DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 377 - Za vrijeme, kada je blago u štalama, može mu Se pružati obrok, a ako se ima pri ruci stelje, može se i ona lakše davati u štalama, nego na drugom mjestu, premda stelja nije potrebna blagu na visokim pašnjacima. Zato treba u blizini pašnjaka držati livade, s kojih se sijeno nosi na pašnjak. Na jednu normalnu jedinicu računa se 0 1 kat. jutra livade. Francuski gospodari upozoruju na jedan zanimiv probitak, skopčan s gradnjom staja. Za zločestog vremena blago se većma isparuje nego obično, a radi toga troši i više hrane. Gradnjom štala zaprečuje se to prekomjerno isparivanje, a time se štedi hrana. Osim tih razloga još je jedan, koji govori u prilog valjanih staja. U njima se naime skuplja gnoj, a taj je glavni uvjet za popravljanje pašnjačkog tla. (Svrsit <5e se). Hrastova medljika. Od Dr. Stj. Gjurašina. Od nekoliko se godina pojavila u Evropi iznenadno na hrastovima medljika, jedna parasitska gljivica, koja se i u našoj domovini vrlo raširila. Nekako u isto vrijeme počelo se u nekim krajevima opažati, kako se hrastovi suše i propadaju. Kako hrastove šume u našoj domovini već danas predstavljaju veliki dio narodne imovine, a u buduće će još kud i kamo veći, zabrinulo se slavno uredništvo »Šumarskoga lista« u Zagrebu za njih tako, da je potaklo pitanje, što je uzrok tom propadanju hrastova u našoj domovini, a osobito, da li je tomu glavni uzrok spomenuta medljika, i što bi se dalo proti njoj učiniti. Slavni je rektorat kr. sveučilišta Franje Josipa I. zatražio je i od mene kao docenta botanike, na istom sveučilištu, mnijenje o tom pitanju. Tom sam se pozivu rado odazvao i ovdje iznosim, što se znade o tome pitanju. Hrastova se medljika pojavila iznenadno god. 1907. mjeseca rujna u Francuskoj. Slijedeće se je godine raširila po većem dijelu Evrope. U Italiji se pokazala 1908. (A. Trotter: La récente malattia délie Querce. Boli. soc. bot. ital. 1908. Bot. Centr. 1909. I.) i to više na sjeveru i u sredini, ali se pojedince rasprostrla sve do Kalabrije. |