DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 378 Ë J. Klei n (Der Mehltau der Eiche. Naturaliste luxemburgeois. 1910.) motrio je u Luksemburgu, da se je iznenadno pojavila medljika u proljeću 1908. iza što su puhali jugo-zapadni vjetrovi, zašto drži, da su je ovi donijeli sa zapada. Iste se godine pojavila u Švicarskoj (E. Fischer : Der Eichenmehltau in Schweiz. Zeitsch. f. Forstw. 1909. Bot. Cent. 1909.) po čitavoj Njemačkoj i to na zapadu i jugu jače nego na istoku, zatim u Belgiji, Engleskoj, Holandiji i većem dijelu naše monarkije (C. von Tubeuf: Nachrichten iiber Verbreitung des Eichenmehltaues im Jahre 1908. Naturw. Zeitsch. Forst und Landw. 1908. Bot. Centr. 1909.). U Galiciji se pojavila prvi puta 1909. (B. Namylowski : Neue Mitteilungen iiber d. Auftreten von zwei epidemischen Mehltaukrankheiten. Zeitsch. f. Planzenkrankheiten 1910. Bot. Centr. 1910. II.). Kao i po ostaloj Evropi tako se je i u Hrvatskoj i Slavoniji pojavila hrastova medljika prvi puta 1908. Ja sam je prvi puta vidio u okolici vrbovačkoj mjeseca srpnja 1908. Inficirani su bili samo pojedini mladi hrastići i pojedini izdanci na starijiim hrastovima. Malo iza toga opazio sam je i u okolici zagrebačkoj, takodjer samo na mladjim hrastovima i izdancima. Slijedeće se godine raširila medljika mnogo jače po domovini. Jovan Matić (Posljedice hrastove medljike (Eichenmehltau). Šumarski list 1910. 241 — 4) veli, da se medljika pojavila u Slavoniji mjeseca lipnja 1909. u velikoj mjeri, dočim slijedeće godine u znatno manjoj mjeri. Dr. P e t r a č i ć (Oidium na hrastovim šumama. Šumarski list 190,).) veli, da se je prije sporadički pojavljivala, a 1909. da se je silno raširila. U šumariji Banova jaruga najjače da je zaražen 50 do 70 godišnji srez »Certak«. M. Steinhau z (Medljika hrasta (Eichenmehltau) Šumarski list 1910. 23—24.) je opažao 1910. u »Maloj Dubravi« vlastelinstva vukovarskoga medljiku mjeseca lipnja najprije na manjim hrastovima u hladu, dočim se je u kolovozu rasprostrla sve do vrhova. Uz to navadja, da ju je opažao u šumi »Otok« zemaljskoga dobra Božjakovina, u šumama uz željeznicu Zagreb— |