DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 472 i potpuno zdrave egzemplare, a ostavljati starije, pa bili oni ma kako voluminozni. Tko se želi pobliže upoznati s gljivama, tome preporučamo osim spomenute knjižice još ova djela: Michael: -»Fuhrer fur Pilzfreunde«. 3 sveska (Fôrster et Borries, Zwickau). »Die Pilze« u Rabenhorstovoj »Kryptogamenflora« (Kummer, Leipzig). Migula, >Pilze« u Thomé-ovoj »Flora von Deutschland, Ôster reich und der Schweiz« (Zezschwitz, Géra). Dr. A. Ugrenović. Praktična uporaba progresivno padajućega prirasta. Napisao N. Pleša-Kosinjković, šumar. 90-tih godina tražile su z. zajednice Lunkovec i Martinić upravne općine Mali Bukovec, a kotara Ludbreg da im zemaljska vlada od za prodana stabla dobivenih i koristonosno kod zemaljske blagajne uloženih šumskih glavnica doznači potrebite doprinose za izgradnju škole. Godine 1913. službujući kod kr. kotar, oblasti u Ludbregu kao stručnoga upravitelja šuma i šumom obraslih pašnjaka tih z. zajednica, te kao oblasnoga stručnoga referenta, zapala me ta zadaća, da riješim pitanje redovitoga i vanrednoga prihoda za šume, odnosno pašnjake tih z. z., iz kojih kultura su te glavnice nastale. I. Z. z. Lunkovec imala je je još g. 1881. sastavljenu i po vladi odobrenu šumsko-gospodarstvenu osnovu za šume »Lug« i »Križančiju«, koje su sačinjavale jednu gospodarstvenu jedinicu. Suma »Lug« je koncem godine 1881. na površinu od 27 rali 1329 .. u poprečnoj starosti od 100 godina imala drvnu gromadu od 271 normalni hvat a 100 kubičnih stopa ili â 3*157 m3 = 855 55 m3 sa sveukupnim godišnjim poprečnim prirastom od 8 56 ma. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 473 — Šuma »Križančija« je na površini od 29 rali 773 D° u poprečnoj starosti od 80 godina imala drvnu gromadu od 912 norm. hvatih = 287-18 m3, sa sveukupnim poprečnim prirastom od 35-99 m3. Obje su dakle šume na površini od 27 rali 13290° +2 9 rali 773 . = 57 rali 502 .° imale drvnu gromadu od 855-55 m3 + 2879*18 m3 = 3734-75 m3 sa ukupnim poprečnim prirastom, odnosno prihodom od 8-56 m3 + 35-99 m3 «== 44-55 m3. Prema osnovi imala je z. z. Lunkovec pravo, da u 20 godina posijeće čitavu visoku hrastovu, bukovu i grabrovu šumu, te ju pretvori u sitnu, nisku šumu. Nu prema načelima potrajnosti ona je za to vrijeme od 20 godina imala pravo užitka samo na redoviti godišnji prihod, odnosno na ustanovljeni godišnji poprečni prirast od čitave drvne gromade, preostale iza redovite godišnje sječine, dočim je 20-ti dio posjećene drvne glavnice imala unovčiti kupovninu kao nepotrošivu šumsku glavnicu ulagati, te iz pripadajućih joj kamata u prvom redu svakogodišnju sječinu podpunoma posumiti, u koliko ista sjemenom za sječu dozrelih i za istu opredjeljenih stabala naravnim načinom pomladjena nebi bila. Ima se dakle stvar tako shvatiti, da z. z. nije vlasna krnjiti sadanju drvnu gromadu, već samo uživati njezin svakogodišnji prirast. Stoga, kada je ona imala pravo uslijed prelaza na sitno šumarenje, da posjeće tečajem /0 godina svu drvnu zalihu visoke šume, nije imala pravo, da ju potroši, već pretvori u novčanu glavnicu t. j . unovči. Prema tome načelu imalo se je njezino pravo užitka riješiti sa slijedećim zadatkom: Sadanja drvna gromada dviju sastojina, starih 100, odnosno 80 godina iznaša 855-55 m3 + 2878l8 m3= 3734-75 m3 sa godišnjim poprečnim prirastom od 8-56 m3 -t- 35*99 m3 = 44-55 m3 pita se, kolika će drvna gromada biti nakon 20 godina uz predpostavak, da se godišnje sječe ~ na drvne gromade, te sadanji t. j . koncem godine 1881. poprečni prirast kao progresivno padajući za podlogu računa uzme ? |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
