DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 13     <-- 13 -->        PDF

1.^


To je po našem mnijenju jedini pravi putokaz k rije-
Senju kraškog problema.


Austrijski šumari posta.vi!i su kao glavni cilj pošumljenja
krša: u z p o s t a v i t i n a n j e m u -- p a b i o t a j k r š k a k o m u
drag 0 n e p 1 o d a n - p o m o ć u v i s o k i h š u m a o p c t o n o
stanje, koje je navodno na njemu bi 1 o ,,pri j e"
nego što je ogolio t. j. stvoriti na njemu debele
naslage h u m u s a, vis o k e š u m e i p r o s t r a n e t r a vnike
za pašu blaga.


Mi hrvatski šumari nebi snijeii slijepo nasljedovati to
pravilo ai^strijskih šumara već stoga, što je, kako smo naprvo
obrazložili, temeljna misao toga pravila, o nekadanjim debelim
naslagama zemlje na njemu jedva izpravna, a nebi
ga smjeli naprečac i bezuslovno nasljedovati ni stoga, što na
kršu imade dosta tako kamenitih predjela i sa tako malo
zemJje, da se na njima, kako to kao stručnjaci znademo,
valjćvno visoko drveće podići nemože.


Mi smijemo računati samo sa onom zemljom, koja na
kršu jest i sa činjenicom, da se količina te zemJje neće povećati,
jer se zemlja trošenjem kraškog vapnenca nestvare.
Računamo li pako s tima činjenicama, onda nemožemo od
krša zahtijevati, da se od njega stvori nješto, što se od
njega stvoriti neda, i da nam on daje ono, što dati nem.ože.
Mi jedino možemo tražiti, da se iz svakoga predjela krša
izcrpi samo op.o, što se i u onakovcj formi, kako se iz
njega prema naravi tia izcrpiti dade, a da se time sućanstvo
samoga tla i javni obziri neugroze.


Gdje se dade na kršu krčenjem kamen^ja načiniti vrt ili
vinograd neka se načini, gdje se dadu odgojiti uljike, bademi
i druge vrsti voća n.eka se goje, gdje se dade odgojiti visoka
šuma i gdie je ona radi nestašice gradje ili radi zaštite potrebna
neka se trikova podigne, ali gdje se dade odgojiti samo
kržljavo ćrvetc, koje je jedino za brstike sposobno, neka
s e 0 d g a j a i u b r s t i c i, a sanje o podignuću visokih šuma
i stvaranje bajoslovnih zelenih travnika, neka se napuste.