DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 12. U ZAGREBU, 1. PROSINCA 1913. GOD. XXXVII. ŠUMARSKI LI5T Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. listac stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Ovrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K ; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; ćetvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Zakon o zaštiti šumskog vlasništva. S privolom sabora Bosne i Hercegovine naredjujem: I. ODSJEK. Šumski prestupci i kazne za njih. § 1. Ko u šumi, u kojoj nema prava poslužja, bilo da je to erarna šuma, bilo da je to šuma privatnog lica, ili neke općine, vakufa ili korporacije, bez dopuštenja vlasnika šume ili njegova zastupnika na svoju korist uzme koje neoborivo drvo ili pako drvo, što je već oboreno, ali još nije izradjeno za prodaju ili trošenje, bit će kriv za šumski prestupak ako vrijednost prisvojenog drveta ne premašuje 100 K i ako njegovo djelo po §§ 253. si. b), 254. si. / ; i 257. kaz. zak. nema kvalifikacije zločinstva i kaznit će se globom od 1—50 kruna ili zatvorom od 1—14 dana. Ako ko ponovi isto djelo ili ošteti više vlasnika ili djelo vrši s kim u društvu, bit će za kvalifikaciju čina odlučna cjelor kupna vrijednost prisvojenih stvari. U granicama naprijed istaknutog kaznenog pravila kaznit će se i pokušaj takvog šumskog prestupka. Kažnjiv je pokušaj po srijedi, kad ko učini nešto, što bi moralo dovesti do izvršenja čina, ali nije dovelo, pošto seje umiješala neka tudja zaprijeka. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 486 — Kaznit će se ne samo onaj, koji učini samo djelo, nego i svako, ko ga zametne ili namjerno uzroci zapovješću, savjetom, poukom ili pohvalom; nadalje ko činiocu bude na ruci namjernim pribavljanjem sredstava ili uklanjanjem smetnja ili mu inače kako bilo pomaže i izvršenje djela osigurava; zatim ko se sa činiocem samo unaprijed dogovori, koliko će mu pripasti od dobiti, i konačno ko uzme ili proda koji šumski proizvod, ma da znade, da je nezakonito prisvojen. Ako je krivac već više puta bio kažnjen za koji od šumskih prestupaka, naznačenih u ovom paragrafu ili ako krivac učini prestupak bilo u kršu bilo u drugoj hrdjavoj postojbini za šumu ili uz druge po šumu osobito štetne okolnosti, može se globa povećati do 100 K ili zatvor produljiti do 21 dan. Ako je pak krivac već više puta bio kažnjen za prestupak učinjen u kršu ili u drugoj hrdjavoj postojbini za šumu ili uz druge po šumu osobito štetne okolnosti, može se globa povećati i do 200 K ili zatvor produljiti do 60 dana. § 2. Ko u šumi, u kojoj nema prava poslužja, bilo da je to erarna šuma, bilo da je ta šuma privatnog lica ili neke općine, vakufa ili korporacije, prisvoji bez dopuštenja vlasnika šume ili njegova zastupnika druge koje, u prvom rastavu § 1. nespomenute šumske proizvode, kao što su: žir, šiška, kesten, orah, rujevina, kora šumskog drveta, zemlja, pijesak, kamen, suho lišće, košena trava, a i sve ostale šumske proizvode, koji se po mjesnom običaju ne smiju uzimati, bit će kriv za šumski prestupak i kaznit će se globomod 1 K do 10 K ili zatvorom od jedan do tri dana, ako su po srijedi uslovi istaknuti u prvom rastavku § 1. ovog zakona. Uz okolnosti, navedene u petom rastavku § 1. ovoga zakona, može se globa povećati i do 25 K ili zatvor produljiti i do 7 dana; a uz okolnosti spomenute u posljednjem rastavku § 1. ovog zakona može mu se globa povećati do 60 K ili zatvor produljiti do 21 dan. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 487 — Na taj će se šumski prestupak primjenjivati drugi i četvrti rastavak § 1. ovoga zakona. § .. Ko u erarnoj šumi, u kojoj ima pravo poslužja (§ 13.) a) siječe, izradjuje ili kupi drvo, koje mu nije kotarski ured preko svoga šumskog osoblja izdao ni šumskim čekićem obilježio, niti mu je inače označeno ni doznačeno; ili kupi drva za ognjev makar i od ležakinje bez dozvole šumskog osoblja, gdje se zbog oskudice drveta ustanovi, da za kupljenje ležakinje posebna dozvola treba; ili b) druge šumske proizvode uzima ili odnosi mimo uslove, koji su, što se tiče vremena i mjesta, odredjeni za to: bit će kriv za šumski prestupak, ako se dokaže, da je gore navedene prestupke učinio bez krajnje nužde ili da nije htio prema postojećim propisima drvo zatražiti, a kaznit će se za krivicu pod a) globom od 1 K do 20 K ili zatvorom od 1 do 7 dana; a za krivicu pod b) globom od 1 do 10 K ili zatvorom od 1 do 3 dana. Globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana kaznit će se onaj, ko u šumi nekog privatnog lica, neke općine, vakufa ili korporacije, u kojoj ima pravo poslužja siječe drvo ili uzima druge šumske proizvode i to, ako se tim hotimično ogriješi o