DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 18     <-- 18 -->        PDF

_ 18 —


prvi pogled; da se bilje probudi u proljeće prije na jugu i
nizinama nego na gorju i sjeveru. Medjutim to bi znan. i
bez tih karata, one nam a!i još jasno govore o upiivu kopna
i mora na vegetaciju, o upiivu gorja, visina i drugih faktora.


U gorskim krajevina na pr. zakasni cvatnja za svakih
100 metara visine za 3 do 4 dana.


U mjestima iste geografske širine (u srednjoj Evropi)
proiistaju biline - - kod kojih te faze padaju u proljeće i u
rano ljeto -- na istoku kasnije nego na zapadu. Po ihne-u
za svakih 123 kilom^etara zakasne od istoka na zapad za
jedan dan.


Breza (Betula alba) primjerice lista tek u mjesecu, kojemu
je srednja toplota U" C; radi toga ona proiistava u
Rimu u ožujku, u Parizu početkom svibnja, a sjevernije još
kasnije ili opće ne uspjeva.


Takovim i sličnim promatranjima razvila se je klimatogeografska
phenologija.


Iz naših krajeva nema na žalost nikakovih sistematskih
phyto=-phenoloških bilježaka, prem bi nam one iznijele veoma
interesantne i poučne činjenice, važne za poznavanje klimatskih
prilika naše domovine.


Nisam ni ja kanio iznašati ovdje kakove osobite bilješke,
već samo ono, što sam šetajuć po prirodi slučajno zabilježio.
Moguće da će ovo potaknuti na slične bilješke one naše
ljude, koji po svom zvanju moraju da promatraju prirodu i
koji veći dio života proborave u slobodnoj prirodi.


Phcnologiju životinja snažno podupiru lovci i ornitolozi,
te ornitološki zavodi, dočim se za phytophenologiju malo tko
brine. Mislim da bi na tom polju mogli najviše učuiiti šumari.


Godine 1909. probudilo se je u križevačkom kraju proljeće
veoma rano. Već 25. veijače imade te godine u livadama
visibaba a iva (Salix caprea) i lijeska u to doba već cvatu
i odbacuju peludnu prašinu.