DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 469 —
4. Za brezovku, Lactaria torminosa (Schaff.)
Schroet., Giftreizker, drži autor da ili u opće nije otrovna
ili da joj je otrovnost različna već prema starosti gljive, staništu
i klimatskim prilikama. Zanimljiv je navod autorov, da je još
kao djak vidjevao vlastitim očima, gdje se brezovka redovito
donašala na trg u Breslavi, a da se nije ništa čulo o otrovanju
tom gljivom. No pored svega toga savjetuje autor, da je ne
uživamo.
Evo opisa brezovke : Kapa spočetka slabo svedena, kasnije
u sredini uleknuta, 3—10 cm široka, lomljiva, meso joj je sipko,
na rubu, koji je isprva podvinut, iskićena u čuperke začešljanih
dlaka, odozgo slabo ljepiva, crvena kao meso, udarajući često
na žućkasto ili bjelkasto, obično sa izrazitim tamno crvenim
pojasima (zonama), rjedje samo slabo ili nikako ispojasana. Lamele
gusto zbijene, uske, tanke, bjelkaste. Stručak 3—6 cm
dug, 1—IVJ cm debeo, boje poput kape, ubrzo šupalj, lomljiv.
Meso bjelkasto, mliječni sok bjelkast. Tek jetko ljut.


Valja upozoriti na to, da je brezovka slična jestivoj vrsti
rujnica jestiva, Lactaria deliciosa (L.) Schroet.,
Reizker, Blut-, Wacholder-, Tannen-Reizker.
Razlikuje se od ove lako svojim mliječnim sokom i čupavim
rubom.


Brezovka je raširena i česta u listavim šumama, naročito
pod brezama — odatle joj i ime — medj mahovinom, vrijeskom,
a naći ćemo je od srpnja do u kasnu jesen.


5. Za žutulju (openku), Hypholoma fasciculare
(Huds.) Sacc. Gelber Schwefelkopf,
spominje autor, da je njeki drže otrovnom, njeki sumnjivom a
njeki da o njenim otrovnim svojstvima ne govore uopće — no
da je se valja kloniti.
Evo opisa žutulje. Kapa prilično mesnata, spočetka poput
polukuglje, kasnije razastrta i dosta plitka, poprečno 3—5 cm
u promjeru, na rubu joj tanka koprenica žutih vlakanaca, koja
kratko vrijeme ostaje i na stručku u obliku tamnih, vlaknatokožastih
krpica, odozgor žuta kao sumpor, u sredini tamnija,