običajno pravo, postojeći ugovor, pravomoćno riješenje, koje je u tom predmetu doneseno, ili postojeći zakon. Ako učini krivac prestupak bilo u kršu bilo u drugoj hrdjavoj postojbini za šumu ili uz druge po šumu štetne okolnosti, može se globa povećati do 50 K ili zatvor produljiti do 14 dana. § 4. Ko u šumi, imao ili neimao poslužja u njoj, zlobno ili obijesno (u smislu kaznenog zakona) a) iskopava, isjeca ili izvlači panjeve ili žile svakojakog šumskog drvlja i grmlja, ili takome šumskom rašću (stablima, stabljikama, izdancima i mladicama), nanosi štetu, što ga |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 488 zasiječe, nasiječe ili zareže, što mu oguli ili otkine koru ili ga naokolo podbijeli ili na drugi koji način ošteti, što mu otkopa žile, otkine, odreže ili odsiječe vrhove i grane ili mu trga lišće, b) ukloni, ošteti, preinači ili na koji bilo način nerazgovjetnim učini koji biljeg, što je postavljen u šumi za znak, da je šuma zagajena, zaštićena ili omedjena ili pako koju ogradu ili šumski znak ili nadalje koji broj ili koju drugu naznaku na oborenom ili neoborenom drvetu; bit će kriv za šumski prestupak, ako time neposredno nanesena šteta ne premašuje sto kruna i ako njegovo djelo ni po § 161. slovo b) i c) ni po § 165. k. z. nema kvalifikacije zločinstva i kaznit će se za prestupke navedene pod slovom a) po odredbama prvog i petog rastavka § 1. ovoga zakona, a za prestupke navedene pod slovom b) globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana. Drugi će se rastavak § 1. ovoga zakona primjenjivati i na te šumske prestupke. § 5. Ko u šumi, u kojoj nema prava poslužja, s namjerom kradje (3 1. ovoga zakona) učini štogod od onoga, što je pobrojano pod slovom a) u § 4. ovoga zakona, bit će kriv za šumski prestupak i kaznit će se po odredbama prvoga i petoga rastavka § 1. ovoga zakona. Drugi i četvrti rastavak § 1. ovoga zakona primjenjivat će se i na te šumske prestupke. § 6. Ko u šumi, u kojoj nema prava poslužja, počini štogod od onoga, što je pobrojano u § 4. ovoga zakona, ako i nema u njegovome djelu obilježja zlobne ili obijesne oštete i kradje (§§ 4. i 5.) kaznit će se za šumski prestupak globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana, a uz okolnosti, navedene u petom rastavku § 1. ovoga zakona, globom od 1—50 K ili zatvorom od 1—14 dana. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 7 <-- 7 --> PDF |
» — 489 — Ko u šumi, u kojoj ima pravo poslužja (§ 13) izdancima i mladicama) nanosi štetu, što ga za^ sjeće, nasječe ili nareže, što mu oguli ili otkine koru, ili ga naokolo podbijeli ili mu otkopa žile, ili b) počini koje od djela navedenih pod slovom b) § 4. ovoga zakona, kriv će biti za šumski prestupak, i ako na počinjenom djelu nema obilježja zlobne ili obijesne štete (§ 4. ovoga zakona), i kaznit će se globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana, a uz okolnosti navedene u petom rastavku § 1. ovoga zakona globom od 1—50 K ili zatvorom od 1—14 dana. Isto tako kaznit će se globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana i onaj, ko u šumi u kojoj ima pravo poslužja, krešući šumsko drvlje (stabla i stabljike) otkine, odreže ili odsiječe im vrhove i grane ili im trga lišće tako, da je kresanjem drvo toliko oštetio, da je omeo razvoj i porast drveta, i to kad se dokaže, da je te prestupke učinio bez krajnje nužde, ili da nije htio prema postojećim propisima drvo za kresanje zatražiti. Uz otežavajuće okolnosti (peti rastavak § 1. ovoga zakona) i za krešu kaznit će se prestupak globom od 1—50 K ili zatvorom od 1—14 dana. Neće se kazniti, koga je usput u šumi ili blizu nje zadesila taka nezgoda, da je u šumi morao nanijeti koju od šteta, što su pobrojane u § 4. ovoga zakona. § 7 Ako ovlaštenik proda ili za drugu, a ne za svoju domaću potrebu upotrijebi drvo, što je za gradju ili drugu izradu po pravu poslužja dobio iz šume, bit će kriv za šumski prestupak. Isti će prestupak počiniti, ko od njega kupi takovo drvo, ma da znade, da ga je on za naznačenu svrhu dobio po svome pravu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 490 § 8. Ako ovlaštenik drva za ogrijev dobivena po svom pravu iz erarne šume doveze na pazar na kolima ili saonama, gdje dosada nije bilo običaja na kolima ili saonama drva goniti, bit će kriv za šumski prestupak. Isto tako bit će krivi za šumski prestupak oni ovlaštenici: a) koji gone na pazar nedoznačeno i šumskim čekićem neobilježeno gorivo drvo iz onih šuma, za koje uprava zemlje, da ne bi nastala oskudica odredi, da ovlaštenici ne smiju drva na pazar goniti, dok nijesu doznačena i šumskim čekićem obilježena; b) koji gone na pazar drva za ogrjev iz onih šuma, iz kojih je zbog oskudice drveta u dotičnom