_ 474 — Riješenje : Svota prirasta iza 20 godina bi iznašala po n 20 poznatoj formuli : S = (a 4- t) y = (44-55 m3 + 2-228 m3) . = 46-778 X 10 = 467-78 m3, dočim je gori izračunata drvna gromada (nepotrošivi šumski kapital) = 373475 m3, dakle sveukupna drvna gromada na koncu 20-te godine 1900. imala bi teoretično iznašati 4202-53 m3 Za razjašnjenje gornjega računa budi rečeno, da S kao zbroj prirasta sječne periode jest jednak zbroju padajuće aritmetičke progresije, kojoj je prvi član = prirastu čitave sastojine — ovdje radi računske jednostavnosti uzeto čitava gospodarstvena jedinica, akoprem bi se računska operacija morala provesti za svaki šumski odjel naposeb — u prvoj godini, broj članova n = broju godina sječne periode, a zadnji član t = = a -f- (n — 1) d, gdje je a — 44-55 m3, n = 20 godina, ad = 44-55 = —.^.— = 2-228 m, za koji se iznos prirast para 1 le Ino posječenom ^om drvne gromade (kapitala) umanjuje. Užitna osnova za periodu (obhodnju) od 1881—1900 inkluzive bik bi slijedeća kako pokazuje skrižaljka na str. 475. U jeseni 1881. imala bi z. z. pravo sjeći Vas drvne gromadi (kapitala) t. j . 186-74 m3, te dospjeli poprečni prirast od 44-55 m3, ukupno dakle 231.290 m8. Vžo-nu gromade t. j . 186-74 m3 imala je iste jeseni unovčiti i koristonosno uložiti, dočim poprečni godišnji prirast od 45-553 smjela je razdijeliti medju ovlaštenike kao naturalni prihod za gradju i ogrijev. Jeseni g. 1882. smjela je opet posjeći ...-.. u jeseni g. 1881."preostale drvne gromade, unovčiti ju i koristonosno ju uložiti, dočim poprečni godišnji prirast od 42-322 m3 isto tako posjeći i medju ovlaštenike porazdijeliti. Osim toga je te jeseni imala pravo na kamate od jeseni g. 1881. koristonosno uložene kupovnine itd. itd. redom svake godine, dok konačno u jeseni |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 475 — |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 476 — 1900. imala je pravo posjeći i zadnju Vao-nu drvne gromade od 186´69 m3, unovčiti ju i koristonosno uložiti, dočim samo 2*228 m8 producirani poprečni godišnji prirast takodjer posjeći, te na račun drvne pripadnosti dati kojem ovlašteniku. Uz to bi ali z. z. imala pravo na podignuće i sviju kamata od uložaka godine 1881. do 1899., te iste kao novčane prihode umjesto drvnoga (redovitoga godišnjega) raspoložiti medju ovlaštenike. Od dospjelih kamata imala je z. z. u prvom redu potrebni dio upotrebiti za redovito godišnje pošumljenje sječine, odnosno za osnivanje željene sitne (niske) šume (ili bolje reći sitne prethodno još visoke šume) sadnjom žira lužnjaka ili jalševih biljkih po močvarnijim mjestima, u koliko ista nebi bila producirana naravnim pomlatkom iz žira, te raznoga drugoga sjemena. Jeseni g. 1901. imala bi z. z. pravo na kamate sviju uložaka od g. 1881.—1900. inkluzive, a k tome još i na drvnu gromadu na prvoj sječini od g. 1881. osnovane visoke šume, iz koje se sječom odma dobije sitna (niska) šuma. Očevidom na licu mjesta je ustanovljeno, da na svoj šumskoj površini ima još oko Vio iza sječe g. 1900. prištedjene prvobitne drvne gromade (sastojine) na starim bukvama, grabrovima, vrbama i nješto hrastova mladje dobe, razštrkanih kojekuda dok je z. z. u godini 1901. i 1902. svoju drvarinu podmirivala ponajviše okresivanjem starih grabrova i totalnim sijekom gdjekoje stare bukve, pogotovo na površinama za sadnju opredjeljenima. Prema tomu bi bila uštedjena drvna masa koncem godine 3734-75 1900 : a) od drvne glavnice 3734-75 cm3— — jx — = 373-48 cm3, 467-78 b) od tomu odgovarajućega poprečnoga prirasta Vio t.j. —.^— = = 46-78 m3 ili sveukupno 373-48 m3 + 46-78 m3 = 420-26 m3 koja će se drvna masa totalnom sječom izdati kroz buduće 4 odnosno 5, a možda i više godina prema uspjehu izvesti se imajućih kulturnih radnja, ovlaštenicima jeseni svake godine prije izvedenja proljetnoga pošumljenja. