DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 377 -


Za vrijeme, kada je blago u štalama, može mu Se pružati
obrok, a ako se ima pri ruci stelje, može se i ona lakše davati
u štalama, nego na drugom mjestu, premda stelja nije potrebna
blagu na visokim pašnjacima. Zato treba u blizini pašnjaka držati
livade, s kojih se sijeno nosi na pašnjak. Na jednu normalnu
jedinicu računa se 0 1 kat. jutra livade.


Francuski gospodari upozoruju na jedan zanimiv probitak,
skopčan s gradnjom staja. Za zločestog vremena blago se većma
isparuje nego obično, a radi toga troši i više hrane. Gradnjom
štala zaprečuje se to prekomjerno isparivanje, a time se štedi
hrana. Osim tih razloga još je jedan, koji govori u prilog
valjanih staja. U njima se naime skuplja gnoj, a taj je glavni
uvjet za popravljanje pašnjačkog tla. (Svrsit <5e se).


Hrastova medljika.


Od Dr. Stj. Gjurašina.


Od nekoliko se godina pojavila u Evropi iznenadno na
hrastovima medljika, jedna parasitska gljivica, koja se i u
našoj domovini vrlo raširila. Nekako u isto vrijeme počelo se
u nekim krajevima opažati, kako se hrastovi suše i propadaju.
Kako hrastove šume u našoj domovini već danas predstavljaju
veliki dio narodne imovine, a u buduće će još kud i kamo veći,
zabrinulo se slavno uredništvo »Šumarskoga lista« u Zagrebu
za njih tako, da je potaklo pitanje, što je uzrok tom propadanju
hrastova u našoj domovini, a osobito, da li je tomu
glavni uzrok spomenuta medljika, i što bi se dalo proti njoj
učiniti. Slavni je rektorat kr. sveučilišta Franje Josipa I. zatražio
je i od mene kao docenta botanike, na istom sveučilištu,
mnijenje o tom pitanju. Tom sam se pozivu rado odazvao i
ovdje iznosim, što se znade o tome pitanju.


Hrastova se medljika pojavila iznenadno god. 1907. mjeseca
rujna u Francuskoj. Slijedeće se je godine raširila po većem
dijelu Evrope. U Italiji se pokazala 1908. (A. Trotter: La récente
malattia délie Querce. Boli. soc. bot. ital. 1908. Bot.
Centr. 1909. I.) i to više na sjeveru i u sredini, ali se pojedince
rasprostrla sve do Kalabrije.