kraju ili zbog uzgoja šume (koja je istrošena) uprava zabranila drvo na pazar goniti. § 9. Ko trguje drvima za ogrijev, koja je kupio od ovlaštenika, ma da je znao, da su dobivena po pravu poslužja i donesena na pazar, a da nije plaćena taksa, bit će kriv za šumski prestupak. § io. Prema olakotnim i otegotnim okolnostima, koje budu po srijedi, kaznit će se za prestupke, što su pobrojani u §§7., 8. i 9. ovoga zakona, ili ukorom ili globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana. § .. Ko u šumu u kojoj mu ne pripada pravo paše namjerno ugoni stoku, ili svojom nemarnošću skrivi, da mu njegova ili njegovoj brizi povjerena stoka zadje u šumu, bit će kriv za šumski prestupak i kaznit će se globom od 1—10 K ili zatvorom od 1 — 3 dana, a uz otegotne okolnosti (peti rastavak § 1. ovog zakona) globom od 1—15 K ili zatvorom od 1—5 dana. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 491 — Ako se dokaže, da se je stoka samo u šumi mogla skloniti od neke opasnosti (kao od mećave, oluje, leda itd.) neće se to ugonjenje kazniti. § 12. Ko stoku odredjene vrste u takvi dio šume, koji je naročito zabranjen za tu vrstu, ili ko uopće namjerno ugoni stoku u zagajenu ili zaštićenu šumu, ili svojom nemarnošću skrivi, da stoka uopće ili stoka odredjene vrste zadje u takovu šumu, bit će bez obzira na to, da li mu pripada ili ne pripada pravo poslužja, kriv za šumski prestupak i kaznit će se globom od 1—20 K ili zatvorom od 1—7 dana, a uz otegotne okolnosti (peti rastavak § 1. ovoga zakona) globom od 1—30 K ili zatvorom od 1—10 dana. Odredba drugog rastavka § 11. ovoga zakona primjenjivat će se i na to. § 13. U koliko se ne će posebnim zakonom što drugo odrediti, treba u prosudjivanju pitanja, da li kome u nekoj šumi pripada ili ne pripada pravo paše i drvarenja smatrati odlučnim : a) za šume erarne da li je stanovništvo dotičnog mjesta i do sada uživalo ta prava u toj šumi, i ako nije ta šuma u granicama dotične općine; b) za šume nekog privatnog lica, neke općine, vakufa ili korporacije vrijedi ono što je kazano u pretposljednjem rastavku § 3. ovoga zakona. § 14. Ako se koji poduzetnik šumskog rada ili njegov zastupnik hotimice ogriješi o ugovor izmedju njega i vlasnika šume, te siječe drvo, koje mu nije naznačio vlasnik šume ili njegov zastupnik, a isto tako, ako koji poduzetnik šumskoga rada ili njegov zastupnik svojom nemarnošću skrivi, te njegovi radnici sijeku ili izradjuju drvo, koje nije doznačeno prema odredbama |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 492 — ugovora, bit će kriv za šumski prestupak i kaznit će se globom, koja odgovara dvostrukoj vrijednosti neovlašteno posječenog drveta i to bez obzira na privatnopravne posljedice predvidjene u^ugovoru. § 15. Ko krivicom svojom nešto učini ili propusti što § 63. zabranjuje ili propisuje, bit će kriv za šumski prestupak i kaznit će se, ako nije nastao požar šume, globom od 1—10 K ili zatvorom od 1—3 dana. Ako je pak nastao požar šume, onda će se krivac kazniti globom od 20—250 K ili zatvorom od 7 dana do 2 mjeseca i to ako na počinjenom djelu nema obilježja zločina. § 16. U §§ 3., 4., 6., 8., 11. i 12. ovoga zakona pobrojane šumske prestupke skrivit će i onaj, ko je dao nalog za djelo ili najmio koga, da to djelo učini. § 17. Kažnjivost šumskih prestupaka prestaje zastarom, ako po svršenom djelu prodje 4 mjeseca, a vlast tu zastaru nije prekinula, pošto nije naredila, da se krivac pozove Svaki poziv koji se uruči dostavljaču, prekida zastaru, ma i ne bio dostavljen. § 18. Ako krivac umre, nema ni zametanja ni nastavljanja postupka a ni kažnjavanja (§ 58.) II. ODSJEK. Odredbe o naknadi šumske štete. § 19. Ko bude kriv za koji od šumskih prestupaka, što su pobrojeni u §§ 1. do 12., 15. i 16. ovoga zakona dužan je, da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 493 — po ovim odredbama potpuno naknadi štetu, koju je prouzročio svojim djelom ili propuštanjem. Naknaditi štetu dužan je krivac i U slučaju posljednjeg rastavka § 6., a vlasnik stoke i u slučajima drugog rastavka § 11. i drugog rastavka § 12. ovoga zakona. Za štetu nastalu usljed požara, koju je prouzrokovalo pastirče ispod 14 godina svojom krivicom, odgovara onaj u čijoj se službi pastirče tada nalazilo. § 20. * U slučajevima nedopuštene sječe i uzimanja drveta (§ 1. i i prvi rastavak slovo a) i pretposljednji rastavak § 3. ovoga zakona) plaćat će se naknada štete vazda po odredjenoj tarifi, i to po onome razredu, u koji po svojoj vrijednosti spada dotični dio šume, gdje je učinjen prestupak. Naknada mora da odgovara faktičnom sortimentu, kakvoći i vrijednosti drveta. Za stabla, stabljike, izdanke i mladice, ako je sve to kadro da raste računat će se u ime naknade za 