DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 24 —


Velike prednosti mješovitih sastojina jesu nam svima
u ostalom dobro poznate.


Sa pravom se stoga sve energičnije traži, da se povratimo
k mješovitoj šumi, a pogotovo u smjesi smreke i
bora sa bukvom, u koliko je kakov povratak omogućen, i
u koliko se važnim ukazuje za pobliže razjašnjenje ovoga
predmeta.


Osobito važnima držim još temeljna načela, što ih je
giede što moguće boljega uzdržavanja bukve u jednom članku
ovoga časopisa od 191 L, svezak 5. sa napisom: „Die Forstiichen
Verhaltnisse Badens" (Šumski odnošaji Badenske) jedan
badenski šiuTiski upravitelj (ein badischer Wirtschafter) postavio.
— Tu se kaže medju ostalim i ovo: „Čuvajmo se
čistog gospodarstva četinjača, koje je isto, što i grabežno
gospodarstvo! Uzdrža^-^anje tlo stvarajuće i tlo popravljajuće
bukve po svim bregovitim položajima, na svakom tlu, u
svim djelovim.a sastojine, kao podloga šume, jest glavni uvijet
svakoga trajnoga gospodarenja*´.


„Smreka i jela samo iscrpljuju tlo, a bez da mu što
znatnije povrate". -- „Neće 11 doskora u čistim jelovim i
smrekovim kotarima do preokreta, do mješovitih šuma doći,
to će tamo djeca naše djece doživiti katastofu. - Najmanje
30"\. površine tla naših šuma morala bi bukv a kao temelj
mješovite šume trajno zauzimati, ako želimo našim potomcima
baštinjenu snagu našega šumskoga tla ostaviti". Pa to
može i mora naše potomstvo od nas tražiti".


U ostalom ne mogu, a da ne spomenem, kako u 18.
stoljeću, kada tehnika naravnoga pomladjivanja bukve nije
još bila dovoljno razvijena, nisu mogle kod toga znatne
pogreške izostati, koje su dovele do pitanja pomladjivanja i
mnogih pretvorbih dotičnih bukovih sastojina n čiste smrečike,
uslijed čega se je područje bukve suzilo. U mnogim slučajevima
bi se ista, naročito u smjesi sa smrekom, ipak mogla
uzdržati.