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 477 — Taj izdati se imajući drvni materijal, osim njekoliko mladjih hrastova, nije sposoban za prodaju već lošije ogrjevno drvo, svakako dobro za ovlaštenike. Sa pomenutom prištednjom ima pravo z. z. po volji razpolagati, akoprem nije prema užitnoj osnovi u dotičnim godinama imala užiti, odnosno odgovarajući dio glavnice unovčiti i koristonosno uložiti. Pošto je z. z. počam od godine 1881. bila dužna prema .... 1 gornjoj užitnoj osnovi svake godine do 1900. inkluzive ™-nu drvne glavnice od 3734*75 m3 sjeći, unovčiti i koristonosno ulagati, a samo poprečni drvni prirast uživati, kao što i dospjele kamate od uložaka, pa iz istiju u prvom redu pošumljenje izvadjati, porez plaćati i upravne troškove, ili pako svu drvnu glavnicu od godine 1881. do 1900. ne dirati, nego ju jeseni 1900. unovčiti i koristonosno uložiti; pa jer ona toga učinila nije, već je drvnu gromadu osim još prištedjenih 420-26 m3 i jeseni godine 1900. prodanih 126635 m3 iscrpila na drvarenje: to slijedi, da je učinila predhvat na užitku drva, odnosno potrošila jedan dio šumske glavnice, koja se tečajem daljnjega vremena kamatonosnim uloženjem kupovnine izcijeliti imade. Kako je dakle z. z. bila dužna koncem 1900. imati ukamaćenu čitavu drvnu glavnicu od 3734*753, odnosno novčanu glavnicu od 33097-31 kruna obzirom na jur unovčenih 1266-35 m3 sa 11222 38 kruna, a unovčila je i koristonosno uložila samo navedenih 1266-35 m3 zfc 11222-38 K, pa jer će joj se dozvoliti kroz budućih par godina, da posjeće još uštedjenu drvnu gromadu oko 420 m3, — to se ona mora odreći užitka kamata kako i same sadanje glavnice tako dugo, dok glavnica prema gornjem računu na iznos od 3309731 kruna izcijepljena ne bude. Ne bi joj se dakle smio od iste glavnice ni kakov doprinos za gradnju škole doznačiti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 478 — Ôsim toga je z. z. obzirom na predhvat dužna i potrebno pošumljenje o svojem posebuom trošku (doprinosu) prema ogojnoj osnovi izvesti. II. Z. z. Martini ć je prema segregacijonalnoj osudi dobila 25 rali 895LD° šumom obrasloga pašnjaka, a same šume 11 rali 1505D0, dakle u svemu šumsko-užitnu površinu od 37 rali 800 D°. Za njezinu šumu i pašnjak nije osnova sastavljena, na temelju koje bi se mogla kako na pr. za z, z. Lunkovec sa što većom sigurnošću i točnošću užitna osnova sastaviti. Nu pošto kod nje posve isti šumsko-gospodarstveni odnošaji stoje kako i kod z. z. Lunkovec, to se i za njezine šumskogospodarstvene objekte, bivši šumom obrasli pašnjak i samu šumu sa kojih objekata je koncem godine 1900. uzslijedila prodaja hrastovih (125) stabala, mogu aplicirati — primjeniti — ista razvijena načela za ustanovljenje redovitoga i vanrednoga prihoda odnosno za ustanovljenje prištednje ili predhvata u razmjeru šumsko-kulturne površine i sječom dobivene, kao i još na toj površioi oko Vio-ne nalazeće se i jedino za ovlaštenike sposobne drvne mase od nješto starih bakrljavih hrastovih i grabrovih stabala. Uzevši, da je istodobno godine 1881. bila sastavljena gospodarstvena osnova i za šumu i pašnjak ote z. z. — segregacija je bila istodobno — pa prenešavši sve stojbinske i sastojinske odnošaje šume lunkovačke i na one z. z. Martinić : to bi na površini od 37 rali 80QD0, sravnivši ju sa površinom od 57 rali 502U0 šume lunkovačke, te divnom gromadom od 3734-75 m:i|i poprečnim prirastom od 44 55 m:i, — bila drvna gro 3734-75X37-5 mada : 37-5 : 57´3 = . : 3734-75, iz česa . = -.. 0 = 573 = 2444-2 m8 sa poprečnim prirastom: 2444-2 : 3734 75 = x : 2444-2X44-55 = = m;* : 44-55, iz cesa x = 4744-75´ (SvrSit de se). |