20% više, i to ako ih se iz šumskog sklopa izvadi toliko, da nastane više od jedne progaline, t j . da se šuma na više mjesta znatno razrijedi. Za 50% računat će se više u ime naknade štete: a) za drveta, koja je šumsko osoblje odredilo za sjemenjake na nekoj sječini, ako se zato, što se posijeku, neće postići željena svrha, da naime na tom mjestu šuma sama nikne; b) za stabla i izdanačke stabljike, što se ostave, da se šuma popravi i održi; c) za stabla, stabljike, izdanke i mladice u zagajenim šumama, ako je sve to kadro da raste. § 21. U slučaju nedopuštenog uzimanja drveta s panjeva i žila ili brsta (§§ 4. do 6. ovoga zakona) računat će se po 10 h jedno breme t. j . koliko odraslo čeljade srednje snage bez napora može da odnese. . Ako se ti proizvodi izvuku na tovaru ili na kolima, ocijenit |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 494 — će im se količina prema bremenu i to tako, da će se konjski tovar uzeti za dva, a seoska kola za pet bremena. No u slučaju nedopuštenog iskopavanja panjeva i žila, bilo u kršu bilo u kojoj drugoj hrdjavoj postojbini za šumu, računat će se breme po 20—30 helera. U slučaju nedopuštenoga uzimanja brsta računat će se breme po 50 helera, i to ako se s gornje polovine stabla nakreše četina sa starih drveta ili nabere brst s hrastova; a ako se to uopće učini u mladoj crnogorici ili hrastiku ili u branjevinama, ili ako se pri tom prevrši drvo, onda će se breme računati po 20—30 helera. Kad se prisvoji drugi koji šumski proizvod (§ 2. i prvi rastavak slovo b) i pretposljedni rastavak § 3. ovoga zakona) računat će se šteta po tarifi, koja je na snazi. 8 °>9 o ~´ ´ Za štećenje šumskog "rašća zasijecanjem, nasijecanjem itd., koje se spominje u §§ 4.—6. ovoga zakona, računat će se u ime naknade jedna desetina do tri desetine vrijednosti cijeloga rašća. Ako se šumsko rašće ošteti podbjeljivanjem ili guljenjem ili otkidanjem kore ili vatrom, zahtijevat će se za naknadu cijela njegova tarifalna vrijednost koja se iznadje po § 20. ovoga zakona. § 23. Ako se prisvojeni šumski proizvodi u kom bilo obliku vrate vlasniku šume ili ako on kojim bilo načinom upotrijebi oštećeno drveće, smjet će on samo toliko naknade zahtijevati, za koliko ustanovljena šteta premašuje vrijednost vraćenog proizvoda. § 24. U slučaju šumskog prestupka spomenutog u § 7. i § 8., slovo a) i b) ovoga zakona, bit će ovlaštenikova dužnost, da plati cijelu šumsku taksu za drvo, koje je prodao ili ga nije upotrijebio za onu svrhu, za koju ga je dobio. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 495 — Pri tom će se ona količina drveta smatrati, da je prodana ili da nije upotrebljena za ovu svrhu, za koju je dobivena, ako ovlaštenik ne može uvjeriti vlast da je to drvo upotrijebio na svom gospodarstvu. § 25. U slučajevima §§ 11. i 12. ovoga zakona važe za odredjivanje količine štete ova načela: Ako se nečija stoka nadje u zabranjenoj šumi ili u šumi, u kojoj njenom vlasniku ne pripada pravo paše, platit će on po 25 helera za jednog konja, mazgu ili magarca, ako su barem napola odrasli, a po 10 helera ako nijesu odrasli; nadalje po 15 helera za svako goveče, koje je barem napola odraslo a po 10 helera ako nije odraslo; zatim po 25 helera za svaku kozu bez razlike, po 10 helera za svinje i po 5 helera za ovce. Ako se stoka nadje u zagajenom mladom samoniku ili u vještačkom sadu, računat će se dvostruka naknada. § 26. Za svaki kvadratni metar vještački pošumljena zemljišta, gdje se je dogodilo kakovo štećenje ili samovlasno prisvajanje mladog šumskog rašća (§§ 1., 3.—(i. i 15. ovoga zakona), računat će se i naplaćivati po 2*5 helera naknade, ako se radi o normalnom pošumljivanju na sječini, a po 5 helera ako se radi o pošumljivanju golih ili samo šikarom obraslih kamenitih površina. Pri tom će se razlomci kvadratnog metra uzimati za cijeli metar. ... se požarom uništi samonikli podmladak, može se za svaki kvadratni metar računati po 2-5 helera naknade. Ako se efektivna šteta može ustanoviti po broju, vrsti i dobi uništenog rašća, koje je odgajano ili samo niklo, neka se, što u tom pravcu treba, naznači u prijavi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 493 — III. ODSJEK. Zametanje postupka. § 27. Upravne su vlasti nadležne za progonjenje šumskih pre stupaka (§§ 1.