DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 ~ Ako H su u srnrekovim saslojinama stabla jedna od drugih poprečno toliko udaljena, da mogu služili za dovoljnu zaštitu i bukovoj sjetvi, to neka se i ova, kada bukvica urodi, na jeftin način za podgoj izvede. Pri tom se svrsishodno može sjetva izvesti na prugama iii na malenim mjestimičnim prostorima, koji se grabljama prirede. Kod oba slučaja podgoja bukve treba zastor pružajuča smrekova stabla pomalo isjecati. 2. Popravci rijetkih, mladih smrekovih kultura sadnjom bukve. Veće ili manje praznine u gornjim kulturama, negiedeći na možda neispravnu uzgojnu metodu i na vremenske uplive, m.ogu u glavnom nastati uslijed oštećivanja po kljuncima (Riisselkafer), grčicam.a i pogljivi medenjaci (Agaricus meileus). Ako ii je stojbina za bukvu prikladna, to se mogu praznine sa bukvom posaditi, ako izabreru sadnice sa dobrimi žiljem nješto više od okolišnih smrekovih biljki, te se tako željena smjesa od bukve već prema veličini praznina, u hrpama poluči. Ako se želi čistim postojećim mladim srnrekovim sastojinama još naknadno primješati bukva, to se izvede na taj način, da se izmedju odredjenoga broja smrekovih redova po jedan red snažnih odraslijih bukovnih sadnica izmjenice posadi. Ako bi kasnije smreka bukvu pridušila, to se ona (smreka) obreže iii isječe, pa se u ovom zadnjem slučaju može možda kao božično drvce unovčiti. 3. Miješanje bukve u smrekovim prozračnim, progalnim i dovršnim sječinama u onim srezova, u kojima se, kao u njekim bregovitim šumama južne Njemačke, još vodi smrekova oplodna sječa. Po sebi se razumijeva, da se naravno- pomladjivanje smreke može dobro provadjati samo na više zaštićeni m položajima. Na takovim bi se stojbinama moralo isto ovdje ondje u sjevernoj i srednjoj Njemačkoj pokušati, akoprem je tu iz poznatih važnih razloga već odavna zavedena čista smrekova sječa sa naknadnom sadnjom. |