanju prirasta — osobito visinskoga. Ovo usledjuje bilo radi starenja, te je onda posve pravilni (interni) pojav — bilo uslijed izvanjskih zaprijeka, koje se očituju jedanput u zasjenjivanju od strane viših susjeda, drugi put u konkurenciji pojedinih stabala u pregustom sklopu. Oba uzroka padanju visinskoga prirasta prouzročuje ujedno i padanje debljinskog prirasta, no kod progalnih vrsti drva (Lichtholzarten), kojima -- ranu mladost izuzevši — sve ove tri vrsti drva pripadaju, dolaze u ovom pogledu u obzir samo izvanjske zapreke. Nutarnji uzrok padanju visinskoga prirasta pokazuje — osobito kod hrasta — mnogo slabiji učinak na debljinski prirast. Kod njega je naime visinski prirast u visokoj starosti radi sušenja i otpadanja vrha dapače negativan, dočim mu se debljinski prirast poradi sposobnosti ostalog dijela krošnje za asimilaciju još uvijek razmjerno dobro drži. *) na mjestu spomenutom u bilješki pod **) str. 329. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 333 — Uslijed vanjskih zaprijeka pak ne razvija potišteno stablo dovoljno asimilacionih i drugih fiziološki važnih organa te stoga ne proizvadja dosta hranivog soka.*) Ovaj manjak hranivih produkata asimilacije ide ne samo na štetu gornjih, nego i donjih dijelova stabla, te uslijed toga pada ne samo visinski prirast, nego i debljinski i to gotovo u istom razmjerju. Iz skrižaljke II. vidi se, da svako pojedin o stablo unutar ne razdalekih granica individualno t. j . nepravilno prirašćuje. Pravilni (normalni) tok prirastnih krivulja bilo bi iz rezultata analize jedno g stabla samo onda moguće konstruirati, kad bi se to stablo razvijalo posve samostalno — bez ikakovog vanjskog upliva. Budući da toga u nijednoj sastojini nema, to je nužno u tu svrhu uvijek po nekoliko (čim više, tim bolje) stabala analizirati. Na taj se način izjednačuju pojedine nepravilnosti same od sebe. U tu svrhu analizirao sam od svake vrsti drva po tri stabla. Iz rezultata ovih analiza ustanovio sam za svaku vrst drva prosječn e brojčane redove pojedinih vrsti prirašćivanja (aritmetička sredina). Ovaj prosječni tok prirašćivanja nije doduše takodjer posve pravilan, no razlikuje se od potonjega toli malo, da ga je kod nekih vrsti prirasta trebalo još samo vrlo neznatno izjednačiti. Izjednačivanja sama izveo sam samo na prirastni m redovima**) (grafički u velikom mjerilu), a redove samih visina, debljina etc. ispravio sam tada prema rezultatima gornjih izjednačivanja. Na taj način ispadaju pojedine nepravilnosti u prirašćivanju jače u oči, te izjednačenje ispadne preciznije, nego kad bismo redove visina i debljina direktno izjednačivali. *) Pressler: Gesetz der Stammbildung, Leipzig 1865. — H art i g Dr. Rob.: Uber das Dickenwachstum der Waldbâume. „Zeitschrift fur Forst- und Jagdwesen" 1871. (.. Band). — Nôrdlinger : Der Holzring als Grundlage des Baumkôrpers. Stuttgart 1872. i dr. **) Ovi su kod brijesta (očito pod uplivom brijesta broj III.) znatno nepravilni. Stoga sara se kod njihova izjednačivanja obazirao više na prva dva stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 334 — |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 355 — Rezultate ovog izjednačavanja predočio sam brojčano u skrižaljki III. (strana 384.), a grafički na milimetričkim listovima III.