—16.) ovoga zakona). Dužnost je šumskog osoblja, a i oružnika i financijske straže, da postupaju kad uhvate krivca na djelu. To je dužnost šumskog osoblja i onda, kad se koji od prestupaka, što su spomenuti u §§ 1., 4., 5., 6. i 15. ovoga zakona, učini u šumi nekog privatnog lica, neke općine, vakufa ili korporacije. Orudje (sjekira, testera), kojim je izvršeno djelo, valja oduzeti prestupniku i predati kotarskom uredu zajedno s prijavom o prestupku. Ako se može, neka se odmah i šteta na prikladni način ustanovi i u prijavi naznači. § 28. Ne samo na prijavu oštećenikovu ili kojega javnog šumskog organa ili organa za opću sigurnost zametnut će se postupak, nego i onda, kad vlast, kako bilo, dozna za šumski prestupak. No prestupci, što su opisani u §§ 11. i 12. ovoga zakona, progonit će se samo na oštećenikov predlog, ako nije po srijedi erarna šuma. Ako se koji od prestupaka, spomenutih u §§ 2., 3., 4, 6. i 7., učini u šumi nekog privatnog lica, neke općine, vakufa ili korporacije, a oštećenik ili njegov zakoniti zastupnik još prije presude izjavi, da odstupa od progona, onda se progon obustavlja. § 29. Kotarski je ured vlastan, da i onu šumsku štetu, koju mu prijave šumski organi, ustanovi preko drugih nepristranih stručnjaka, članova općinskog zastupstva ili drugih takih lica. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 497 — Ko bude oštećen kojim šumskim prestupkom, dat će vlasti sve, što treba podataka i dokaza, da se zavjedoči šteta. § 30. Ako u erarnoj šumi, i to u zagajenoj ili zaštićenoj šumi ili u kojem naročito zabranjenom dijelu šume čuvari zateku čiju stoku, zaplijenit će je toliko, koliko drže, da će dostojati za namirenje štete. To je dužnost i oružnika i financijske straže, ako im to dopušta njihova ostala služba. 0 plijenu će se odmah obavijestiti vlasnik stoke, ako se zna ko je. Ako se ne zna ko joj je vlasnik, treba odmah udesiti, da se preko seoskih glavara, kako valja, objavi stvar u susjednim seoskim općinama a po potrebi i na uredovne dane kod kotarskog ureda ili ispostave. Zaplijenjena će se stoka vratiti vlasniku ako on osigura trošak oko njena plijenjenja i prehranjivanja. U slučaju da postoji opasnost, da se šteta ne može nadoknaditi, vratit će se zaplijenjena stoka vlastniku samo onda, ako primjereno osigura naknadu štete. § 31. Ako se do 30 dana iza plijenjenja ne iznadje vlasnik stoke, prodat će je vlast i naknadit će odatle ustanovljenu šumsku štetu. Ako se vlasnik stoke ne javi za godinu dana po prodaji, eventualni višak predat će se u korist fonda kotarskog vijeća. Ako se sazna za vlasnika u gore navedenom roku, dat će mu se taj višak, i to pošto se od tog viška naplati globa. § 32. Ako se koze zateku u nepristupačnoj šumi, koja je zabranjena za koze, pa se ne mogu uhvatiti, dopušteno je u tom slučaju ubiti iz puške jednu kozu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 498 — Ako se bude moglo, prodat će se ubijena koza, a što se za nju dobije upotrijebit će se za namirenje ustanovljene štete. S eventualnim će se viškom postupati po odredbi drugog rastavka § 31. ovoga zakona. § 33. Ako se nečija stoka zateče u šumi nekog privatnog lica, neke općine, vakuta ili korporacije, u kojoj vlasnik stoke nema prava služnosti paše, smije vlasnik šume ili njegov zastupnik ili zastupnikov zamjenik (šumsko osoblje) da je zaplijeniti toliko, koliko je treba prema šteti (§ 30., prvi rastavak ovoga zakona), no neka to namah prijavi općinskom starješini, koji će bez oklijevanja narediti, da dvojica nepristranih ljudi ustanove štetu i da se slučaj objavi, ako to evantualno treba. Ako se zna, ko je vlasnik stoke, i isti se prijavi, to mu se po ustanovljenju štete stoka vraća pod uslovima navedenim u pretposljednjem rastavku § 30. ovoga zakona. Ako stranke nijesu zadovoljne sa procjenom štete, onda se mogu obratiti radi nove procjene na kotarski ured, ali se u tom slučaju mora stoka odmah po obavljenoj prvoj procjeni štete vratiti vlasniku. Ako se vlasnik ne javi do 30 dana, postupat će kotarski ured, pošto se ustanovi šteta, po propisu § 31. ovoga zakona i namirit će vlasniku šume ustanovljenu štetu od onoga, što dobije za stoku. IV. ODSJEK. Postupak u sudjenju, presuda i pravni lijekovi. § 34. U postupku sa šumskim prestupcima nadležne su za raspravljanje i presudjivanje političke vlasti, i to u I. instanciji kotarski ured u čijem je području učinjen prestupak, a u II. instaciji zemaljska vlada. U I. instanciji sudi upravnik kotara ili politički konceptni činovnik kotarskog ureda, kog upravnik na to odredi, i to u |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 499 — društvu s četvoricom prisjednika iz naroda, od kojih su dvojica težaci a dvojica posjednici. Predsjednik je politički konceptni činovnik. U tom ga svojstvu ne smije da zamijeni činovnik druge koje kategorije, a naročito ne koji šumski činovnik ili pisarnički činovnik. § 35. U svakom će kotaru njegovo kotarsko vijeće izabrati svega stotinu prisjednika (50 težaka i 50 posjednika). Izbor se vrši svake godine za drugu godinu u posljednjem zasijedanju kotarskog vijeća. Za tu će svrhu kotarski ured predložiti kotarskom vijeću spisak