DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 385 —


ljika prešla u Evropi s jedne druge biljke na hrast. On misli,
da se to dogodilo po svoj prilici negdje na iberskom poluotoku,
jer se tamo već otprije znalo za Oidium quercinum, i što
je Bureau opažao, da je Quercus Tozzau zapadnoj
Francuskoj najjače od svih hrastovih vrsta inficirana, koja vrsta
imade glavno rasprostranjenje upravo na iberskom poluotoku.
Kako smo već prije spomenuli, slično je P. M a g n u s opažao
za medljiku na običnom jorgovanu u Sjevernoj Americi. Među
tim imade vijesti, da je bilo i prije hrastove medljike, tek što
znamo, da nije dolazila u ovako epidemijskom obliku kao u
najnovije vrijeme. Méra t u svojoj Revue de la Flore parisienne
1843. navadja jednu E ry s i p he quercus, koja da dolazi
na hrastovima pariške okolice. Ali po S al mon u, Hariotu
i P. Magnus u (Zum Auftreten des Mehltaus itd.) vrlo
je vjerojatno, da to nije bila današnja hrastova medljika, već


Phyllactinia corylea (Pers) Karsten. Nasuprot su po
Couffon u (Guinier, Lepeyrere et Couffon : L´oidium du Chene
itd.) poljodjelci u Majeni zapamtili dvije epidemije medljike
na hrastovima, od kojih je bila posljednja 1903.


(SvrSit će se).


Pukove promjerke.


Od davnine uvedene su u šumarstvu promjerke od raznih
šumarskih stručnjaka. Sve su te promjerke gradjene iz drva ili
željeza; a glavno im je obilježje: da su d vo krač ne. Kako
se s njima radi u šumi, poznato je svakomu, koji je radio kod
šum. procjenbenih radnja. Ima ih: dobrih, spretnih, nespretnih,
laganih, teških itd. Kako se komu koja promjerka svidja, takovu
si i nabavi, pak ih nećemo dalje opisivati.


Godine 1910. stavio je g. kr. zem. šumarski nadzornik
Mirko Puk u Zagrebu u promet svoju promjerku,
za koju je izhodio i patent.


Glavna osnovka ove promjerke je : d a j e j e d n o kr a čna.
Velika je dakle razlikate Pukove promjerke, od gore spomenutih
dvokračnih promjeraka; nu uporaba im je ista.




ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 386 —


Ove promjerke t. j . ravnala iste, imadu duljinu od 40 cm.
i 70 cm.; a sa izvlačnim ravnalom može se sa promjerkom
od 40 cm. mjeriti promjer do 70 cm. — sa promjerkom
pako od 70 cm. može se mjeriti promjer do 120 cm.;
dočim je jedna promjerka od 40 cm. bez ravnala.


Pošto u šumi s tim promjerkama radim, želim ih opisati.


* Glavno je kod njih: da su lagane i da se u ravnalo složiti
mogu, a usljed toga su i za transport prikladne. Pro mjerka
sa izvlačivim ravnalom za mjerenje promjera
do 120 cm., sa dvije male promjerke do 40 cm. sačinjavaju
garnituru od 3 promjerke, a složene su u torbici od nepromočivog
platna, sa remenom za prevjes. Promjerka od 40 cm. sa
izvlačivim ravnalom do 70 cm. dobiva se u posebnoj torbici, a
najprikladnija je za lugarsku službu, da zamjeni „colstok".
Prigodom uredjajnih radnja, a naročito u mladim šumama,
jako su uporabive one male promjerke, jer procjenitelj može sa
dvije sile raditi. Ako se pri tom poslu naidje na deblja
stabla od 40 cm., pri ruci nam je promjerka od 70 cm. sa izvlačivim
ravnalom od 120 cm., pak nam stoga posao zapinjati
nemože.


Sa malim promjerkama možemo u svim mladim šumama i
branjevinama raditi sa dvije sile; a to nam je napredak i
prištednja na vremenu i novcu.


Sa dvokračnim promjerkama do 120 cm. duljine na ravnalu,
nespretno je u takovim šumama raditi. Uvažiti moramo
ali pri tomu, da možemo raditi samo sa jednom radnom silom.


Dobro uvježbani radnici i lugari neće sa jednokračnom
promjerkom činiti pogrješaka, a rad će biti točan. Kod mnogobrojnih
stabala gubi se ta pogrješka, a naročito na ukupni
broj temeljnica izravnati će se sve pogrješke. Naročit o
vrijedi to kod procjene sa pokusnim plohama. Kod
debljih stabala do 120 cm. debljine, mogu nastati pogrješke, nu
i ove se izjednače kod velikoga broja stabala. Ako procjenitelj
kod vrednijih stabala, na radnike malo pripazi, to će i tih
pogrješaka malo biti. Ta i kod dvokračnih promjeraka (starih)
nastaju pogrješke, ako se krakovi ne slažu, te svaki na svoju
stranu naginje.


»Svagdje treba paziti!«


Preporučam stoga ovu jednokračnu promjerku svim šumarima
i interesiranim krugovima. Neka se obistini i kod nas Hrvata
lozinka: »Svoj — k svome!« Gaš o V a c.