—VIII. Ovdje pak slijedi diskusija posebnih brojčanih redova i krivulja. I. Visine na koncu pojedinih decenija i visinski prirast. (Milim, list III.) Hrast postigne maksimalni visinski prirast po prilici u dobi od 20. do 25. godine sa iznosom od preko 78 cm. na godinu. Odmah zatim slijedi isto tako nagli pad prirasta, kao što je s početka bio porast, Pomalo splosne se prirastna krivulja, te prirast padne napokon na gotovo konstantni iznos od ca. 10 cm. godišnje. Jasen prirašćuje u prvoj mladosti jače nego hrast. Njegov prirast kulminira prije i to po prilici u 15. godini sa iznosom od 76 cm. godišnje. No naskoro spadne isti ispod prirasta hrasta. Brijest prirašćuje u prvoj mladosti od sve tri vrsti drveća najbrže. Njegov visinski prirast kulminira već u prvom deceniju sa iznosom od kojih 93 cm. na godinu, ali već nakon 15. godine padne isti ispod prirasta hrasta i jasena. Krivulja njegovog visinskog prirasta prikazuje u svome toku do po prilici 45. godine života napadnu razliku od one hrasta i jasena. Nakon te dobe teku sve tri krivulje gotovo paralelno. Otud slijedi, da srodnost hrasta, brijesta i jasena s obzirom na životne uslove tek od ove dobe datira. Što se samih visinskih krivulja (SI. 5.) tiče, to se pokazuje, da je stabalje one vrsti drveća tijekom cijeloga života najviše, koja u prvoj mladosti najbrže prirašćuje i čiji prirast najprije kulminira. Dalnji tok prirastne krivulje nije za tok same visinsk e krivulje gotovo od nikakove važnosti. Poradi toga, kao i s razloga što ću ih kasnije navesti, sasma je naravan onaj razmjer, u kojem se pojedine vrsti drveća u Merolinu upravo nalaze. II. Debljine u prsnoj visini i debljinski prirast. (Milim, list IV.) Prsne promjere u poprečnom iznosu za pojedine od nave |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
336 — denih vrsta drveća (aritmetička sredina) preračunao sam (po decenijima) ne izravno iz promjera pojedinih pokusnih stabala, nego iz njihovih temeljnica (Grundflâche). Rezultati su na ovaj način točniji, jer ovdje operiramo ne sa promjerima samima, nego sa njihovim kvadratnim potencijama. Debljinski prirast u prvoj visini datira tek od one dobe, u kojoj stablo naraste do te visine — dakle kod brijesta u Merolinu poprečno od treće, kod jasena od pete, a kod hrasta od šeste godine života, I debljinsk i prirast brijesta razlikuje se napadno od prirasta hrasta i jasena (SI. 3.). Isti kulminira kod brijesta odmah u početku sa iznosom od kojih 12 mm. na godinu, te je u prvom deceniju kud i kamo viši, nego prirast jasena i hrasta. Prirast potonje dvojice kulminira i ovdje tek nešto kasnije: kod jasena po prilici u 10. godini sa kojih 8-5 mm., a kod hrasta u 15. godini sa 7-2 mm. godišnje. Kod hrasta i jasena pad a također prirast mnogo polaganije i jednoličnije, nego kod brijesta. Medjusobni razmjer, u kojem se debljinski prirast ovih triju vrsti drveća nalazi, obrne se stoga već nakon 30. godine. Prispodobimo li tok krivulja debljinskog prirasta sa onim visinskoga, opazit ćemo, da debljinski prirast većinom nešto prije kulminira, nego visinski. Isto proizlazi iz Guttenbergovih istraživanja o prirastu (Oester. Vierteljahrschr. F. Forstw. 