lica, koja se mogu birati između težaka i posjednika nastanjenih u kotaru. U tom će se spisku naznačiti njihovo ime, prezime i boravište. U njemu će biti i rubrika za glasove, što ih je ko dobio. Izabran je ko dobije većinu glasova. § 36 Nijesu sposobna, da se biraju za prisjednika: 1. lica, koja su po propisima krivičnog zakona osudjena za kakvo zločinstvo ili prestupak, učinjen iz gramzljivosti; 2. lica, koja su u istrazi na krivičnom sudu ; 3. lica, za koja je sud naredio, da budu ograničena u raspolaganju svojim imanjem. § 37. Za prisjednike neka se ne biraju: 1. lica, koja još nijesu navršila 24. godinu života; 2. lica, koja zbog duševnih ili tjelesnih mana nijesu sposobna za to zvanje; 3. lica. za koja se zna, da su slabog stanja (fukara) ili da su im imovinski odnošaji poremećeni; 4. sluge; 5. nadripisari ; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 500 — 6. iica, koja su u službi zemaljske uprave i advokati; 7. učitelji i duhovna lica priznatih vjerskih zajednica; 8. lica c. i kr. vojske i ratne mornarice u aktivnoj službu § 38. O reklamacijama izabranih ili drugih lica odlučuje kotarski ured. Ako se kod kojega prisjednika preko godine štogod dogodi, što bi, da se je prije dogodilo ili znalo, smetalo, da se on upiše u izborni spisak, onda ulazi u spisak izabranih lica onaj,, koji iza njega imade najviše glasova. § 39. Na vršenje svoga zvanja pozivlju se prisjednici po stanovitom turnusu, što ga odredjuje kotarski predstojnik. Na svaku će se raspravu pozvati po četiri prisjednika, i to dvojica težaka i dvojica posjednika. Ako koji pozvani prisjednik ne može da dodje, prizvat će se na mjesto njega drugi koji prisjednik istoga staleža iz sjedišta uredovanja ili iz najbliže okoline. § 40. Zvanje je prisjednika u šumskim kaznenim stvarima počasno zvanje i vrši se bez prava na kakvu nagradu. Pozvanoga prisjednika, koji ne dodje na raspravni dan, a ne zasvjedoči, da ga je nešto spriječilo, što se nije dalo ukloniti, ili se zadocni preko pola sata ili se bez predsjednikove dozvole udalji od raspravljanja prije nego što se dovrši, moći će predsjednik kazniti globom od 2—50 K. Na tu presudu može osudjenik do osam dana, od dana kad mu se dostavi, u kotarskom uredu staviti svoj prigovor i zasvjedočivši svoje opravdane razloge zamoliti, da se kazna ili ukine ili ublaži. Ako kotarski ured drži, da toj molbi ne treba udovoljiti ili da joj valja tek donekle udovoljiti, predložit je okružnoj oblasti na riješenje. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 501 — Protiv riješenja okružne oblasti nema daljnjega pravnog lijeka. § 4L Rasprava je na kotarskom uredu usmena i javna. Okrivljeniku treba poziv uručiti u vlastite ruke. Na okrivljenikovo oglušenje smjet će se samo onda izreći presuda, ako je izostao, ma da mu je na vrijeme dostavljen poziv, i ako se nije dovoljno opravdao, te ako je dotična kaznena stvar posve jasna što se tiče krivice, a ne može biti zablude ni što se tiče okrivljenikove istovjetnosti. § 42. Prije nego što se započne rasprava upitat će predsjednik prisjednike, ima li u kojega kakav razlog, koji ga isključuje. Prisjednik je isključen ako je on sam oštećen dotičnim šumskim prestupkom ili ako je s okrivljenim ili oštećenim licem u bračnoj svezi, u srodstvu ili svojti po pravoj lozi, ili ako mu je to lice bratovo ili sestrino dijete ili još bliži rod ili pako svojta u istome koljenu ili ako je s njime u svezi poočima ili pomajke i posinka ili poćerke ili hranitelja i hranjenika ili staratelja i štićenika. § 43. Stranci pripada pravo da odbije kojeg prisjednika, ako ima dovoljnih razloga, da se sumnja o njegovoj nepristranosti. O takoj molbi odlučuje predsjednik, pošto sasluša odbijenog prisjednika. Protiv njegova riješenja nema pravnog lijeka. § 44. Svaki će se prisjednik, kad prvi put dodje na raspravu o šumskim kaznenim stvarima, zavjeriti predsjedniku, da će vjerno i nesebično vršiti povjereno mu posjedničko zvanje, da će pozorno pratiti raspravu, da će savjesno istraživati dogadjaj i da će, ne gledajući na prijateljstvo ili neprijateljstvo ili na vjeru |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 502 — stranaka i bez obzira na to, da li je šumski prestupak učinjen u erarnoj šumi, ili u šumi nekog privatnog lica, vakufa, općine ili korporacije, glasati samo za ono, što rasprava pokaže. Ako je prisjednik već od prije zavjeren, dovoljno je opomenuti ga na to u početku rasprava, kad god bude vršio svoje zvanje. Kotarski će predstojnik voditi tačan popis prisjednika, koji su zavjereni. § 45. Predsjednik upravlja raspravom. Predsjednicima je dopušteno, da okrivljenike, svjedoke, vještake i oštećenike pitaju kako je to potrebno, da se objasni stvar. Za to im daje predsjednik riječ. 