DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 35 <-- 35 --> PDF |
35 teškom tlu i za Scidnie na malerjini osaiTiljenim siečinama jako sačuva, a i sa višekratnim raniai izjekoni ispjati. ,>´a vezanom vapneiiitoni tlu i sama će smreka s njom nspuevati". Vrlo bi zanimivo i poučno bik.), Kaaa hi se pružila prilika, da se bor, ariš^ breza i bijela jaksa na odjeljenim površinama jednog te istoi^´a mjesta kao zaštitilo drveće za bukvu pokusno zasade. V Sto se tiče visinske medje^ do koje se uspjehom još može bukva saditi sa smrekom u brdinarna, to bi se ta medja imala pokusno ustanoviti. Činjenica je na dlanu, da je bukva u prijašnjim vremenima mnogo više u brdine sizala, nego li danas. U nješto višjim brdskim položajima ne može se bor iz poznatih razloga kao zaštitno drvo bukvi više rabiti, te ti\ dolaze i! pitanje samo ariš, breza i bijela jalša, sa kojim vrstima bi se imali komparativni pokusi izvesti, da se sazna, koja bi vrst od njili željenoj svrsi najbolje odgovarala. Naravski, da se u višjim bregovima samo čista smreka može saditi, te ne može biti više govora o miješariju sa bukvom. Ali tu smrekove sastojine i manje trpe od opasnili vjetrova, snijega, požara i njekih štetnih zareznika, kao na pr. od omorikovog prelca. nego h^ u nižjim položajima i po ravnicama. Tam.o, gdje čiste ili sa bukvom i dr. vrstima smješane smrekove sastojine sa vjetrovite strarse medjaše sa poljima, bilo bi dobro u pravo vrijeme osnovati poznate šumske plastove (Waldmantel), za bolje uzdržavanje vlage u tlu odnosno proti odpuhivanju listinca, i to najbolje u obliku n.ekih pruga niske šume (grab i grmasto drveće) sa nješto umetnutih jakih sadnica prikladnih svjetlo Ijubećih vrsti, koje bi kasnije bile vrijedno nadstojno drveće — naravski sve to, u koliko su stojbinski odnošaji prikladni. Istodobno bi se na taj način toli nužno zaklon ište ptic a stvorilo i tako većoj šumskoj ljepoti u prilog učinilo. A i po nutarnjosti gornjih površina za pošumljen.je mogli bi |