DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 17 —


procvalo a kada dozriio, a mnogi ljubitelj prirode zabilježio
je vrijeme, kada je počela šuma žiitjeti i poprimati svoje
krasno jesensko ruho.


Čovjek je već davno uvidio, da razni periodički pojavi
u životu bilina neovise samo o toplini i oborinama, već \ o
viagi u uzduhu, o svjetlu i drugim meteorološkim elementima.
To su faktori, koji zajednički ravnaju životom svega bilja.


Tok vegetacije od proljeća do jeseni produkat je dakle
raznih vremenskih prilika.


Promatranjem tih periodičkih pojava na pojedinim bilinama,
možemo dakle dobiti neku sliku o klimatskim prilikama
- po gotovo onda — kada sve to prispodabljamo
sa tokom istih pojava u drugim krajevima.


Tko se u proljeće navraća u Zagreb iz sela, - - koja leže
u ravnicama oko zagrebačke gore - opaža odmah, da se
u samom Zćigrebu proljeće kojih deset dana ranije budi,
nego u njegovoj podaljoj okolici; kesteni zagrebačkih šeta-
Hšta prije prolistaju i cvjetaju nego na pr. u Križevcima i
Koprivnici. Ovakovim opažanjima možemo dobiti sliku o
klimi osobito onda, kada nam za to manjkaju meteorološka
opažanja, kada nemamo meteoroloških sprava iii kada se
Hh iz meteoroloških bilježaka to teško odrediti dade.


Nauka o sistematskim takovim opažanjima zove se
„phenologija" a možemo reći, da su je osnovali profesori
Hoffmann i Ihne u Giessenu.


^ Motrenja periodičkih promjena na bilju nazvali su „phvtophenološkim"
opažanjima jer se vode bilješke o promatranju
sličnih pojava i na životinjama. Phenologija životinja bilježi
selidbe ptica, pojavljanje prvih leptira u proljeće ili prvih
lastavica i t. d.


Profesor Ihne bilježio je kroz više godina kada procvate
jorgovan (Syringa vulgaris) na pojedinim mjestima u
Evropi. Prema ovakovim bilježkama oboiadisao je na zemljopisnim
kartama sve krajeve istom bojom, u kojim.a istodobno
jorgovan procvate. Ovakova phenološka karta kaže nam na