1885. IL, 1888. II. i 1896. IL). Ovaj je pojav u svezi sa već spomenutim medjusobnim odnošajem ovih dviju vrsti prirasta (Vidi citiranu već Guttenbergovu izreku! Str. 329.). Prema prof. Dr. Wilhelmu*) ovisan je visinski prirast sa svojim rastenjem i padanjem o razvitku korijenja. Onaj prvi ide dakle ruka o ruku sa ovim potonjim ili uslijedjuje tek nešto kasnije, nego ovaj potonji. *) Wilhelm und Hempel: Baume und Straucher des Waldes in botanischer und forstwirtschaftlicher Beziehung 1., Str. 1. i 2. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 337 » No da korenje takodjer uzmogne rasti, nužni su i njemu produkti asimilacije, što se u listu stvaraju. Tu je opet deblo onaj posrednik, koji ovo putovanje hranivih tvari od krošnje do korjena omogućuje,*) t. j . na putu od lišća do korjena moraju hranivi produkti asimilacije proći najprije kroz deblo. Što je onda naravnije, nego da se dovoljan dio ovih produkata uz put najprije na deblu zaustavi i k njegovom debljanju doprinese, a tek preostali dio sve do vrška korjena dopre i razvitak istoga potakne? Prema tome uslijedjuje debljanje debla uvijek nešto.prije, nego razvitak korenja. Nadalje : Krošnja proizvadja razmjerno najviše hranivih sokova u onoj starosti, kada se razmjerno u njoj najviše i najboljeg lišća nalazi.**) Uslijed toga kulminira dakle najprije debljinski prirast, a istom nakon kulminacije ovoga slijedi maximum visinskog prirasta. Često kulminiraju sve ove tri vrsti prirasta tako brzo jedna za drugom, te se čini, da maximum visinskog prirasta u isto vrijeme pada sa kulminacijom debljinskog prirasta. Tako je došlo do toga, da su neki počeli ovaj slučaj smatrati pravilom. Nôrdlinger veli na spomenutom mjestu: »Prilike, u kojima visinski prirast n e i d e ruku o ruku sa deb- Ijinskim bilo bi vrijedno pobliže istražiti«. Prof. Dr. Martin***) pak hoće, da visinski prirast prije kulminira od debljinskog, no ni ne kuša toga objasniti, kao što se to uopće ni ne da. Naprotiv sve, što nam je do sada o prirašćivanju drveća s fiziološkog stanovišta poznato, govori u prilog ranijoj kulminaciji debljinskog prirasta naprama onoj visinskoga. Što se samih debljinski h krivulja (SI. 7.) tiče, to se pokazuje, da je njihov medjusobni odnošaj drugačiji, nego li onaj kod visinskih krivulja. *) Kao u bilješki pod *) str. 336. **) Pressler : Gesetze der Stammbildung. ***) Martin : Forsteinrichtung. Berlin 1910, Str. 83. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 338 - Brijest prednjači ovdje samo do 40. godine, a već nakon 60. godine zaostaje za obim ostalim vrstima. Nakon 75. godine dobiva prvenstvo napokon hrast, koji je s početka bio najslabiji. Označimo li visinu sa V, debljinu u prsnoj visini sa D, to slijedi uz pretpostavu konstantne visine (V = 1) za sve tri vrsti drva prsna debljina . iz proporcije D : V = . : 1, t. j . D . = y- Promotrimo li kod svih triju vrsti drveća ovaj izraz kao njihovu relativnu prsnu debljinu (SI. 15. na milim, listu VIII.), to ćemo opaziti, da se debljanje hrasta relativno (t. j . u razmjerju prema njegovoj visini) još mnogo jače ističe pred debljanjem jasena i brijesta, nego apsolutno. Drugim riječima: Hrast je znatno sposobniji za proizvodnju drva jakih dimenzija, te je i to uzrokom, da mu je kvalitativni prirast*) u poodmakloj dobi znatno veći, nego onaj jasena i brijesta. I iz ove okolnosti viidimo, da od sve tri vrsti drveća najduže može hrast bez financijalnog gubitka na