DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 381 su
opažana u miceliju hrastove medljike, još jedna vrst rasplodnih
tijelca, t. zv. gemme, kojim bi zadaća bila, kako konidije
brzo gube kljijavost, da dadu slijedeće godine početak za
nove generacije.


Vrlo često ne stvara gljiva drugih rasplodnih tijelca. Medljike,
koje stvaraju samo konidije meću u posebni rod
O i d i u m. Ali mnoge medljike stvaraju još jedan oblik rasplodnih
organa t. zv. peritecije. To su više manje kuglasta,
tamno ob ojena tijelca, koje je slobodnim okom vidjeti na listu
kao tamne piknjice velike baš toliko, da ih je moći i bez povećala
opaziti. Pod mikroskopom je još vidjeti na njima karakteristične
privjeske u podobi niti, koje znadu biti na kraju razgranjene
i zavijene, i služe kao dobro sredstvo za razlikovanje
rodova i vrsta. U peritecijama se nalaze jedna ili malo njih
mješinica t. z. a skuša , u kojima se stvaraju spore, u pojedinim
askusima 2—8 njih. Dočim prije spomenute konidije
nastaju nespolnim načinom, to je za ove spore, što nastaju u
askusima, u novije vrijeme dokazano, da nastaju spolnim načinom,
načinom kako nastaju n. pr. klice u sjemenju višega
bilja. Našlo se je pokusima, da konidije od medljike, ako ne
dospiju na zgodnu podlogu, za kratko vrijeme izgube mogućnost
da kliju, dočim spore iz peritecija mogu i poslije dugog
vremena n. pr. slijedeće godine, kada nastupe povoljne prilike,
klijati. Iz toga vidimo, da se medljike razmnažaju na dvojaki
način : nespolnim konidijama (kamo možemo pribrojiti i gemme)
i sporama, koje su nastale spolnim načinom u askusima, koji
nastaju u posebnim plodovima t. z peritecijima. Dočim se konidijima
razmnaža medljika kroz ljeto, to sporama, koje su
nastale u askusima, može se vrsta zadržati i do druge godine,
da dade, kada nastupe zgodne prilike, početak novim generacijama.


Sada da vidimo, kako je s rasplodnim organima kod naše
hrastove medljike. Kako smo spomenuli pojavila se hrastova
medljika napadno prvi puta u Francuskoj god. 1907., a slijedećih
se godina raširila po ostaloj Evropi. Svagdje se pojavila