0 raspravi se vodi zapisnik, u koji se ukratko upisuje što je glavno. § 46. Prije presude mora biti vijećanje i glasanje. Predsjednik će prije vijećanja opomenuti prisjednike na njihovu dužnost. Po tom piesudjuju prisjednici zajedno s predsjednikom okrivljenikovo djelo, da li je okrivljenik počinio djelo, koje mu se u grijeh upisuje, i u koliko je za to kriv. Prisjednici g´asaju po redu, kako su popisani u spisku. Predsjednik glasa posljednji. Zaključak se stvara apsolutnom većinom glasova. Taj zaključak i mnijenje prisjednika i predsjednika upisuje se u zapisnik o raspravi. § 47. Ako ze zaključi, da je okrivljenik učinio djelo, koje mu se upisuje u grijeh i da je kriv, onda predsjednik kvalifikuje njegov čin po odredbama ovoga zakona i odredjuje mu kaznu, saslušavši prisjednike, koji u pitanju kazne imaju savjetujući glas. § 48. Kazna se može odmjeriti i ispod najmanje mjere, ako su po srijedi osobite olakotne okolnosti (§§ 83. i 84. kaz. zak.). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 503 — § 49. Kad se okrivljeniku odredi globa, treba u kaznenoj presudi izreći, koliki će mu biti zatvor namjesto presudjene globe, ako se globa ne bude mogla naplatiti. Pri tom neka se za pojedine dane zatvora računa po 1 K do 5 K. § 50. Ko bude kojim šumskim prestupkom (§§ 1.—12., 15. i 16. ovoga zakona) oštećen u svom šumskom vlasništvu, moći će naknadu svoje štete zatražiti samo u postupku, što ga propisuje ovaj zakon, i to do tri godine od časa, kad je izvršeno djelo. Redovni se sud isključuje. Ako se presudi, da je neko skrivio koji šumski prestupak, ili ako se dogodi koji od slučajeva, predvidjenih u § 19., 2. i 3. rastavku ovoga zakona, presudit će predsjednik naknadu štete a i eventualne troškove postupka. Ako je bilo kaznenog postupka i ako je izrečena kaznena presuda, saslušat će se posjednici o količini naknade za štetu. Ako se ne može više da zameće ili provede kazneni postupak (§§ 17. i 18. ovoga zakona), ili ako se iz ličnih razloga (maloljetstvo, duševna bolest) ne smije za šumski prestupak da progoni, ko ga je učinio, odlučit će kotarski ured po propisima §§ 19. do 26. i 51. ovoga zakona o zahtjevu naknade za štetu. Propisi ovoga paragrafa ne važe za prestupak naznačen u § 14. ovoga zakona, a ne važe ni za slučaj, ako na djelu krivca ima obilježja zločinstva. § 51. Ako se okrivljeniku dokaže, da je uklonio, oštetio, preinačio ili nerazgovijetnim učinio koji biljeg, što je postavljen u šumi za znak, da je šuma zagajena, zaštićena ili omedjena, ili koju ogradu (§§ 4., 5. i 6. ovoga zakona), izreći će se u presudi, da je dužan urediti biljeg ili ogradu, kakva je bila. Za to mu treba u presudi odrediti prikladan rok. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 504 — No ako se predvidja, da on neće biti kadar, da uredi biljege ili ogradu, može se u osudi reći, da će se to izvršiti na njegov trošak. To je rješenje dio presude o naknadi štete. § 52. Na redovni se sud ne smije oštećenik nikada uputiti, pa ni onda, kad okrivljenik ne bude kriv za šumski prestupak. § 53. Presuda se I. instancije saopćuje okrivljeniku odmah usmeno. Ujedno ga valja poučiti o njegovu pravu na priziv. Otpravak presude se dostavlja ako okrivljenik naročito zaište ili ako nije prisustvovao proglašenju presude. § 54. Protiv kaznene presude dopušta se priziv na zemaljsku vladu, dok ne prodje 14 dana od njenog proglašenja. U slučaju § 53., 2. rastavka, započinje taj rok od dana, kad se dostavi otpravak presude. Zemaljska vlada presudjuje priziv bez usmene rasprave po činjenicama, koje je utvrdila I. instancija. § 55. Onome kome je šumskim prestupkom nanesena šteta, pripada protiv presude I. instancije priziv samo, što se tiče naknade za štetu. § 56. Priziv se može usmeno ili pismeno predati. Dosta je i to, da se priziv samo prijavi. U tom će se slučaju smatrati, da se prizivom napada na sve, što je u presudi nepovoljno za okrivljenika. Protiv presude zemaljske vlade nema daljnjega pravnoga lijeka. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 505 — Pod uslovima, koji su predvidjeni u kaznenom postupku (§ 312.) može se podnijeti molba za obnovu postupka. Da li se dopušta obnova postupka presudjuje kotarski ured zajedno sa prisjednicima. Ako se uskrati obnova postupka može se u roku od dvije nedjelje podnijeti pritužba na zemaljsku vladu. V. ODSJEK. Izvršenje presude. § 57. Kaznena presuda, izrečena u postupku sa šumskim prestupcima i rješenje, stvoreno po § 50. posljednjem rastavku. ne mogu se više izvršiti, čim prodju 3 godine od dana, kad su stali na snagu. Tu zastaru prekida sve, što vlast učini, da se izvrši presuda. § 58. Kaznena presuda, koja je za osudjenikova života stala na snagu, važi i po njegovoj smrti jedino što se tiče naknade štete. § 59. Pošto presuda stane na snagu, valja globu platiti gotovim novcem. No ako treba nekog obzira, može se dopustiti, da se plati do nekog roka i to najdalje do 6 mjeseci, ili pako na obroke do istog najdaljeg roka. § 60. Sto se kaznenim presudama zemaljskom eraru presudi naknada za štete, naplaćivat će ureda radi ona vlast, koja je sudila u I. instanciji. Ako je osudjenik veoma siromašan, može zemaljska vlada na predlog kotarskog ureda dopustiti, da se naknada štete počinjene u erarnoj šumi smanji do polovice, a u osobitim slučajevima i do trećine presudjene štete. