DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 385 — ljika prešla u Evropi s jedne druge biljke na hrast. On misli, da se to dogodilo po svoj prilici negdje na iberskom poluotoku, jer se tamo već otprije znalo za Oidium quercinum, i što je Bureau opažao, da je Quercus Tozzau zapadnoj Francuskoj najjače od svih hrastovih vrsta inficirana, koja vrsta imade glavno rasprostranjenje upravo na iberskom poluotoku. Kako smo već prije spomenuli, slično je P. M a g n u s opažao za medljiku na običnom jorgovanu u Sjevernoj Americi. Među tim imade vijesti, da je bilo i prije hrastove medljike, tek što znamo, da nije dolazila u ovako epidemijskom obliku kao u najnovije vrijeme. Méra t u svojoj Revue de la Flore parisienne 1843. navadja jednu E ry s i p he quercus, koja da dolazi na hrastovima pariške okolice. Ali po S al mon u, Hariotu i P. Magnus u (Zum Auftreten des Mehltaus itd.) vrlo je vjerojatno, da to nije bila današnja hrastova medljika, već Phyllactinia corylea (Pers) Karsten. Nasuprot su po Couffon u (Guinier, Lepeyrere et Couffon : L´oidium du Chene itd.) poljodjelci u Majeni zapamtili dvije epidemije medljike na hrastovima, od kojih je bila posljednja 1903. (SvrSit će se). Pukove promjerke. Od davnine uvedene su u šumarstvu promjerke od raznih šumarskih stručnjaka. Sve su te promjerke gradjene iz drva ili željeza; a glavno im je obilježje: da su d vo krač ne. Kako se s njima radi u šumi, poznato je svakomu, koji je radio kod šum. procjenbenih radnja. Ima ih: dobrih, spretnih, nespretnih, laganih, teških itd. Kako se komu koja promjerka svidja, takovu si i nabavi, pak ih nećemo dalje opisivati. Godine 1910. stavio je g. kr. zem. šumarski nadzornik Mirko Puk u Zagrebu u promet svoju promjerku, za koju je izhodio i patent. Glavna osnovka ove promjerke je : d a j e j e d n o kr a čna. Velika je dakle razlikate Pukove promjerke, od gore spomenutih dvokračnih promjeraka; nu uporaba im je ista. |