DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 33 <-- 33 --> PDF |
^ 33 - Biti će svrsi iiajshodnije, ako se bukva u lupama sadi na čistinarna i pnstoširuima, i to iia boljem tlu u većim hrpama. Za polučenje veće vrijednosti pomješaju se u iste hrast, javor, jasen i breza. Medju bukove hrpe mogu se tada smreke posaditi, aii nakon što je bukva u rastu već poodmakla. Ako li je zaštitno drveće po čitavoj površini već prije zasadjeno, to bi se morak) isto na medju prostorima medju bukovim hrpama pred sadnjom smreke posjeći, ako predbježno i ona još kakovu zaštitu ne treba. Najjednostavnije je, ako se zaštitno drveće na medjuprostorima u isto vrijeme sa hrastovnim stablima nad bukovim hrpama, (sjetvene ili od sadnica), posječe. Umjesto da se bukva pod zaštitnim drvećem hrpimice sadi, mogla bi se ista, svakako manje svrsishodno, preko čitave površine u prugama (pasasto ili u kuiisam) uzgojiti, tako, da se tada te bukove pruge sa smrekovima izmjenjuju. Širina tih pojasa za obje vrsti drveća mogla bi iznašati 5 do 10 metara. Mogla bi se ta pojasna sadnja u hrpimičnu tako pretvoriti, da se ti pojasi ne sastoje skroz iz jedne te iste vrsti drveća, već da se u njima bukva i smreka u manjim ili većim hrpama izmjenjuju; nastao bi tada njeki šahasti poredak istih. Uporaba jačih, naravno vrlo velike kulturne troškove prouzrokujućih bukovih biljkih (Starkloden, Halbheister oder Heister), za predsadnju zaštitnoga drveća ne bi se više tražila, ako bi se na isti način mogla bukva i smreka u hrpama iii prugama zasaditi, a smreka tekar onda, kada bi bukva u rastu dosta poodmakla. I da ne bi istoj smreka smetala, to bi se u prugama morala bukva najmanje po tri reda zasaditi, da barem srednji red višji izraste. Ako H se predbježno za takove jače bukove biljke ukaže još nužnom kakova zaštita, to bi se istodobno sa sadnjom bukve imala provesti i medjusadnja zaštitnoga drveća. Žeh li se štediti na takovom sadnom materijalu, dakle . .ciMMiin troškovima, ali ipak kasniji novčani prihod |