DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 ~
više na 40 -60 godina starim sastojinama; češće po brdovitim
šumama, nego li po onima u ravnicama. — Oštećivanje od
snijega ne prouzročuju tolike praznine, koliko ona od vjetrova.


Sve te praznine i čistine u smrekovim sastojinam pružaju
priliku, da se bukva, koja je tim oštečivanjima manje
izvržena, već prema veličini tih praznina, hrpimično zasadi,
u koliko su tlo i položaj za tu vrst drva prikladni. .


Po sebi se razumjeva, da se okrajci polomom nastalih
čistina prije sadnje još nešto pročiste, te još pojedince ili u
malenim hrpicama zaostale smreke posjeku. — Da se predusretne
zagušenje, to se prema Hess-ovom djelu uzduš ruba
praznine ostavi nezasadjena pruga 6—8 m., a u sastojini
letvaste debljine 4—5 m. široka. Malene čistine ispod 1 ara
više se i ne zasadjuju.


Kod pošumljenja većih čistina sa bukvom naravski da
je najjeftinija sadnja sa malenim presadnicama, a istodobno
se medju redove kao zaštitu pružajuće drvo sade: bor, ariš,
breza ili bijela jalša, koje se drveće kasnije prema potrebi
za bukvu prozrači i konačno isječe, ostavivši koje bolje
-stablo od triju prije spomenutih vrsti.


Za sadnju bukovih biljki bez zemljenog busena neka se
što moguće više uzimlje biljke iz šumskoga biljevišta i rasadnika,
jer takove imadu bolje razvijeno žilje.


Sadnja se mora brižno i dobro izvesti.
Za malene biijke bez busena, već prema tlu, mogu se
jamice sa poznatim običnim orudjem napraviti. Prema potrebi
se sadi biljka i sa boljom donesenom zemljom. Sadnja pomoću
šiija (Klemmpflanzung) ima se isključiti, te samo na
rahlim mjestima izvadjati.


Po Heyer-Hess-ovom „Sadjenju šuma", 5. izdanje, !!.
svezak, strana 54., za nijednu vrst drveća nije sadnja u busenima
sa 3-4 biijkih tako zgodna kao za bukvu. Za sadnju
svake veličine sadnja sa busenom po sebi se razumijeva, da
pruža najveće jamstvo za uspjeh.