DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 470 — crvenkasto žuta, glatka, žutoga mesa. Lamele gusto zbijene, prirasle, uske, spočetka sumporasto žute, uskoro zelenkasto sive, konačno crvenkaste. Stručak 5—15 cm dug jednolično 4—6 cm debeo, svinut, šupalj, žilav, vlaknast, pri dnu često čupav, kao sumpor žut. Raste u hrpicama (do 30 zajedno) kraj panjeva i čaprlja a i na njima, izbijajući često i iz korijenja, koje se pruža pod zemljom, od proljeća do kasne jeseni. 6. Bezuvjetno otrovnom označuje autor ludaru , Boletu s Satan as Lenz., Satanspilz, no primjećuje, da se — po novijim pokusima — može njena otrovnost uništiti dugim kuhanjem. To će valjda i biti razlogom, da su podaci n otrovnom djelovanju ove gljive tako različni. Otrovnost dviju blizih rodjakinja : Boletus luricopdus Sbhâff. i Boletus lupinus Fries. nije posve sigurna. Evo kratkih opisa : a) Ludara, Boletus Satanas Lenz, Satanspilz . Kapa poput jastučka, do 20 cm široka — a i šira — vrlo debela, odozgor gola, tek nješto ljepiva, blijedo smedja poput kože, meso na prelomu isprva bjelkasto zatim crvenkasto, ljubičasto ili modro, teka ugodna poput oraha. Cjevčice žute sa tamno-crvenim ko krv-zjalima, koje uslijed pritiska i ozlijeda postaju tamno modre. Stručak ponajčešće prilično debeo, često skoro jajasto gomoljast, uvijek više ili manje nabubren, izvana išaran lijepom, gore narančasto žutom nervaturom, koja prema dolje prelazi sve više u crveno kao krv, te koja se kod starijih egzemplara često posve gubi. Raste po listavim i četinjavim šumama, vrlo rado i po travnatim mjestima: naći ćemo je i pod starim stablima drvoreda od kasnog ljeta do studena. Valja paziti da se ne zamijeni sa vrganjem, Boletus bulbosus Schâff., Steinpilz, Herrenpilz, od kojega se osim svojih značajki može ludara sa sigurnošću prepoznati po onoj osebini njenih cjevčica, koje pritisnute ili ozlijedjene pomodre. b.) Vrganjica, (ko var a), Boletus luridus Schâff., H e . e n p i 1 z. Kapa isprva poput polukuglje, kasnije poput jastučka, široka 5—20 cm, odozgor spočetka pustenasta, |