panju ostati. III. Kružne plohe u prsnoj visini (temeljnice) i njihov (plošni) prirast. (Milim, list V.) Za veličinu i tok gromadnog prirasta (Massenzuwachs) nije mjerodavan debljinski, nego u spoju sa visinskim i prirastom drvne punoće plošni prirast. Otud je i napadna sličnost krivulju plošnog i gromadnog prirasta. (Milim, list V. i VII). *) „Debljinski prirast najbolje je mjerilo kvalitativnog prirasta, koji cet. par." (t. j . ako su cijene istih sortimenata za sve tri vrsti drva jednake. Op. pisca) „stoji sa debljinom u upravnom razmjeru." (Martin : Forstliche Statik I. Berlin 1906, Strana 46). Ovdje ali nisu ni cijene jednog te istog sortimenta za sve tri vrsti drva jednake, nego se cijene hrastovine pred cijenama jasenovine i brijestovine tim više ističu, čim veći sortimenti u obzir dolaze. Slično M art inu veli i S eh wappach (Untersuchungen iiber dieZuwachsleistungen von Eichenhochwaldbestanden in Preissen 1905, str. 99.) „Mjerilom vrijednosti može kod listača, a poimence kod hrasta služiti u prvom redu srednji promjer . . ." U gorjnjem smislu izjavljuje se i prof. Dr. Webe r (Forsteinrichtung, str. 295), zatim Karl u „Allgem. Forst- und Jagdzeitung" od god. 1895. (broj 1—4, 6—8) i drgi. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 389 — Brojčani redovi kružni h ploh a u prsnoj visini odnose se medjusobno koli u brojčanom pogledu, toli u pogledu vremena sasvim analogno brojčanim redovima prsnih debljina . Naprotiv se kod brojčanih redova plošnog prirast a opaža neko zakašnjenje naprama brojčanim redovima d e b 1 j i n- s k o g prirasta. Uzrok je ovom zakašnjenju taj, što veličina plošnog prirasta ne ovisi samo o širini goda, nego i o promjeru onoga kruga, iza kojega dotični god slijedi. Tako kulminira plošni prirast kod brijesta po prilici u 20. godini sa preko 16 cm2 na godinu, kod jasena u 35. godini sa kojih 21 cm2, a kod hrasta nije kulminacija niti sa iznosom od preko 27 cm2 na godinu još postignuta. Inače je medjusobn i odnošaj plošnoga prirasta svake od spomenutih triju vrsti drveća sličan onomu debljinskoga prirasta. IV. Drvna punoća (Vollholzigkeit) i prirast punoće. (Milimetr. list VI.) Ova vrst prirasta sastoji »u promjeni diferencija između debljinskog prirasta u gornjim i onoga u doinjim partijama stabla«.*) Ona ovisi od uz prepostavu iste vrsti drveća i aritmetsko-srednjeg stabla jedino o obrastu sastojine (Bestockung, Schluss). U gusto obrasloj sastojini izraste deblo čisto — bez granja, a oblik mu je valjkast (vollholzig). Naprotiv se u rijetkoj sastojini stabla jedino razgranjuju, a debla im jako opadaju (Abholzigkeit). I jedan i drugi pojav objasnili su Pressler), Nôdlinger), a poimence Rob. Hartig**) fiziološki, dok seje prof. Dr. Metzger držao pri tom više mehaničko-statičkih zakona.***) Obe metode ispravne su, te se medjusobno popunjuju. Promotrimo li drvnu punoću debla kod svake od tri vrsti drva tijekom njihova života, opazit ćemo, da ista kod brijesta . *)~ J u d e i c h-N eumeister: Forsteinrichtung, str. **) Na spomen, mjestu. ***) „Der Wind als massgebender Faktor fur das Wachstum der Baume" i „Studien uber deu Aufban der Waldbaume und Bestânde nach statischen Gesetzen". Mundener forstliche Hefte 3, 5 — 7. