DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1913 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 369 — Posve je naravno, da interesi marvogojstva time ništa ne trpe, što pašnjacima upravljaju šumari. Šumarstvo pušta slobodne ruke tako marvogojstvu kao i mljekarstvu, i po mogućnosti podupire oboje. Jedino za tim ide ono, da se pašarenje obavlja razumno i da senačin pašenekosi s interesima i opstankom šuma i drugog zemljišta, koje se prostire pod visokim pašnjacima. U ovo par redaka vidjeli smo, koliko zanimaju šumare alpinski pašnjaci Prelazimo na samo uredjenje njihovo. Podlogu alpinskog gospodarstva sačinjavaju dakle pašnjaci, koji se prostiru iznad šuma sve do granice vječnog sni^ega. Na njima pase marva u čoporima i samo ljeti. Pašarenjem lišavaju se pašnjaci trave, koja bilo u obliku mlijeka i mliječnih proizvoda, bilo kao meso dolazi na tržište. No oduzimajući godišnje pašnjacima travu, lišava se tlo godišnje onih mineralnih sastojina, koje je trava upotrijebila, a time slabi snaga pašnjaka. Cilj pako naprednog gospodarenja mora ići za tim, da ne samo zapriječi slabljenje tla, uzdržavajući njegovu produktivnu snagu, nego da tu snagu umjetno povećava. Radnje, koje idu za tim ciljem možemo svrstati u dvije hrpe. Ako se na pašu pušta samo stanovit broj blaga, koje će svu travu popasti, ali ne će u nestašici trave brstiti grmlje, koje je pozvano da brani tlo, ne popravlja se tlo izravno, ali se zaprečuje uništenje onog grmlja i sâme trave i time ako i neizravno, ipak vrši posao, koji štiti i popravlja tlo. Prvi je dakle posao neizravnog povećavanja vrijednosti tla reguliranje paše. S time savezno mora se jasno ustanoviti znakovima, gdje počinje pašnjak, gdje šuma. Nadalje ima se izračunati, koliko se marve smije pustiti na koji pašnjak, odrediti rok, kada se smije početi pasti i dokle se može pasti. Pašarenje se ima obavljati jednoliko, da ni jedan pašnjak ne bude previše popašen, niti da ne ostane nepopašena trava na njemu. U svrhu naprednog gospodarenja imadu se na pašnjacima sagraditi valjane štale i majurski stanovi, pojilišta (napojišta) i |