DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 366 U tim regijama, daleko od svagdanjih briga u čistom zraku s modrim nebom, gdje turista zaboravlja sve napore puta opojen prirodnim krasotama, mirisom i šarolikošću alpinskog cvieća i zadivljen tajnovitošću trublje alpinskog pastira, u dalekim visinama oprašta se šumar alpinski od svijeta svog, — od šume, jer tu počinje novi djelokrug njegovog zvanja — regija alpinskih pašnjaka. Ti pašnjaci nose zadnje zastupnike vegetacije, jer iznad njih prostiru se tek stijene vrhunaca visokih bregova s golim liticama i vječnim snijegom. Tim pašnjacima posvećuju zapadni narodi osobitu pažnju, jer su oni podloga razvitku stočarstva i mljekarstva, dakle njihove glavne privrede. Uredjenje visokih pašnjaka, a time dizanje stočarstva postaje važno naročito u današnje vrijeme, kada laici sve većma zahtijevaju od šume ono, što im ona ne može dati, mjesto da posvete veću brigu povećanju produktivne vrijednosti livada i pašnjaka. Ne ćemo se ovaj put baviti načinima, kojima se je htjelo pomoći stočarstvu uredjujući stanovite šumske oblike takozvane pašnjačke šume i šume s gajevima, niti ćemo opisivati melioraciju livada i pašnjaka, nego ćemo prikazati moderno uredjenje po nas šumare toliko važnih visoko-gorskih ili alpinskih pašnjaka. Domovina alpinskih pašnjaka je Švicarska. Ondje je nikla klica alpinskog gospodarenja i ondje se je razvilo to gospodarstvo do svog vrhunca. Odanle su uzeli drugi narodi uzorke, koje su kod kuće prema svojim prilikama mijenjali i usavršavali. Ako tko motri moderno uredjenje njekojih erarskih visokih pašnjaka u Marmarošu u Ugarskoj, čudit će se, kako se je to gospodarstvo za par godina razvilo. No stvar je jednostavna. Kada je ministarstvo za poljodjelstvo god. 1902. poslalo par marmaroških šumara u Tirol i Švicarsku, da proučavaju tamošnja alpinska gospodarstva, pokupili su oni ondje ono, što je najbolje bilo. I do čega su tamošnji narodi došli kroz stoljetno iskustvo, prihvatilo se ovdje kao osnovka, na kojoj se danas |