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 340 — raste do 60., a kod jasena i hrasta do 70. godine. Nakon te dobe počinje drvna punoća pomalo padati. Iz toga moglo bi se također zaključiti, da rastenje i padanje drvne punoće i o dobi sastojine ovisi. No ipak nam rezultati poimence Hartigovih i Metzgerovih istraživanja dokazuju, da kod iste vrsti drveća i aritm. srednjeg stabla na drvnu punoću debla — kao što već rehoh — izravn o jedino obrast sastojine upliviše. Starost sastojine upliva ovdje samo posredno — u koliko se pod normalnim prilikama sa starošću sastojine i njen obrast mijenja.*) U prvoj mladosti je svako stablo ništa drugo, nego jedna jedina krošnja. Debla bez granja gotovo i nema u toj dobi. Stoga je i drvna punoća debla u toj dobi najmanja — ono je čunjasto (abholzig). No naskoro se počinju pojedine krošnje medjusobno doticati i nakon potpunog sklopljenja njihova očisti se stablo od *) Guttenber g pripisuje uplivu starosti na drvnu punoću debia i to, što se u starijim sastojinama (po njemu borovim i smrekovim) podnožje stabla i iznad prsne visine proširuje (Wurzelanlauf) Oesterr. Viert. f. Forstvv. 1885. II, str. 237; 1896, III. str. 218. No i ovo proširivanje podnožja i iznad prsne visine treba upisati više na račun progaljenja (Lichtstellung) sastojine uslijed starosti, nego li izravno na račun same starosti pojedinog stabalja. Ovu tvrdnju potkrepljuje i činjenica po Guttenbergu samom opažena, da kod bukve i jele — dakle kod drveća, koje se pod normalnim prilikama i u visokoj starosti u vrlo dobrom sklopu uzdrži — drvna punoća unatoč visoke starosti sastojine ipak još uvijek raste, što znači, da se u gusto sklopljenim (obraslim) sastojinama podnožje stabla ni u visokoj starosti iznad prsne visine ne proširuje. Kod smreke doprinaša proširivanje podnožja i iznad prsne visine n e progaljene sastojine, buduć da je smreka sjenovita vrst drva (Schattenholzart), nego formacija njenog korjenja, koje se posve plitko (pliće, nego kod ikoje druge vrsti drveća) i gotovo samo u horizontalnom smijem širi. Ova činjenica prouzročuje gornji pojav kod smreke i to ne samo po fiziološkim (Hugo v. Mohl u časopisu „Botanische Zeit" 1869), nego i po mehaničkim zakonima (Metzger, na spom. mjestu). Kod hrasta, brijesta i jasena otpadaju u ovom slučaju, pošto sastojina u Merolinu nije starija od 90 godina i pošto je ista sve do nedavna bila vrlo dobro obraštena, ne samo fiziološki uzroci širenju podnožja i iznad prsne visine, nego i mehanički. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
341 donjih grana. Krošnja se pomalo reducira, a uslijed toga poraste i drvna punoća debla. U dobi od 20. do 40. godine postigne borba pojedinih stabala o prvenstvo vrhunac. Uslijed toga kulminira u toj dobi i priras t drvne punoće, kao što to krivulje prirasta punoće pokazuju. Naskoro iza toga počinju se kod progalnih vrsti drveća uslijed pogibanja i nestajanja slabijih stabala izmedju pojedinih krošanja sve veće luknje otvarati, pri čem i način odgajanja sastojine mnogo upliva. Time prestaje čišćenje stabala od donjih grana, a drvna punoć a postigavši kulminaciju počinje pomalo padati. Na drvnu punoću debla vrši kod iste vrsti diva položa j pojedinog stabla unutar sastojine slični upliv. Najviša stabla čunjastija su od stabala srednje visine, a ova su čunjastija od potištenih. (Sravni medjusobno visine pojedinih