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 506 — § 61. Okrivljenik se može prisiliti globom ili zatvorom, da izvrši što mu je naloženo prema § 51. ovog zakona. Iz toga razloga odredjene globe ili zatvor ne smiju premašiti u svemu 50 kruna ili 14 dana. Vlasti je i to slobodno, da ono, na što je osudjen okrivljenik, dade izvršiti na njegov trošak i naplatiti administrativnom eksekucijom. § 62. Pošto se pravno-valjano dovrši kazneni postupak, vratit će se okrivljeniku orudje, koje mu je oduzeto, kad je učinio šumski prestupak. Ako ne treba orudja, da se što dokaže, treba mu ga i prije vratiti. VI. ODSJEK. Naročite odredbe za zaštitu šumskoga vlasništva. § 63. Osobita pažnja treba, kad se u šumi ili kraj nje naloži vatra ili upotrebljuju stvari, koje se lako zapaljuju. Ako se zanemari ta pažnja ili se drugo što skrivi, te se dogodi požar šume, naknadit će krivac štetu. Ko u šumi ili kraj nje naidje na napuštenu a nepotrnjenu vatru, dužan je, da je potrne koliko može. Ko opazi, da šuma gori, dužan je, da to saopći ljudima u prvoj kući, kraj koje ga nanese put. Oni su pak dužni, da to odmah prijave najbližem mjesnom starješini (eventualno najbližem erarskom šumskom organu, oružnicima ili financijskoj straži). § 64. Kotarski uredi, mjesne starješine, erarsko šumsko osobljer oružnici i financijski stražari smiju da dignu sva oblišnja mjesta, da se pogasi požar šume. Ljudi, što se tako sazovu, moraju da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 507 — odmah pohitaju požaru, ponijevši sobom što treba za gašenje, kao budake, motike, lopate, sjekire, kablove i t. d. i da tu pomažu. Dužnost je mjesnih starješina, šumskih organa, oružnika i financijskih stražara da budu uz njih. Ako kotarski predstojnik ne naredi što drugo, upravljat će gašenjem požara najstariji šumski organ koji se tu desi; a ako ga nema, onda će upravljati općinski, oružnički ili financijski organi. § 65. Koji mjesni starješina propusti, da po propisu § 64. ovoga zakona sazove narod na gašenje šumskog požara kaznit će se globom od 10 do 50 K ili zatvorom od 2 do 8 dana, a ko se bez pravoga razloga ne odazove pozivu mjesnih starješina, oružnika ili šumskih organa, kaznit će se globom od 2 K do 10 K. ili zatvorom od 1 do 3 dana. VII. ODSJEK. Završne odredbe. § 66. U šumskom kaznenom postupku ne plaćaju se bilježi. § 67. Od globa ovim zakonom odredjenih ide 50% u opću zakladu globa a 50% u korist fonda kotarskog vijeća dotičnog kotara. § 68. Ovaj zakon staje za tri mjeseca po proglašenju na snagu i ukida sve naredbe i otpise, što su mu protivni, a tiču se postupanja sa šumskim prestupcima, naročito pako naredbu od 26. marta 1883., Zb. zak. br. 40., i od 29. jula 1901., Gl. zak. broj 62., a tako i odredbe § 18., si. A, 2. t., drugi rastavak, § 20. naredbe od 17. decembra 1890., Gl. zak. br. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 508 — god. 1891., a i §§ 21. i 23., koliko se ta dva paragrafa tiču djela (prestupanja), spomenutih u § 20. te naredbe. Inače ovaj ..... ne dira u njene odredbe, naročito Što se tiče postupka. § 69. Čim se proglasi ovaj zakon, pripravit će se i izvršiti po njegovu § 35. izbor prisjedniâa za prvu godinu. § 70. Na šumske kaznene stvari, koje su već u postupku, primjenjivat će se ovaj zakon samo ako do dana, kad on stane na snagu, još ne bude u I. instanciji izrečena presuda. § 71. Ovlašćuje se zemaljska vlada, da raspravljanje i presudjivanje šumskih kaznenih stvari u I. instanciji povjeri pojedinim kotarskim ekspoziturama. U tom će se slučaju prisjednici birati izmedju stanovništva dotične ekspoziture. Bad Ischl, dne 28. jula 1913. Franjo Josip s. r. Bilinski s. r. Naredba zemaljkse vlade za Bosnu i Hercegovinu od 14. augusta 1913., br. 4826/praes., za izvršivanje zakona od 28. jula 1913. o zaštiti šumskog vlasništva (Gl. zak. br. 96.). (odobrena otpisom c. i kr. zajedničkog ministarstva financija u poslovima Bosne i Hercegovine od 3. augusta 1913., br. 10.140/B. H.) Članak 1. Prijave o šumskim prestupcima u erarnoj šumi. Svaka pismena prijava šumskog organa treba da ima ove podatke; |