pokusnih stabala s jedne strane i faktore njihove drvne punoće s druge strane.) Ovo isto moglo bi se primijeniti i na medjusobni odnošaj hrasta, brijesta i jasena (nakon 40. godine) s obzirom na njihovu prosječn u drvnu punoću, budući da sve te tri vrsti drveća počevši od te dobe gotovo jednake zahtjeve na svjetlo stavljaju. Pak i zbilja iztiču se brijestovi — kao najviša stabla sastojine — najmanjom, a hrastovi — kao najniža stabla — najvećom drvnom punoćom. Otud slijedi, da pojedino hrastovo stablo ljepše uzraste u mješovitoj sastojini (smjesa hrasta sa po prilici jednakodobnom bijelom šumom), nego u čistoj. Za dobu ispod 40. godine ne vrijedi gornja primjena, jer se hrast, brijest i jasen u toj dobi sa svojim životnim uslovima ne podudaraju. V. Drvne gromade i gromadni prirast. (Milimetr. list VII.) Postotci gromadnog prirasta. (Milimetr. list VIII. SI. 16.) Akoprem hrast visinom (V) zaostaje za brijestom i jasenom, to on ipak drvnom gromadom (G) nadmašuje ova dva potonja |
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 342 — i to brijest već nakon 65. godine, a jasen nakon 80. Uzrok tome nalazi se u većoj temeljnici (T) njegovoj i u većem faktoru drvne punoće (P), jer je G = V. T. P. S istoga razloga nadmašuje jasen nakon 55. godine brijesta. Promotrimo li još krivulje postotak a gromadnog prirasta, opazit ćemo, da prosječna drvna gromada pojedino g hrastovog stabla kroz cijeli život sa većim postotkom prirašćuje, nego ona brestovog i jasenovog pojedinog stabla. No da i njegova novčana vrijednost uvijek sa znatno većim postotkom raste, nego vrijednost brestovog i jasenovog prosječnog stabla, proizlazi iz relativn o znatno bržeg prirasta u debljinu, kao i iz viših cijena hrastovine. Ako dakle pojedin o hrastovo stablo uvijek s najvećim postotkom vrijednosnog (kvantitativnog i kvalitativnog zajedno) prirasta prirašćuje, to će ovo vrijediti sigurno i za normaln u hrastovu s a s t o j i n u, jer kako je poznato, sve tri vrsti drveća nakon po prilici 40. godine života iste zahtjeve na svjetlo stavljaju, uslijed čega je uvijek i normalni broj stabala po jutru kod sve tri vrsti drveća prosječno po prilici jednak. Isporedimo li prema tome postotke vrijednosnog prirasta za pojedine od ovih triju vrsti drveća sa već unaprijed za neki stanoviti kamatnjak proračunatim »zahtijevanim postotcima« (»Sollzuwachsprozente«),*) doći ćemo do zaključka, da normalna sastojina one vrsti drveća najkašnje financijalno za sječu dozrijeva, koja uvijek sa najvećim postotkom vrijednosnog prirasta prirašćuje,**) t. j . financijalna ophodnj a najviša je kod hrasta. Prema tome kulminira prihodna vrijednost tla u hrastovoj šumi najkašnje, te je uslijed toga i najviša***) t. j . uzgoj hrasta nosi veću zemljištnu rentu, nego uzgoj brijesta i jasena, a to znači, da je po načelima nauke, kojoj je devizom čisti prihod tla (Bodenreinertragslehre), hrast najunosnija od ovih triju vrsti drveća. *) Riebe l Franz : Waldwertrechnung und Schatzung von Liegenschaften, II. Aufl. Str. 70—74. — Dr. Endre s M. : Lehrbuch der Waldwertrechnung und Forststatik. Berlin II. Auflage 1911. Str. 61. i 62. **) Riebel : Na spom. mjestu, str. 74., redak 30. i 32. ***) Guttenberg : Forstbetriebseinrichtung, II. Auflage, Str. 81. — Schwappach: Na spom. mjestu, strana 127. |